autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Proizvodimo li prošlost ili stvaramo budućnost?

Autor: Jadranka Brnčić / 13.01.2019. Leave a Comment

Jadranka Brnčić

Jadranka Brnčić

U svijetu paradoksa živimo otkad je ljudske povijesti. Tek, u ovo naše stoljeće osjećamo to intenzivnije jer se promjene događaju brže, a binarne su podjele – na prirodu i kulturu, politiku i ekonomiju, čovjeka i kapital, pa posljedično na bogate i siromašne te na tehniku i tehnologiju – očitije.

Znanost i religija imali su višestoljetnu povijest tijesne sprege. Posebice u Europi, gdje je Crkva zapravo sve do u dvadeseto stoljeće bila glavnom učiteljicom. Stoljećima su svećenici i redovnici bili posvećeni obrazovnom i odgojnom poslu, znanje se tijekom srednjega vijeka čuvalo i njegovalo u samostanima te prenosilo dalje zahvaljujući religijskoj tradiciji.

Pod utjecajem dvostruke želje: vlastite da vlada u ime Božje i ljudske da po njoj uživa Božju zaštitu, Crkva je u prošlosti mogla učvrstiti svoj autoritet u mnogim područjima udaljenima od njezine vlastite kompetencije, odnosno njezina vlastita poziva i znanja. Njezino miješanje u najrazličitija područja ljudskih aktivnosti bilo je dugo vremena ne samo općeprihvaćeno, nego i poželjno.

Laicitet se, razvijao kao traženje autonomnosti u odnosu na moć sakralnoga koja je stoljećima punila prazninu stvorenu zbog neznanja. A Crkva je dugo odbijala zahtjev svijeta za autonomijom od njezina globalnog autoriteta, suprotstavila mu se čak i u područjima u kojima je on legitiman te osudila napredak

No, s vremenom svijet je, kako je sam zadobivao vlastita znanja i kompetencije, postupno počeo odbijati intervencije Crkve, a naposljetku i samu nebesku intervenciju u zemaljsko te, dakako, uskraćivati religiji i Crkvi ono mjesto koje su imale ranije.

Laicitet se, dakle, razvijao kao traženje autonomnosti u odnosu na moć sakralnoga koja je stoljećima punila prazninu stvorenu zbog neznanja. A Crkva je dugo odbijala zahtjev svijeta za autonomijom od njezina globalnog autoriteta, suprotstavila mu se čak i u područjima u kojima je on legitiman te osudila napredak.

Svijet je svoju nadu stavljao u ovaj napredak koji je postao laičkom religijom. No, ova nova ”vjera” nije odolijevala revolucijama, genocidima, slomovima ideologija, naftnoj krizi, efektu staklenika, sidi, pandemijama te se ne pokazuje zamjenom za religijom.

Čini se da su se i Crkva i svijet na neki način prevarili: Crkva negiranjem autonomije misli, a svijet vjerovanjem da napredak može odgovoriti na potrebu vjerovanja u smislenost našega svijeta upisanu u ljudsko biće.

Suvremena Europa počiva na tom prijeporu. Poslije dugog razdoblja zajedničkoga života što ga zovemo kršćanskom kulturom još uvijek živimo u vremenu traume odvajanja religije i znanosti te smo tek na početku pronalaženja novih načina njihove interakcije.

Od prirodnog preko kulturalnog i legalistčkog postajemo umjetnim bićem, bićem kakvo se udaljuje od svojega prirodnoga ishodišta te uz pomoć tehnologije biva nanovo konstruirano. Preispitujemo strukture društvenih institucija, odvajamo fizičke od pravnih osoba, granice među prirodnim i proizvoljnim bićima činimo poroznima.

Od budućnosti, ni od nas samih, neće nas, kao što nas nisu ni u prošlosti, sačuvati ni jedan identitet, svjetonazor ili religija. Evoluirat ćemo onako kako mislimo jer je mišljenje čin kojim stvaramo kako svoje stvarnosti tako i nova obzorja uvida

Nije teško zamisliti ne tako daleku budućnost u kakvoj će, zahvaljujući biotehnologiji, nanotehnologiji, robotici i umjetnoj inteligenciji, biti moguće biološki i digitalno produžiti ljudski vijek, mijenjanjem DNA izliječiti neizlječive bolesti, preseliti se na drugi planet, komunicirati mislima, strojevima ugraditi biološke čipove za osjete, osjećaje i imaginaciju. Riječju: budućnost u kakvoj ćemo postati algoritmima ili informacijskim matricama.

Od budućnosti, ni od nas samih, neće nas, kao što nas nisu ni u prošlosti, sačuvati ni jedan identitet, svjetonazor ili religija. Evoluirat ćemo onako kako mislimo jer je mišljenje čin kojim stvaramo kako svoje stvarnosti tako i nova obzorja uvida.

Pojedini ljudi ili skupine teže za boljom prošlošću, nastojeći ju rekreirati, brane vlastite identitete, rasne, rodne, nacionalne, vjerske, ali time proizvode nove podjele i prigode za sukobe. Koliko god se opirali, promjena je nepovratna. Vjerojatno ju može zaustaviti tek globalno zatopljenje, atomska bomba, kemijsko oružje ili kakva druga katastrofa.

