autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Važna i hitna Papina poruka za kršćane u Hrvatskoj

Autor: Jadranka Brnčić / 22.04.2018. Leave a Comment

jadranka brncic 2Dakako, nova pobudnica pape Franje “Gaudete et Exsultate” (”Radujte se i veselite se”), objavljena 9. travnja ove 2018. godine, napisana je svim kršćanima, ali bilo bi dobro da posebice mi u Hrvatskoj imamo uši za poziv koji nam upućuje. A poziva nas, na tragu i evanđelja i Drugoga vatikanskog koncila te u kontekstu našega vremena na – svetost. U enciklici Evangelii gaudium (2013) papa Franjo nam je ponudio duhovnost poslanja, u Laudato si (2015) ekološku duhovnost, u Amoris laetitia (2016) duhovnost obiteljskog života, a sada nam nudi samu srž duhovnosti.

Biti svetima naše je poslanje kao kršćana. Bez toga poziva na preobrazbu ljudskog bića kršćanstvo ostaje pukom religijom, sustav vjerovanja u istine koje nikome ne služe, štoviše štete jer se u njihovo ime često druge smatra inferiornima te potiču podjele. Mnogi od nas smo ili nasljednici gnostičara, ili pelagijanaca, ili naprosto mediokritetski kršćani – kaže Papa.

Gnosticizam je hereza iz prvih stoljeća kršćanstva za koju je najvažnije znanje, ispravan intelektualni pristup te uvjerenje da se vjeru može učini razumljivom. ”Aktualni gnosticizam pretpostavlja vjeru zatvorenu u subjektivizam za koji je jedino važno određeno iskustvo ili niz znanja koja se smatraju dostatnima” – veli papa Franjo (GE 36). Novi gnostičari prihvaćaju nauk Crkve, ali bez misterija, često i ”Boga bez Krista, Krista bez Crkve i Crkvu bez naroda” (GE 37).

Pelagijanizam (nazvan po teologu Pelagiusu iz petog stoljeća) uvjerenje je da se možemo spasiti vlastitim naporima. Aktualan pelagijanizam, pak, inteligenciju, koja je važna gnostičarima, odmjenjuje – voljom, voljom za vjernim obdržavanjem ”zadanih normi i određenoga katoličkog stila” (GE 49).

Novi pelagijanci su ”opsjednuti zakonom, fascinirani moći kojom mogu pokazati svoje društvene i političke pobjede” (GE 57). Budući da sebe smatraju superiornima i pozvanima da svakog prosuđuju, nedostaje im poniznosti duha i osluškivanja potreba najmanjih.

Biti svetima naše je poslanje kao kršćana. Bez toga poziva na preobrazbu ljudskog bića kršćanstvo ostaje pukom religijom, sustav vjerovanja u istine koje nikome ne služe, štoviše štete jer se u njihovo ime često druge smatra inferiornima te potiču podjele. Mnogi od nas smo ili nasljednici gnostičara, ili pelagijanaca, ili naprosto mediokritetski kršćani – kaže Papa

Promatrati druge s visoka, suditi im ili im trajno dijeliti lekcije, to je oblik suptilnog nasilja.

Sveti Ivan od Križa predlaže da radije dopustimo da nas svi drugi uče dobrom ponašanju i ispravnim stavovima, nego da mi podučavamo tomu u našem društvu i najmanjega među nama (usp. GE 117). To je zahtjev poniznosti bez koje nema ni slobode niti svetosti.

U oba slučaja kršćane ne zanima odveć ni Isus Krist ni drugi. I aktualan gnosticizam i pelagijanizam oblici su traženja ”sigurnosti: doktrinarne ili disciplinske”, kakvi omogućuju ”narcistički ili autoritarni elitizam” te zadovoljavanje potrebe za kontrolom (usp. GE 35).

Ljudi koji na sve imaju odgovor, zacijelo ne mogu dopustiti da ih Bog iznenađuje, da ih poučava Duh u njihovim srcima.

Papa Franjo svima uvjerenima u vlastitu pravovjernost kaže: ”Nauk Crkve, ili bolje, naše razumijevanje i njegov izraz nije zatvoren sustav, lišen dinamike kadre da začne pitanja, sumnje, pitanja. Pitanja, tjeskobe borbe, snovi, preokupacije ljudi posjeduju hermeneutičku vrijednost što ju ne možemo zanemariti ukoliko želimo ozbiljno uzeti u obzir načelo utjelovljenja” (GE 44). Bez otvorenosti Duhu Crkva ”se pretvara u muzejski predmet i postaje vlasništvo malog broja ljudi” (GE 58).

Mediokritetski kršćani su oni među nama koji se ne usude ići protiv struje, odvojiti se od svojih navika i komfora, hrabro se izdvojiti se od drugih kad je to potrebno, slušati vlastitu savjest i moliti za milost razlučivanja usred uznemirujućih ili zbunjujućih događaja.

Ono što nam svima treba jest – milost, odveć zapostavljena u govoru i u životu Crkve.

Ne opravdavaju nas ni naša djela ni naši napori, nego milost Božja koja ima inicijativu, nadilazi i našu inteligenciju i našu volju te traži ne samo da ju prihvatimo, nego i da dopustimo da nas preobražava.

Jer, Papa citira argentinskog autora Liuciju Geru, ”naše vlastito biće treba prihvatiti kao dar, a našu slobodu kao milost” GE 55). A jedino ljubav omogućuje rast u životu milosti (usp. 1 Kor 13,2) i jedino je ljubav ispunjenje Zakona. Ne trebaju nam pravila i norme: tek lice Božje koje se odražava u licu čovjeka ispred nas (usp. GE 61).

Da bismo bili sveti ne trebamo biti biskupi, svećenici ili redovnici. Niti naša svetost mora biti očita svima. Sve što trebamo raditi jest ”živjeti svoj život u ljubavi” i svjedočiti Boga u tišini svime što radimo i jesmo kao roditelji, susjedi, prijatelji, kolege, tamo gdje se zateknemo, kroz male geste pomnje i ljubavi, nikoga ne kritizirajući ili osuđujući.

Kroz našu iskrenu prisutnost, naprosto. A učiti nam je i balansirati između akcije i kontemplacije, svakodnevnih aktivnosti i vremena povlačenja u šutnju.

U središtu Papine pobudnice je karta koja nas vodi prema svetosti, karta koju nam je dao Učitelj Isus u Blaženstvima (Mt 5, 1-12). Uvodeći na u svoje razmišljanje o svakom pojedinom blaženstvu (osam ih je), papa Franjo odmjenjuje zamjenicu ”vi” zamjenicom ”ti” – obraća se osobno, jednostavno, s puno ljubavi, svakom od nas. Poziva nas i kroz Blaženstva upućuje na put prema našoj nutarnjoj slobodi (usp. GE 69)

U središtu Papine pobudnice je karta koja nas vodi prema svetosti, karta koju nam je dao Učitelj Isus u Blaženstvima (Mt 5, 1-12).

Uvodeći na u svoje razmišljanje o svakom pojedinom blaženstvu (osam ih je), papa Franjo odmjenjuje zamjenicu ”vi” zamjenicom ”ti” – obraća se osobno, jednostavno, s puno ljubavi, svakom od nas. Poziva nas i kroz Blaženstva upućuje na put prema našoj nutarnjoj slobodi (usp. GE 69).

Upravo biti slobodan znači biti svet. Biti slobodan znači ne zadovoljiti se s malim, a istodobno biti srca siromašna, tj. ispražnjena od ega te otvorena za ono što nam život može dati sada i ovdje, za trajnu i opetovanu novost Božju.

Biti slobodan znači promatrati i vlastite i tuđe slabosti, pogreške i ograničenja nježno i blago, biti slobodan od uvjetovanosti u koje nas zatvaraju životne okolnosti te trajno njegovati nadu.

Biti svet znači ne reagirati na poticaje koji iz nas hoće izvući ljutnju i agresiju, nego odgovarati srcem kakvo nastoji razumjeti.

Biti slobodan znači biti slobodan za tuge i brige naših bližnjih. Biti svet znači plakati s drugima (usp. GE 76).

Biti slobodan znači biti pravedan u vlastitim odlukama, a vlastite odluke usklađivati s dostojanstvom svakog čovjeka, posebice s onim obespravljenima i slabima.

Biti svet znači žeđati za pravednošću za sve ljude (usp. GE 79). I više od toga: angažirati se aktivno i boriti za pravednije društvo (usp. GE 99)

Biti slobodan znači biti na raspolaganju onima kojima treba pomoć, usluga, praštanje, razumijevanje, znači biti milosrdan, imati milo srce prema svakome.

Biti svet znači pripadati povorci ljudi kojima je oprošteno te htjeti da to praštanje dotakne svakog čovjeka bez razlike (usp. GE 82).

Biti slobodan znači biti oslobođen svega što onečišćuje našu ljubav.

Biti svet znači imati čisto srce, srce koje zna voljeti, koje je iskreno (usp. GE 86). Takvo srce gleda Boga.

Biti slobodan znači nikoga ne isključivati, ni najteže i najkompliciranije ljude, štoviše: uključivati one drukčije, one s kojima se ne slažemo. Jedinstvo je nadmoćnije od sukoba.

Biti svet znači poštivati istinu svake osobe i sijati mir oko sebe (usp. GE 88).

Biti slobodan znači biti izvan političkih, medijskih, ekonomskih, kulturalnih, pa čak i religijskih zavrzlama koje sprečavaju autentični ljudski i društveni razvoj.

Papa Franjo ističe našu ravnodušnost prema migrantima: ”Neki katolici tvrde da je pitanje migranata sekundarno u odnosu na ‘ozbiljna bioetička pitanja’ (GE 102). Takav stav možda mogu imati političari, ali ne i kršćani – kaže Papa. Prihvatiti stranca temeljno je načelo ljudske gostoljubivosti, a prihvatiti stranca u nevolji kršćanska je dužnost

Biti svet znači svakodnevno, bez obzira na poteškoće, prihvaćati put što nam ga nudi Evanđelje (usp. GE 94).

Karakteristike svetosti u aktualnom svijetu su, prema papi Franji: ustrajnost, strpljivost i blagost, radost i smisao za humor, žar i odvažnost.

Ukoliko smo usidrenu u Bogu čiju blizinu smo iskusili i kojoj smo otvoreni, sve te karakteristike bit će nam darovane kao dar, kao plod tog usidrenja i tog iskustva.

Tada ćemo moći biti strpljivi i blagi usred užurbanog i agresivnoga svijeta, tada ćemo moći izbjeći dualizmu prisutnu u medijima, a često i među kršćanima (usp. GE 115).

Tada ćemo moći mjeriti drugima mjerom kojom nama Bog mjeri.

Tada se nećemo zalagati za samo neka načela i neke ljude, nego, koliko nam je dano na našem putu, za sve i svakoga.

Tada ćemo se zalagati da naše društvo poštuje jednako svaki život: i onaj začet i onaj već rođen, i naših najbližih i život onih kojima je uskraćena mogućnost da žive život dostojan življenja: siromašnih, migranata, marginaliziranih, starih, bolesnih (usp. GE 101).

Papa Franjo ističe našu ravnodušnost prema migrantima: ”Neki katolici tvrde da je pitanje migranata sekundarno u odnosu na ‘ozbiljna bioetička pitanja”’ (GE 102).

Takav stav možda mogu imati političari, ali ne i kršćani – kaže Papa. Prihvatiti stranca temeljno je načelo ljudske gostoljubivosti, a prihvatiti stranca u nevolji kršćanska je dužnost.

Nadalje, veli Papa, da je svetost – parezija: odvažnost, entuzijazam govoriti i živjeti u punoj slobodi. Izlaziti iz zone komfora: s jedne strane, iz duhovnosti zatvorene u sebe samu, s druge strane, iz dogmatizma, slijepog slijeđenja normi i pravila.

Bog je trajno nov i poziva nas trajno nadilaziti granice i ići prema onom što je nepoznato (usp. GE 135). Isus možda ne kuca da ga pustimo u naše srce, ali kuca da ga pustimo iz njega van, u svijet (usp. GE 136). Nećemo to moći dok svijet ne budemo mogli kontemplirati iz perspektive Uskrsloga (usp. GE 139).

Put svetosti je postupan i zajednički. No, ako smo doista doživjeli da Bog jest u nama i među nama, kako bismo mogli živjeti a da ne živimo za njega? – citira Papa Charlesa de Foucaulda (GE 155).

Biti slobodan znači biti svet. Biti svet znači biti radostan. Kršćanstvo nema drugog smisla nego da bude svakodnevno prakticirano, što znači naprosto svakodnevno življeno (usp. GE 109).

Papa Franjo svima uvjerenima u vlastitu pravovjernost kaže: ”Nauk Crkve, ili bolje, naše razumijevanje i njegov izraz nije zatvoren sustav, lišen dinamike kadre da začne pitanja, sumnje, pitanja. Pitanja, tjeskobe borbe, snovi, preokupacije ljudi posjeduju hermeneutičku vrijednost što ju ne možemo zanemariti ukoliko želimo ozbiljno uzeti u obzir načelo utjelovljenja” (GE 44). Bez otvorenosti Duhu Crkva ”se pretvara u muzejski predmet i postaje vlasništvo malog broja ljudi” (GE 58)

Slaže li se time i kardinal Burke koji je jučer, 21. travnja, bio domaćin skupa u Philadelphiji pod nazivom ”Naslijeđe: ponovno otkrivanje njegove istine”?

Zacijelo i dalje prikuplja snage da papu Franju prozove i optuži zbog zablude ljubavi. No, jedine štetne zablude su, kaže papa Franjo: ”zablude kršćana koji odvajaju zahtjeve Evanđelja od svojega osobnog odnosa s Gospodinom” (GE 100).

Papa Franjo u svom dokumentu nudi mnoge primjere svetih života (navodi oko 40 svetaca koji su takvima proglašeni kanonizacijom): Terezija iz Lisieuxa, Ignacije Loyolski, Ivan od Križa, Filip Neri… , ali priziva i mnoštvo nepoznatih i nevidljivih.

Pozvani smo da nasljedujemo Isusa kao što su ga oni nasljedovali, svatko na svoj način, s obzirom na svoj karakter i temperament.

Nasljedovanje, pak, nije imitiranje, nego ”otkrivanje našega vlastitog puta i stavljanje onoga najboljega u nama na raspolaganje Duhu” (usp. GE 11). Kao što reče Thomas Merton: ”Za mene biti svet znači biti tko doista jesam”.

 

Još tekstova ovog autora:

  • Papa Franjo nas poziva: ”Činimo sve dobro koje možemo!”
  • Britanska monarhija, Crkva i sinodalnost
  • S odlaskom profesora Žmegača otišao je cijeli jedan svijet
  • Želim li da se svijet promijeni?
  • Prostor za trećeg(a) – opće dobro – u dijalogu
  • Antisemitizam u Hrvatskoj i dalje je prisutna anomalija
  • Susret s Irinom iz Mariupolja
  • Bio nam dobar Prelazak!
  • Refleksija uz rat u Ukrajini: što znači – biti za mir?
  • Thich Nhat Hanh – učitelj za 21. stoljeće

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: PARRHēSIA Tagged With: Amoris Laetitia, Burke, Crkva, Evangelii Gaudium, Gaudete et exsultate, gnosticizam, hereza, Jadranka Brnčić, kršćanstvo, Laudato si, milost, papa Franjo, Parrhēsia, pelagijanizam, Sveti Ivan od Križa, Thomas Merton

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT