autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Naša levica bavi se apstraktnim pitanjima što koristi HDZ

Autor: Ivan Zidarević / 18.07.2022.

Ivan Zidarević

Svakim danom pčele ubice su nam sve bliže i bliže!

U našoj maloj i mladoj Domovini svest građana i njihova empatija meri se brojem sati, ne dana ili, ne daj mi te bože, godina, prema nekome ili nečemu ko je u situaciji da mu treba naša pomoć.

Znači, ako je do nas skapaće gladan! Skloni smo da iracionalno i ishitreno delujemo, sve više se rabi reč mobilišemo, kako bismo ”pokazali srce” koje je svojstveno, valjda, samo nama. [Read more…]

Filed Under: SLOBODNI ZIDAR Tagged With: empatija, HDZ, Ivan Zidarević, Levica, Slobodni zidar

Strahovi su zavladali diskursima svih medija

Autor: Suzana Kulović / 05.06.2022.

Suzana Kulović
Foto: Sanjin Strukić / PIXSELL

Strah je uvijek bitno određivao ljudsko ponašanje i način konceptualizacije stvarnosti. Mi ljudi smo se bojali planina na kojima su boravili bogovi Olimpa, bojali smo se oluja, gromova, potresa i poplava koje su bogovi slali na nas, bojali smo se bolesti, grijeha, mračnih sila koje upravljaju našim životima i nadasve neizvjesnosti, svega smo se oduvijek bojali. [Read more…]

Filed Under: NEZDRAVO DRUŠTVO Tagged With: empatija, ljubav, NEZDRAVO DRUŠTVO, Steven Pinker, strah, Suzana Kulović, Umberto Eco

Poražavajuća okrutnost aktivistice i političarke koalicije Možemo!

Autor: Ivan Zidarević / 30.10.2021.

thumbs-downZnate li šta je empatija? Umete li da se izujete i iz svojih uskočite u tuđe cipele koje su vam onda iznošene, veće, tešnje ili jednostavno nisu vam po nekakvom ukusu, volji.

Da li biste umeli da prepoznate empatiju, osećaj za razumevanje drugoga, suosećanje, altruizam, požrtvovanost i milosrđe ili ne biste to videli ni da vam se nacrta ili mejlom objasni. No hajde da zamislimo. [Read more…]

Filed Under: ODJECI Tagged With: Četvrt Donji grad, DORH, empatija, Fond za obnovu, Ivan Zidarević, Možemo, Sanja Bijonda

Kod Milanovića ne prepoznajem empatiju prema žrtvama zločina

Autor: Zdenka Pantić / 08.06.2021. Leave a Comment

Zdenka Pantić

Zdenka Pantić

Približava se 26. lipnja, Dan solidarnosti sa žrtvama mučenja (prema Konvenciji Ujedinjenih nacija protiv torture i drugog okrutnog, nehumanog ili degradirajućeg postupanja ili kažnjavanja). [Read more…]

Filed Under: EJRENA Tagged With: crveni križ, Ejrena, empatija, Zdenka Pantić, žrtve zločina

Uzalud nam cjepivo bez empatije i solidarnosti

Autor: Sofija Kordić / 02.03.2021. Leave a Comment

Sofija Kordić

Sofija Kordić

”Profit raste, a gubi se ljudskost i empatija.”

Ovako je jedna Čehinja nedavno na Facebooku opisala situaciju u svojoj tvrtki, zgađena pristupom poslodavca koji ne dopušta zaposlenicima rad od kuće premda im je jedino sredstvo za rad kompjuter, koji ne vodi računa nose li zaštitne maske na radnom mjestu i jesu li dovoljno udaljeni jedno od drugog, niti šalje na bolovanje radnike sa simptomima Covida. Profit iznad svega. [Read more…]

Filed Under: PRAŠKA PRIZMA Tagged With: cjepivo, empatija, Praška prizma, Sofija Kordić, solidarnost

Manipulatori sa stradalnicima žele bezvrijednu državu

Autor: Marko Vučetić / 07.01.2021. 1 Comment

Marko Vučetić

Marko Vučetić

Osjećati drugo biće, suosjećati s onim što se tom drugom biću događa i sudjelovati u otklanjanju uzroka boli i patnje koje pogađaju to drugo biće, više je od empatije – to je imperativ naše ljudskosti. [Read more…]

Filed Under: PRESUMPCIJA UMNOSTI Tagged With: empatija, manipulacija, Marko Vučetić, Presumpcija umnosti

Židovi 21. stoljeća

Autor: Denis Romac / 15.09.2015. Leave a Comment

Denis Romac

Denis Romac

Europa je na izbjegličku krizu reagirala ratom protiv izbjeglica i šokantnim odsustvom bilo kakve empatije i humanizma. Izmučene i napaćene ljude koji su opasnim putem preko Sredozemlja i Balkana pokušavaju pobjeći od najsmrtonosnijeg rata u modernoj povijesti, onog sirijskoga, dočekuju zidovi, žice i policija. Europskim javnim prostorom ponovno otvoreno divljaju fašizam, rasizam i ksenofobija.  [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: balkanska ruta, Beograd, Denis Romac, empatija, Europa, građani, Hrvatska, humanizam, izbjeglice, izbjeglička kriza, kršćanske korijene, ksenofobija, kultura, Makendonija, Merkel, Milanović, Njemačka, osvrt dana, patrolni brod, rasizam, Srbija, Švedska, Velika Britanija

Pixarova glavolomka

Autor: Vladimir Cvetković Sever / 09.07.2015. Leave a Comment

Inside Out 1Ove ćemo godine imati obilje povoda za prisjećanje na Stevea Jobsa – ako već ne zbog novih Appleovih proizvoda, onda svakako zbog Universalovog biografskog filma koji najesen stiže u kina. Koliko god nije izgledno da će se pri pisanju o novim Macovima [Read more…]

Filed Under: CSI: MULTIPLEX Tagged With: animirana produkcija, Boo, Catmull, CSI: Multiplex, Disney, Docter, DreamWorks, emocije, empatija, Inside Out, Izvrtnuto obrnuto, Lassetar, pedagogija, Pixar, psihologija, Rajka, Ronnie del Carmen, Steve Jobs, Vladimir C. Sever

Iz epicentra holokausta

Autor: Branimira Lazarin / 26.06.2014. Leave a Comment

Ja sam posljednji ŽidovChil Rajchman, “Ja sam posljednji Židov, Treblinka 1942-1943, zapisi za buduće naraštaje”, Fraktura, 2014.

 

Čak i kada je ona strašna, pisac mora reći istinu, a čitatelj je mora znati. Okrenuti se, zatvoriti oči, samo proći, značilo bi uvrijediti sjećanje na one koji su nestali.

 

Vasilij Semjonovič Grossman

 

Bio je rujan 1944. kada je borac, ratni izvjestitelj i pisac Vasilij Semjonovič Grossman s ostalim crvenoarmejcima stupio na tlo Treblinke, napuštenog nacističkog logora smrti šezdeset kilometara sjeveroistočno od Varšave. Pejzaž je izgledao turobno, “izmjenjuju se borovi i pijesak, pijesak i borovi”, odvojak s ponekim suhim grmom vodi u kamenolom otkud potječe treblinški bijeli pijesak. Pijesak je najtužniji motiv. Jedini “materijalni” trag strahote prošlosti.

Treblinka je bila epicentar holokausta, fizički najveći od svih “logora za istrebljenje”, mjesto najvećeg broja smrti poljskih Židova na kojemu su nacisti 1943. pred zatvaranje logora uklonili tragove industrijalizacije smrti u plinskim komorama

 

Logor u Treblinki sagrađen je u lipnju 1942., dva kilometra udaljen od logora za prisilni rad koji je izgrađen godinu ranije. Mjesto na osami bilo je idealno – po direktnom odobrenju Reichsführera SS-a Heinricha Himmlera i pod zapovjedništvom SS poručnika Odila Globočnika zvanog Globus – za izvedbu Einsatz Reinhard (Operacije Reinhard), plana za istrebljenje poljskih Židova u logorima Belzec, Sobibór, Majdanek, Helmno i Treblinka. U Treblinku je odvedeno između 700 i 900 tisuća Židova (podaci o Romima variraju od nekoliko stotina do 2.000 žrtava), koji su sa sobom nosili sve što im je preostalo, u vjeri da ih iz Varšavskog geta odvode u radni logor.