Pretenzija racionalizma da sve može objasniti negira epistemološki legitimitet religija. No, postupno ga gubi i samo kršćanstvo jer Crkva sve manje ulaže u svestrano i ozbiljno obrazovanje svojih kadrova kadrih pratiti što se događa u suvremenoj znanosti i misli te društvu.

Ni država i Crkva se ne bave ponajprije kvalitetom obrazovanja, nego se bakču s očitovanjima religijskih uvjerenja: Crkva nastojeći zadirati u sadržaje moralnih uvjerenja mladih, a država nastojeći imati nadzor nad tim očitovanjima. Bavi li se itko dostojanstvom osobe?

Pravi prijepor nije između znanosti i religije, ljudi koji teže za boljom prošlošću i onih koji prežu prema boljoj budućnosti. Lom se događa između ljudi koji se fanatično drže svojih vrijednosti i onih koji su pripravni na promjene.

Ne bojimo toliko gubitka vrijednosti koje su nas oblikovale, drugih i drugačijih, neizvjesne budućnosti, gubitaka različitih identiteta, koliko se bojimo preuzeti odgovornost za to da smo ljudi i da nam je Zemlja, sa svim ljudskim i neljudskim bićima, povjerena na brigu

Katastrofa, pak, prijeti iz prijepora između onih koji imaju moć i onih koji ju nemaju, prijepora koji se hrani sukobom fanatika nepostojeće prošlosti i suradnika u izgradnji odgovorne budućnosti.

Moć će, ako nešto ne učinimo, i dalje biti na raspolaganju najbogatijima, onima koji kontroliraju resurse i proizvodnju kapitala što ga brani ponajjači kapital – oružje. Svi drugi možemo biti tek kolateralne žrtve, kao i dosad, istodobno pristajući na ulogu žrtve, nadolijevajući vlastito ulje na vatru podijeljenosti i ratove shvaćajući kao nužnu nuspojavu povijesti.

Obje ove tendencije – prepuštanje tehnološkom napretku nad kojim nemamo kontrolu ili opiranje globalizacijskim društvenim promjenama – čini mi se, nisu zapravo suprotstavljene, nego proizlaze iz iste logičke strukture.

Obje tendencije, naime, pokazuju da su moralne norme, bilo da ih se ignorira, bilo da ih se nastoji nametnuti svima, naposljetku arbitrarne, relativne.

Međutim, i manipulacijom granica i utvrdama pamćenja dovodimo u opasnost etiku u korijenu svakoga morala kakva se temelji na pitanju: tko smo zapravo?

Čini mi se da se ne bojimo toliko gubitka vrijednosti koje su nas oblikovale, drugih i drugačijih, neizvjesne budućnosti, gubitaka različitih identiteta, koliko se bojimo preuzeti odgovornost za to da smo ljudi i da nam je Zemlja, sa svim ljudskim i neljudskim bićima, povjerena na brigu.

Situaciju u kojoj se ljudski svijet nalazi nije razlog za strah, nego prigoda da napokon, ne bez rizika, preuzmemo punu odgovornost

Situaciju u kojoj se ljudski svijet nalazi nije razlog za strah, nego prigoda da napokon, ne bez rizika, preuzmemo punu odgovornost.

Dok smo takvi kakvi jesmo, neodgovorni, boriti se s iluzornim nemanima budućnosti posve je beskorisno. Prije ma kakva razgovora o ekonomskim, političkim i društvenim dogovorima, valjalo bi, vjerujem, radikalno promijeniti način na koji mislimo, odnosno na koji prepoznajemo sebe i druge.

Doista, u našoj je moći sposobnost da mislimo vlastitom glavom, osjećamo vlastitim srcem i predamo se našoj evoluciji okrenutoj etici duhovnoga kretanja i ravnoteže. Ukoliko želimo drukčiji svijet, moramo, počevši od sebe samih, postati drukčiji ljudi, ljudi koji će se preobražavati u putnike na unutra, u dubine našega bića. Tu ćemo naći ako ne odmah odgovore, a ono prava pitanja.

Vjerujem da smo kadri zaogrnuti Zemlju ogrtačem suosjećajne ljubavi i mira. No, ne znam želimo li to htjeti.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Prostor za trećeg(a) – opće dobro – u dijalogu
  • Antisemitizam u Hrvatskoj i dalje je prisutna anomalija
  • Susret s Irinom iz Mariupolja
  • Bio nam dobar Prelazak!
  • Refleksija uz rat u Ukrajini: što znači – biti za mir?
  • Thich Nhat Hanh – učitelj za 21. stoljeće
  • Sretna još jedna ili nova 2.0 godina
  • Valja se zaštititi od utjecaja kaotičnog
  • Papa Franjo protiv iluzije ”povratka u normalnost”
  • Uz Svjetskoga dana molitve za mir

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: PARRHēSIA Tagged With: atomska bomba, budućnost, Crkva, Europa, globalno zatopljenje, identitet, Jadranka Brnčić, kemijsko oružje, laicitet, Parrhēsia, prošlost, religija, znanost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT