Nezavisni za Hrvatsku, stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, prdnula je u rosu. Esih je ostala u stranci, a Hasanbegović, Tomislav Jonjić i Ana Lederer otišli i, ako je vjerovati portalima, ovih dana osnivaju novu. [Read more…]
Da je loše biti manjina, očitava se bukvalno na svakom koraku
Ivan Zidarević
Ćuti dok razgovaraš sa mnom. Kaže se da je to slikovit prikaz demokratije na naš način. Naši narodi su skloni da demokratiju razumeju bukvalno i dosledno, to jest kao dva loša zaista ubiše Miloša. A Miloš je personifikacija svih onih koji su manjina u društvu i koji se sistemski uče da njihov glas nije toliko vredan jer je manjinski. [Read more…]
Važnost dijaloga u pluralnom društvu
Mate Uzinić
VAŽNOST DIJALOGA U PLURALNOM DRUŠTVU (1)
Govor na otvaranju Ljetne škole teologije u Dubrovniku
Svijet se neprestano i ubrzano mijenja, ali i sve više povezuje. To dovodi do prožimanja i približavanja različitih kultura i svjetonazora. Različitost ideja je sve dostupnija, a time u društvu i sve prisutnija. Sve to, opisujući nam sveopću pluralizaciju života koja zahvaća sve bitne segmente društvene scene, politiku, kulturu, ekonomiju i religiju, mijenja našu percepciju stvarnosti i donosi nam nove životne situacije, uvide i saznanja. [Read more…]
Današnji Samarijanac može biti Srbin, bilo koji manjinac
Ana i Otto Raffai
Prof. Stjepan Kušar, kao gost Teološkog četvrtka na temu ”Slobodan Bog – slobodan čovjek”, predočio je suprotstavljajući dva glagola – ”predlagati“-”nalagati” – kako razumije što obilježava zdrav i plodonosan pristup vjeri. O suradnji slobode i vjere učili smo i na teologiji. Tako je nama, svojim studentima, prof. Bajsić ponovio koja je važnost slobode kao neizostavne pretpostavke evanđelja. [Read more…]
30 je godina otkako sam među vama: jer vjerujem u slobodu
Protekli se tjedan navršilo 30 godina kako sam stigao iz Argentine. Da, trideset sam godina među vama. Često me pitaju žalim li što sam uopće došao? Ne, ne žalim. Odnosno ovako, kako me je nedavno na festivalu VRISAK u Rijeci pitao Vojo Šiljak: Je li lakše ili bolje biti Argentincem ili biti Hrvatom? Mora se znati biti jedno i drugo, istodobno. [Read more…]
Esej o vječnom fašizmu
Umberto Eco
(Opaska uredništva: Ovaj bi esej Umberta Eca trebalo ponavljati barem jednom godišnje dok ga svi naši čitatelji ne zapamte. Zato ga i ponavljamo).
Godine 1942, kada sam imao deset godina, osvojio sam prvu regionalnu nagradu na Ludi Juvenilesu, dobrovoljnom i obavezujućem takmičenju za mlade italijanske fašiste, što će reći – za svakog mladog Italijana. Retorički vješto elaborirao sam na temu ”Trebamo li umrijeti za slavu Mussolinija i besmrtnost Italije”. Odgovorio sam pozitivno. Bio sam pametan dječak. [Read more…]
Filozofska kritika totalitarizma (4)
Polazište za filozofsku kritiku totalitarizama
Činjenica da su se fašizam i komunizam sukobili ne treba nas zavesti na ideju da ne prepoznamo njihovu srodnost s obzirom na shvaćanje naravi ljudske osobe. [Read more…]
70 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima i njena aktualnost
Opću deklaraciju o ljudskim pravima usvojila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 10. prosinca 1948. Svečano proglašenje bilo je u Parizu, u velikoj dvorani palače de Chaillot na Trocaderou, s kojega se, kroz park Trocadero, spuštaju stepenice prema Eiffelovom tornju. Samo četiri i pol godine ranije s Eiffelovog tornja visjela je nacistička zastava s kukastim križem, a vlakovi su širom Europe vozili u stočnim vagonima stotine tisuća ljudi u koncentracione logore, od Auschwitza do Jasenovca. [Read more…]
Filozofska kritika totalitarizma (2)
Pokušaj osvjetljenja izvora totalitarizama
Mnogi su filozofi dali odlučujuće impulse za nastanak totalitarizama. Mnogi su nastupili i kao njegovi kritičari. Prema Erichu Voeglinu je srednjovjekovna gnoza prethodnik i krivac totalitarizama. Za Erwina Faula totalitarizam nije ništa drugo do moderni oblik makijavelizma. Jacob L. Talmon mu traži korijene u Francuskoj revoluciji. Hannah Arendt u imperijalizmu i rasizmu 19. stoljeća. Gdje je idejni zavičaj totalitarizama 20. stoljeća? [Read more…]
Obljetnica Drugotne: zašto ne može proći zakon u ženskom rodu
Ana i Otto Raffai
Negdje u ovo vrijeme oko Velike Gospe objavljen je prije nekoliko godina tekst đakovačkog profesora teologije o obavezi žene na poslušnost: nije po njemu Marija uzor poslušnosti vjerniku, muškarcu i ženi, već samo ženi koja po njegovu razumijevanju treba biti poimana kao biće drugotno budući da je prema starozavjetnoj predaji stvorena iz Adamovog rebra. [Read more…]
- 1
- 2
- 3
- …
- 6
- Next Page »