 

Ali u Treblinki nisu postojali popisi imena i prezimena Židova, nije bilo potrebno popisivati ljude koje se ubijalo odmah po dolasku. Treblinka je bila epicentar holokausta, fizički najveći od svih “logora za istrebljenje”, mjesto najvećeg broja smrti poljskih Židova na kojemu su nacisti 1943. pred zatvaranje logora uklonili tragove industrijalizacije smrti u plinskim komorama.

 

Vasilij Grossman je 1944. osjetio treblinško “vlažno i masno tlo koje bježi pod nogama kao da je zaliveno lanenim uljem”, vidio je taj pijesak, komadiće kostiju i gomilu privatnih predmeta: cipela, rublja, ručnih satova, zubala i jezovitu, punu vreću “prekrasne kose zatrtih djevojaka”, ali je tek uz svjedočenje nekolicine preživjelih mogao rekonstruirati tijek mračne povijesti u “Paklu Treblinke” (Moskva, 1946.).

 

Ali u svjedočenju Chila Rajchmana, (rijetkog) preživjelog logoraša iz Treblinke, detaljno sjećanje na proces nacističkog ubijanja sunarodnjaka – s kojima je morao “baratati” post mortem kao prisilni suučesnik zločina – nema posrednika, nema fabulatora, ni emocionalne zaštite. Izvan granica pojmljivog, izvan okvira normalne ljudske emocionalnosti, ali u zoni najdublje empatije koja uopće može postojati, čita se dokumentarna proza “Ja sam posljednji Židov, Treblinka 1942-1943, zapisi za buduće naraštaje”, koju su nedavno u Zagrebu promovirali prevoditelj (s jidiša na francuski) Gilles Rozier i filmski producent Branko Lustig.

U svjedočenju Chila Rajchmana, (rijetkog) preživjelog logoraša iz Treblinke, detaljno sjećanje na proces nacističkog ubijanja sunarodnjaka – s kojima je morao “baratati” post mortem kao prisilni suučesnik zločina – nema posrednika, nema fabulatora, ni emocionalne zaštite. Izvan granica pojmljivog, izvan okvira normalne ljudske emocionalnosti, ali u zoni najdublje empatije koja uopće može postojati, čita se dokumentarna proza

 

Chil Rajchman (Lodz, 1914. – Montevideo, 2004.) živio je do rata s ocem, trima sestrama i dvojicom braće u Lodzu, majka mu je umrla već 1931. zbog čega je u treblinškoj svakodnevici zahvalan “božjoj providnosti”. Mlađeg brata nagovara da prebjegne u sovjetski dio Poljske i tako uspije preživjeti. S mlađom sestrom bude prebačen u radni logor, odakle je sa 12 tisuća Židova dopremljen u Treblinku, mjesto bez povratka. Na “željezničkoj stanici”, prije odvajanja, posljednji put poljubi sestru koja ga upozorava na prtljagu što im je ostala u vagonu. Rajchman kaže: “Ne brini, neće nam više trebati”, dok žene i djecu u mahnitom nasilju tjeraju da se skinu do gola u posebnim barakama, a muškarce napolju.

 

Treblinka je građena profesionalno, “kolosijek je dovoljan za običan vlak s četrdeset vagona”, tu su kuhinje i radionice, barake za spavanje i komforne barake za SS-ovce, mjesta za sortiranje židovskih stvari, koje se paketima šalju u Njemačku. Žene, muškarci i djeca se goli, trčeći, sreću na putu prema plinskim komorama, na koridoru ili Schlauchu koji nacisti (Rajchman ih uvijek u tekstu zove ubojicama) zovu Himmelfahrstrasse ili “put u nebo”.

 

Koridor je rađen pod pravim kutom, da se od pogleda što duže sakriju plinske komore. Na kraju Schlaucha je bijela zgrada obilježena Davidovom zvijezdom, ispred koje stoji Nijemac i govori: “Izvolite, molim.” “Hodnik je ukrašen cvijećem, na zidovima vise ručnici… Plinska komora mjeri sedam sa sedam metara… vrata komore obložena su vunom”, piše Rajchman.

 

Rajchmanova sestra bude ubijena odmah po dolasku, a Chil je jedan od svega petorice koji prežive. Nijemac je tražio “frizera”, pa se Rajchman javio i tako spasio život – uz strašnu rabotu: kažnjavan ako podigne glavu, s nekolicinom je frizera bio zadužen da u tri poteza prije “tretmana” ošiša žene i njihovu kosu pohrani u kofer. Razgovor sa žrtvama nije bio dozvoljen, svaki prekršaj kažnjavan je udarcem u glavu.

Kad je u Treblinku stigao “Umjetnik”, SS-ovac Herbert Floss koji je usavršio sistem industrijskog tipa spaljivanjem leševa na “roštilju”, Rajchman je prenosio leševe iz jame u peći: dokazi ubojstva su nestali, “zemlja je preorana i na njoj zasađena vučika”, prekrasna plodna biljka koja uspravnom staturom podsjeća na svijeće

 

Nakon posla “frizera”, Rajchman je sortirao odjeću i tako naišao na haljinu svoje sestre, čiji je komadić tkanine jedva sakrio u džep. Drugom se prilikom uspio nacistima predstaviti kao zubar, pa je s grupicom takvih radnika leševima čupao zlatne zube i zubala. Kad je u Treblinku stigao “Umjetnik”, SS-ovac Herbert Floss koji je usavršio sistem industrijskog tipa spaljivanjem leševa na “roštilju”, Rajchman je prenosio leševe iz jame u peći: dokazi ubojstva su nestali, “zemlja je preorana i na njoj zasađena vučika”, prekrasna plodna biljka koja uspravnom staturom podsjeća na svijeće.

 

Logoraši su brzo shvatili da će ubojice zatrti svaki znak njihova postojanja. Potaknuti glasinom o pobuni u Varšavskom getu, izveli su vlastitu: 2. kolovoza 1943. nekoliko stotina zarobljenika uspjelo je pobjeći nakon što su zapalili barake, iako su plinske komore ostale netaknute.

 

Mnogi su ubijeni u bijegu, svega ih je desetak uspjelo preživjeti. Među njima i Chil Rajchman, koji je treblinšku traumu na jidišu bilježio u nekom varšavskom bunkeru, prije oslobođenja u siječnju 1945. Zatim je emigrirao u Urugvaj, gdje se oženio i imao tri sina. Jedinom bratu koji je preživio rat dao je rukopis bez dodatnih riječi. Sinovima je zapise pokazao mnogo kasnije, bez namjere da išta objavi, ali oni su to ipak učinili pet godina nakon njegove smrti, 2009., na francuskom jeziku.

 

“Da, preživio sam, i slobodan sam, ali čemu sve to? Preživio sam da svjedočim”, piše Rajchman na kraju ispovijesti prevedene na više desetaka svjetskih jezika. A smrtonosne građevine plinskih komora rastavljene su krajem 1943., cigle su navodno dane nekom seljaku za gradnju farme: ničega više nema, što jedino povijesnim revizionistima daje misliti.

 

(Presnosimo s portala tjednika Novosti).

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: autograf.hr, borac, Branimira Lazarin, Chil Rajchman, empatija, epicentar, Fraktura, Holokaust, izdavač, knjiga, logor, novinar, pisac, plinska komora, rat, Treblinka, Vasilij Semjonovič Grossman, Židov

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT