autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KAVA BEZ ŠEĆERA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • SEL@M
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KNJIŽEVNE PUZZLE
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Žene, ne trpite nasilje, već potražite pomoć!

Autor: Katarina Belić / 26.11.2013. Leave a Comment

“Postao sam prijatelj Europskog ženskog lobija jer se borimo za isto: za ravnopravnost, nenasilje i zabranu svake diskriminacije žena. Budući da se Europski ženski lobi na najvišoj europskoj razini zalaže za implementaciju Istanbulske konvencije Vijeća Europe, koja se bavi prevencijom obiteljskog nasilja i pružanjem adekvatne zaštite žrtvama, podržavam Vaš prijedlog da 2016. godina postane Europska godina prestanka nasilja nad ženama”, piše u pismu predsjednika Ive Josipovića upućenom Europskom ženskom lobiju u povodu obilježavanja Međunarodnoga dana borbe protiv nasilja nad ženama.

 

Prema statistikama Ministarstva unutarnjih poslova, na godinu prime 18 000 prekršajnih prijava i oko 22 000 registriranih žrtava nasilja. A u 68 % slučajeva žrtve su žene. Iako statistika postoji, ona nije potpuna jer vrlo često policija samo zabilježi slučajeve nasilja bez stvarne analize i utvrđivanja tko je žrtva, a tko počinitelj.

 

”Vrlo se često obje strane proglašavaju nasilnicima. To što je žena vrištala ili se branila, policiju ne zanima, već ih oboje prijavi kao obiteljske nasilnike. Centri za socijalnu skrb još se manje stručno i sustavno bave tim problemom. Nerijetko, ako se žrtva odluči rastati, inzistiraju na održavanju susreta djece s nasilnikom bez pružanja odgovarajuće zaštite. Tako se dogodilo ubojstvo u Glini i to pred dvoje maloljetne djece. Bivši suprug došao je naoružan na susret s djecom, a zaštitar u Centru nije ga pregledao.

 

Usto, nedavno smo spriječili ovrhu djece i njihovo odvođenje u dom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi jer je Centar za socijalnu skrb želio kazniti majku zato što su djeca odbijala susrete s ocem nasilnikom. I žena i djeca maltretirani su višekratnim vještačenjima, a nasilnik je samo postavljao nove zahtjeve. Kao u filmu ‘Šuti’ Lukasa Nole, u nekoliko su slučajeva žene počinile samoubojstvo jer nisu vidjele drugi izlaz iz kruga nasilja. Problem je golem, a javnost i institucije sjete se da postoji samo tijekom obilježavanja određenih datuma”, kazala je Sanja Sarnavka, predsjednica organizacije B.a.B.e. i predsjednica Upravnog odbora Kuće ljudskih prava.

 

Nasilje se događa unutar četiri zida i teško ga je dokazati bez vrhunske stručne forenzike. Zato institucije znaju samo sa slučajeve fizičkoga nasilja na koje policija reagira prijavama. Tjelesne ozljede koje trpe žene žrtve nasilja različite su, od lakših ozljeda do ubojstava. U prosjeku dvadeset žena na godinu njihovi sadašnji ili bivši, odnosno bračni ili izvanbračni partneri – nasilno ubiju. Nasilje u vezama ne registrira se posebno jer se zakonom sankcionira samo obiteljsko nasilje kao zasebna kategorija.

 

”Proces oporavka dugotrajan je i mukotrpan. Žrtve nasilje su često svjedočile nasilju kao djeca u svojim obiteljima pa su takav oblik ‘komunikacije’ prihvatile kao normalan. Njihovo samopoštovanje često je vrlo nisko i posve su nesposobne za samostalan život. Samo dugotrajan psihosocijalni tretman daje kakve-takve izglede za oporavak. A novca za rad sa žrtvama gotovo uopće nema. Opće stanje vrlo je loše”, ističe predsjednica udruge B.a.B.e.

 

Postavlja se pitanje kako pomoći ženama žrtvama nasilja? Za početak tu su programi prevencije tijekom obrazovanja, od vrtića do kraja školovanja. Tako se djeca odgajaju da su i žene i muškarci jednako vrijedni i da se sukobi ne rješavaju nasiljem. Usto, treba izgraditi sustav učinkovite zaštite koji će biti održiv i koji se neće dovoditi u pitanje svakom promjenom političke vlasti. Iako nasilni muškarci ne mogu doprijeti do žena u sigurnim kućama, one im se same vraćaju jer nemaju snage suočiti se s izazovima samostalnog života. Posebno ako imaju djecu te ako nemaju posao ili nisu stambeno osigurane. Također, jedan od glavnih problema, kako smatra Sarnavka, jesu nedostatak dijaloga u našem društvu te male kazne za počinitelje.

 

”U našem društvu nema spremnosti za dijalog u svim situacijama. Svakodnevno svjedočimo nasilju na ulicama, stadionima, u komunikaciji političara i političarki te osoba suprotstavljenih mišljenja. Nasilje treba osuđivati, uvijek i svugdje. Nije ispravno da se gleda kroz prste nasilniku zato što je možda žena kriva za to što dobiva batine. Obitelj, znanci, prijatelji i okolina, svi moraju osuđivati nasilje, to je prvi korak u iskazivanju nulte tolerancije prema nasilju. Žene, ne trpite nasilje! Potražite pomoć i zahtijevajte od institucija da vam pruže odgovarajuću podršku”, poručuje predsjednica udruge B.a.B.e. Sanja Sarnavka.

Filed Under: Crna kronika, Društvo Tagged With: B.a.B.e., Centar za socijalnu skrb, Hrvatska, Ivo Josipović, nasilje nad ženama, nasilnik, policija, predsjednik, Sanja Sarnavka, Vijeće Europe

Zaštitite svoju djecu od seksualnih predatora!

Autor: Katarina Belić / 20.11.2013. Leave a Comment

Hrabri je telefon od osnutka 1997. godine do danas primio više od 130 tisuća poziva zbog različitih vrsta nasilja nad djecom i njihova zlostavljanja. Od ukupnog broja poziva 2 % povezano je sa seksualnim zlostavljanjem. Prema podacima policijske uprave, svake je godine 30-ak djece u Hrvatskoj pretrpjelo seksualno zlostavljanje.

 

Žrtve takva oblika zlostavljanja prije svega suočavaju se s teškim traumatskim iskustvom. Oporavak je moguć, no veoma težak i dugotrajan. Hana Hrpka, predsjednica udruge Hrabri telefon, kaže kako je žrtvama prije svega potrebna primjerena pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje, a nerijetko i liječnika.

 

”Izostane li ta pomoć, dijete može doživjeti brojne kratkoročne i dugoročne posljedice tijekom svoga razvoja. Potrebno je vrijeme da bi se dijete oporavilo i moglo funkcionirati kao prije tog događaja. U tom periodu vrlo je važna podrška i razumijevanje bliskih ljudi, prije svega roditelja. Bitno je s djetetom otvoreno razgovarati, slušati ga, biti otvoren za njegova pitanja, pokazati razumijevanje za njegove osjećaje te mu poslati jasnu poruku kako ga roditelji vole bez obzira na sve. Oporavak od traume ne znači da će dijete zaboraviti ono što mu se dogodilo, već da će se suočiti s tim događajem, naučiti kako ga prihvatiti i nastaviti živjeti”, istaknula je H. Hrpka.

 

Istraživanja pokazuju kako seksualno zlostavljanje u prosjeku doživi svaka četvrta djevojčica i svaki šesti dječak. No samo na temelju tih podataka ne može se govoriti o tome tko je ugroženiji. Moguće je da ti brojevi ne odražavaju stvarnu sliku jer još mnogo slučajeva ostaje neotkriveno. Također, moguće je da postoje spolne razlike u sklonosti priznavanju, odnosno da je dječacima zbog kulturalnih stereotipa teže i neugodnije reći što im se događa. Stoga je važno reći da se seksualno zlostavljanje može dogoditi svakom djetetu bez obzira na spol i rasu, vjeru te socioekonomski status. Seksualno zlostavljanje i slični događaji ne pogađaju samo dijete, koje je direktna žrtva, već i roditelje. I njima je potrebna potpora i pomoć. Na pitanje tko je najčešće zlostavljač, H. Hrpka tvrdi kako u većini slučajeva dijete, a i obitelj poznaju zlostavljača.

 

Riječ je o bliskim i dragim osobama: članovima obitelji, prijateljima, susjedima, odgojiteljima, profesorima… Djeca šute jer ih zlostavljači često straše, prijete im ili ih potkupljuju pa ona čuvaju tajnu o zlostavljanju. Bježanje od kuće, konzumacija alkohola i droga katkad su posljedica upravo seksualnog zlostavljanja.

 

Postavlja se pitanje kako institucije i roditelji mogu pomoći u prevenciji takve vrste nasilja. Prema mišljenju stručnjaka, obitelj je primarno mjesto gdje dijete uči o sebi i svijetu, no seks je još tabu-tema. S djecom je potrebno razgovarati o seksu i opasnostima seksualnog zlostavljanja, ali njima primjerenim jezikom, odnosno u skladu s dobi djeteta. Bitno je da se roditelji educiraju o toj temi i komuniciraju s djecom te jasno izraze stav kako takvo ponašanje nije u redu. Isto tako i vrtići, škole i ostale institucije koje rade s djecom moraju sudjelovati u edukaciji jer smo svi zajedno odgovorni.

 

”Važno je istaknuti kako djeca iskazuju mnogo različitih znakova kada je riječ o seksualnom zlostavljanju, no nažalost odrasli nisu upoznati s njihovim značenjima. Stoga je radi bolje zaštite djece potrebna edukacija roditelja i stručnjaka koji rade s djecom. Bitno je i razvijati povjerenje jer će se u tom slučaju dijete osjećati slobodno obratiti nekome od odraslih i ispričati mu što se događa”, istaknula je predsjednica udruge Hrabri telefon.

 

Potom je upozorila: ”Mnogi roditelji misle da će im dijete koje je doživjelo zlostavljanje samo doći i otvoriti im se, no često to nije tako zato što zlostavljači na različite načine upravljaju djecom. Stoga je važno da roditelji i ostale bliske osobe prepoznaju znakove. Neki od znakova mogu biti noćne more, teškoće s hranjenjem, organiziranje seksualnih igara s prijateljima, postavljanje neuobičajeno mnogo pitanja o ljudskoj seksualnosti, strah od zatvaranja vrata ili mraka, strah od određenih bliskih osoba… Još jednom je važno naglasiti kako je djecu potrebno podučavati o seksualnosti sukladno dobi jer će se tada i sama moći zaštititi. Ako sumnjate da se u vašoj okolini događa neki oblik seksualnog zlostavljanja, javite nam na Hrabri telefon za djecu 116 111 ili Hrabri telefon za mame i tate 0800 0800. Također nam se možete javiti preko chata ili na e-mail [email protected].”

Filed Under: Crna kronika, Društvo, Obitelj Tagged With: autograf.hr, djeca, dječaci, djevojčice, Hana Hrpka, Hrabri telefon, Hrvatska, Katarina Belić, obitelj, policija, prijava, roditelji, stereotip, zlostavljanje

Sve više tužbi zbog neadekvatnih uvjeta u zatvorima

Autor: Katarina Belić / 19.11.2013. Leave a Comment

Neadekvatni uvjeti i prenapučenost hrvatskih zatvora iz godine u godinu rezultiraju sve većim brojem zahtjeva zatvorenika za naknadu štete. Zakon propisuje kako svaki zatvorenik kojemu je nezakonito uskraćeno neko pravo ili je bio izložen bilo kakvu obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja ima pravo na naknadu štete. Samo u prošloj godini 343 zatvorenika pozvala su se na svoja prava i zahtjevom za naknadu štete zatražila novčanu satisfakciju. Glavni razlog koji se navodi u tužbama jesu loši smještajni uvjeti.

 

Kako kažu u Ministarstvu pravosuđa, glavni uzrok tolikoga broja žalbi jest nedostatak financija u zatvorskom sustavu. Na svemu se štedi, a ponajviše na broju službenih osoba i prostoru u kojemu borave zatvorenici. Prosječni je trošak po jednom zatvoreniku 280 kuna na dan. Trenutačni je smještajni kapacitet dovoljan za 2771 zatvorenika, a dana 11. studenoga 2013. u kaznionicama i zatvorima nalazilo se ukupno 4578 zatvorenika. Od toga su 95 % muškarci, a tek 5 % žene u dobi između 27 i 39 godina.

 

”Uprava za zatvorski sustav financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, iz kojega je za to u 2013. godini namijenjeno 454 milijuna i 513 tisuća kuna. Iz toga se isplaćuju plaće svih službenika Uprave, svi troškovi zatvorenika, među kojima se znatna sredstva izdvajaju za njihovu zdravstvenu zaštitu, plaćaju režijski troškovi i drugo. Međutim, naši financijski problemi jednaki su kao i u drugim tijelima državne uprave koja se financiraju iz državnog proračuna”, kazao je Sergej Abramov, glasnogovornik Ministarstva pravosuđa.

 

Kako doznajemo, osim na uvjete smještaja pritužbe zatvorenika ponajviše su se odnosile na manjkavu zdravstvenu zaštitu u zatvorskim sustavima te na neprimjereno postupanje službenika. No zakon štiti zatvorenike od bilo kakva oblika nehumanog postupanja. Svaki zatvorenik ima pravo obratiti se na adrese više institucija ako se krše njegova temeljna ljudska prava.

 

Prije svega tu je Središnji ured Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, koji obavlja nadzor nad radom i postupanjem sa zatvorenicima. Također, zatvorenici imaju pravo podnositi pritužbe i pučkom pravobranitelju, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, pravobraniteljici za djecu, pravobranitelju za zaštitu osoba s invaliditetom te međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava kojih je Republika Hrvatska članica. Međutim, osim prava zatvorenici imaju i određene dužnosti. One su propisane u dnevnom rasporedu aktivnosti zatvorenika.

 

”Postoji obvezni dnevni raspored aktivnosti zatvorenika, koji se nalazi u prilogu kućnog reda. Njime se određuje dnevna rutina zatvorenika u kaznionicama. Radnim danom ustaju u 7 sati, pospremaju krevet i obavljaju osobnu higijenu. Slijedi doručak i proziv svih zatvorenika. Oni koji rade, odlaze na posao do 15 sati. Ponovno slijedi proziv i ručak. Poslijepodne je vrijeme rezervirano jedino za školsko i strukovno osposobljavanje, slobodne aktivnosti, slobodno vrijeme i odmor u sobi. Večera je svaki dan u 19.30 sati, na spavanje se odlazi u 23 h, vrijeme između zatvorenici imaju slobodno. Tijekom vikenda razlika je u tome što zatvorenici imaju posjete u jutarnjim satima, ne rade i poslijepodne imaju slobodno vrijeme za odmaranje, učenje, igranje košarke, nogometa i druge slobodne aktivnosti”, objasnio je Abramov.

 

Drugi najveći problem s kojim se suočava hrvatski zatvorski sustav jest nedovoljna popunjenost radnih mjesta, zbog čega službenici masovno ostvaruju prekovremeni rad. Najviše nedostaje liječnika. U 2012. godini ostvareno je više od 200 tisuća prekovremenih radnih sati, za što je isplaćeno dodatnih 12 milijuna kuna iz državnog proračuna. Kako bi ostvarili svoja prava, službenici osiguranja podnijeli su više od 200 tužbi radi naknade za godišnji odmor te plaćanja prekovremenog rada i terenskog dodatka.

 

S obzirom na to da nas u idućoj godini čekaju još veće štednje i rezovi, tek će se vidjeti kakve će to posljedice imati na kvalitetu funkcioniranja ionako već preopterećenoga zatvorskog sustava.

Filed Under: Crna kronika, Društvo Tagged With: autograf.hr, Hrvatska, Katarina Belić, Ministarstvo pravosuđa, proračun Hrvatska, Sergej Abramov, tužba, zakon, zatvor, zlostavljanje

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT