autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Damir Grubiša: Rijeka je naš jedini pravi evropski grad

Autor: Bojan Munjin / 23.07.2022.

Damir Grubisa. Photo: Nel Pavletic/PIXSELL

Za Damira Grubišu, profesora Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u mirovini i nekadašnjeg hrvatskog ambasadora u Italiji, kažu da ga vodi “pesimizam intelekta i optimizam volje”, jer se u svojoj bogatoj karijeri znanstvenika i diplomata nagledao i lokalnih i svjetskih katastrofa, ali ipak nije napustio tračak vjere da bi svijet mogao biti bolje i dostojnije mjesto za život. U Rimu mu je izašla knjiga na talijanskom jeziku “Diario diplomatico – Un fiumano a Roma”, u prijevodu “Dnevnik diplomata – Fijuman u Rimu”, koja je nedavno predstavljena i u Rijeci. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Bojan Munjin, Damir Grubiša, Diario diplomatico – Un fiumano a Roma, Hrvatska, Jugoslavija, Rijeka, Slovenija

Siniša Jelušić: Srpski identitet u Crnoj Gori je duhovna kategorija

Autor: Bojan Munjin / 11.11.2020. Leave a Comment

Siniša Jelušić

Siniša Jelušić

(Opaska uredništva: razgovor kolege Bojana Munjina s profesorom na Fakultetu dramskih umjetnosti u Cetinju Sinišom Jelušićem, u dogovoru s autorom i uredništvom prenosimo sa P-portala. Predložili smo prof. Jelušiću da na Autografu objavi, kao autorski tekst, one teme koje bi proširile ovaj važan iskaz a nisu se našle u prvotnoj objavi ovoga razgovora). [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Bojan Munjin, Crna Gora, litije, Siniša Jelušić, Srpska pravoslavna crkva

Jadranka Brnčić: ”Jedni od drugih možemo učiti”

Autor: Bojan Munjin / 07.01.2019. Leave a Comment

Jadranka Brnčić

Jadranka Brnčić

U današnjoj Hrvatskoj, oštro podijeljenoj na političku desnicu i ljevicu, na vjernike i ateiste, na bogate i siromašne, teško je naći osobu poput Jadranke Brnčić koja će htjeti razumjeti jedne, druge i treće i pritom biti kritična prema svima i svemu što se protivi etičkim i humanim vrijednostima koje je sama sebi postavila. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: André Malraux, Bojan Munjin, Božić, Drugi vatikanski koncil, Jadranka Brnčić, Karl Rahner, Matija Vlačić-Ilirik, NDH, papa Franjo, Prvi svjetski rat, revizionizam

Milena se zove. To jedinstveno čudo

Autor: Bojan Munjin / 22.10.2018. Leave a Comment

milena-dravic“Jednostavno je bilo nemoguće da Milenu Dravić ne volite”, sažeo je
Branko Cvejić doživljaj onih koji su poznavali veliku glumicu. “Vole je
reditelji, producenti, Romi i milioneri. Bosanski rudari, patrijarsi
lično, hodže i kardinali. A naročito po kišnom vremenu, vole je
milicioneri, baštovani i apotekari…”, spjevao je o njoj Dušan Makavejev

Filed Under: NOVOSTI Tagged With: Bojan Munjin, Milena Dravić, Novosti

Danilo Ljubotina: ”Mržnja je samoubilačka doktrina”

Autor: Bojan Munjin / 12.03.2017. Leave a Comment

Danilo Ljubotina Foto: Portal Novosti

Danilo Ljubotina
Foto: Portal Novosti

Arhimandrit Srpske pravoslavne crkve, otac Danilo Ljubotina, neobičan je svećenik i čovjek kompleksne životne sudbine, potaknute između ostalog i historijskim iskustvima njegovih predaka. Familija Ljubotina potječe iz Crne Gore u kojoj je vjekovima živjela i koju je 1657. godine morala napustiti pod pritiskom Turaka, te se doselila na istarski poluotok u mjesto Peroj, posebnim ukazom tadašnjih mletačkih vlasti. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Austrija, Balkan, Beograd, Bliski istok, Bojan Munjin, Božić, Danilo Ljubotina, Dumitru Staniloae, Furlanija, Hans Urs von Balthasar, islam, Istra, Italija, Ives Congard, Joseph Ratzinger, Jugoslavija, Katolička crkva, Lenjin, Lepavina, Marcel-Jacques Dubois, Peroj, Porfirije, pravoslavna crkva, Pula, Srpska pravoslavna crkva, SSSR, Trst

Građanin Blagus i njegovo pravo

Autor: Bojan Munjin / 29.04.2016. Leave a Comment

Građanin BlagusSaša Blagus, “Građanin Blagus”, SNV, Zagreb, 2015.

Prvo treba reći da knjiga kritičkih tekstova o društvenim pitanjima koja je pred vama, po mnogo čemu iskače iz uobičajene klasifikacije političko esejističkog žanra i ne stvara unaprijed oko sebe splin “vrućih tema” i žurnalističkog spektakla. [Read more…]

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: Amarcord, Amerika, Bojan Munjin, Engleska, Hrvatska, Ruđer Bošković, Saša Blaguš, SNV

Strah i hrabrost u jednom

Autor: Bojan Munjin / 02.10.2014. Leave a Comment

OlujaTelefonski pozivi s lošim vijestima događaju se obično predvečer, govorio je jedan moj prijatelj, kojemu je u kasno ljeto 1945. javljeno da mu je ubijen brat.

 

Bio sam aktivist Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava u kolovozu 1995., u trenutku kada je taj odbor bio zatrpan mnogim lošim vijestima. Takvih vijesti bilo je toliko da je HHO morao uvesti telefonska dežurstva tokom vikenda, jer su ljudi s raznih strana javljali o tragedijama koje su se događale posljednjih dana rata u Hrvatskoj.

 

Sjećam se da je bila nedjelja popodne, 27. kolovoza: u uredu HHO-a zrak je bio težak od sparine, ali ono zaista loše bila je tužna i zastrašujuća atmosfera kraja rata u kojemu se puno toga ružnog događalo, kada su mnogi obični ljudi bili u opasnosti. To su bili oni ljudi, po nacionalnosti Srbi, koji nisu željeli bježati nakon zadnjih akcija Hrvatske vojske i policije na Kordunu, u Lici i Dalmaciji.

Strah i hrabrost bili su u tim teškim vremenima spojeni u jednoj točki: nesumnjivo je bila velika odvažnost u kolovozu 1995. prijaviti ubojstvo sedmoro ljudi “krive” nacionalnosti u Gošiću kraj Kistanja proskribiranoj organizaciji kakav je bio HHO, ali samo je goli strah nagnao tog čovjeka da u prvoj rečenici, prijavljujući nešto što se svugdje pred Bogom i pred ljudima zove zločin, kaže “ja sam Hrvat”

 

U tu nedjelju popodne duge zrake zalazećeg sunca probijale su kroz spuštene rolete ureda HHO-a u Zagrebu. Vidjela se prašina u zraku i gomile papira koje su se ocrtavale svugdje uokolo. Osjećao se ustajali vonj duhana, neopranih šalica kave i ljudskog znoja, jer puno je nesretnih ljudi tih dana prošlo kroz prostorije HHO-a.

 

Tada je zazvonio telefon.

 

Bio je to glas starijeg čovjeka. Prva rečenica je glasila: “Želim vam najprije reći da sam ja Hrvat.” Nakon toga, drhtavim je glasom rekao da se upravo vratio iz sela Gošića kraj Kistanja, gdje je zatekao sedmoro ubijenih staraca, nabrojavši ih imenom i prezimenom.

 

Ono “Hrvat” značilo je da je u ženidbenim vezama s nekima od stradalih Srba i – to sam shvatio kasnije – da mu nacionalna identifikacija daje pravo da uopće može govoriti.

 

U predstavljanjima tih godina, “Hrvat” je značilo neku vrstu dokaza etničke pravovjernosti, u odnosu na neku vrstu nacionalne hereze ili nečeg “domoljubno lošeg” što je netko svojom izjavom upravo htio učiniti.

 

Strah i hrabrost bili su u tim teškim vremenima spojeni u jednoj točki: nesumnjivo je bila velika odvažnost u kolovozu 1995. prijaviti ubojstvo sedmoro ljudi “krive” nacionalnosti u Gošiću kraj Kistanja proskribiranoj organizaciji kakav je bio HHO, ali samo je goli strah nagnao tog čovjeka da u prvoj rečenici, prijavljujući nešto što se svugdje pred Bogom i pred ljudima zove zločin, kaže “ja sam Hrvat”.

 

Takvih “etničkih” predstavljanja bilo je tih godina dosta; kao što je to bio onaj čovjek koji je došao u ured HHO-a i rekao da je porijeklom Hrvat, Hercegovac nastanjen u Vinkovcima, koji je želio ispričati drugu stranu priče o početku rata u Slavoniji.

Bilo je i onih koji su došli u ured HHO-a i naglasili da su Hrvati, a onda prijavili da su im pripadnici Hrvatske vojske opljačkali vikendicu, pokraj koje su mjesecima bili na položajima. “Gospodine, razumijem da su mi odnijeli stari auto ispred kuće, valjda im je trebao, ali zašto su mi odnijeli sve štokove s vrata i prozora”, govorili su. Takvih ljudi koji bi najprije istaknuli svoju “pravu” nacionalnost, a tek onda ispričali “krivu” priču, bilo je tih godina dosta

 

Ili onaj koji je najprije morao reći da je Hrvat da bi ispričao što se događalo iza zidova zgrade za obuku specijalnih jedinica u Lučkom početkom 1990-ih, ili pak onaj koji je kroz plač govorio da je Hrvat i dragovoljac Domovinskog rata, ali da se nije borio za Hrvatsku u kojoj bi morao mrziti svog najboljeg prijatelja zato što je Srbin…

 

Bilo je i onih koji su došli u ured HHO-a i naglasili da su Hrvati, a onda prijavili da su im pripadnici Hrvatske vojske opljačkali vikendicu, pokraj koje su mjesecima bili na položajima. “Gospodine, razumijem da su mi odnijeli stari auto ispred kuće, valjda im je trebao, ali zašto su mi odnijeli sve štokove s vrata i prozora”, govorili su. Takvih ljudi koji bi najprije istaknuli svoju “pravu” nacionalnost, a tek onda ispričali “krivu” priču, bilo je tih godina dosta.

 

Kada sam te nedjelje popodne, 27. kolovoza, zapisao sve što je taj čovjek rekao, obavijestio sam nadležne u HHO-u o strašnom događaju u selu Gošiću i sve nakon toga je više-manje poznato. Naravno, nije poznato tko su bili zločinci koji su, metkom iz blizine, ubili ovo sedmoro ljudi prosječne dobi od 70 godina, ali slučajevi ubojstava srpskih civila, kao što su Varivode i deseci drugih mjesta, u kojima su počinitelji “nepoznati”, bili su tih mjeseci masovni.

 

Tako je primjerice terenska ekipa HHO-a početkom 1996. izvijestila o pronalasku tijela starice u dobi od 92 godine i njezinog sina od oko 60 godina u jednom seocetu kraj Udbine. Pronašli su ih u snijegu, nekoliko metara ispred kućnog praga: “Starica je imala crnu haljinu i crni kaput, a oko nogu, kao i njezinom sinu, bila je omotana bodljikava žica…”

 

Ili slučaj iz susjednog sela, kamo ih je odvela kći čija je majka u svojoj kući bila živa zapaljena: “Ovdje je bio šporet, ovo je šerpa u kojoj sam majci grijala ručak. Ovdje je bio krevet u kojem je ležala majka jer je bila nepokretna. Čula sam našeg psa kako laje i jedan vojni transporter. Ovo je brdo iza kuće na koje sam pobjegla. Sljedeće što sam vidjela je naša kuća koja gori kao šibica…”

Ljudi koji su radili u HHO-u tih godina i koji su bili zatrpani ljudskim tragedijama, često preko mjere koju su mogli izdržati, zaista se nisu bavili ničijim nacionalnim porijeklom. Ono što su pronalazili bili su ljudi u nesreći ili raspadnuta tijela, a ne Srbi, “četnici” ili Jugoslaveni. I uvijek su to bili civili a ne vojnici i gotovo uvijek stariji a ne mladi ljudi. U crnohumornom tonu, aktivisti su svoje očajničke misije nazivali “borba za svaku baku” i nije ih zanimalo je li baka “srpska”, “hrvatska” ili “makedonska”

 

Ljudi koji su radili u HHO-u tih godina i koji su bili zatrpani ljudskim tragedijama, često preko mjere koju su mogli izdržati, zaista se nisu bavili ničijim nacionalnim porijeklom. Ono što su pronalazili bili su ljudi u nesreći ili raspadnuta tijela, a ne Srbi, “četnici” ili Jugoslaveni.

 

I uvijek su to bili civili a ne vojnici i gotovo uvijek stariji a ne mladi ljudi. U crnohumornom tonu, aktivisti su svoje očajničke misije nazivali “borba za svaku baku” i nije ih zanimalo je li baka “srpska”, “hrvatska” ili “makedonska”.

 

Što se pak tiče stava o prirodi režima u tzv. Krajini, Srpsko narodno vijeće još je 1990-ih bilo više nego jasno: “‘RSK’ nikad nije dobila međunarodno priznanje, kao što nije imala ni unutrašnju demokratsku legitimaciju. Uz ekonomsku bijedu i opće bezakonje karakterizirale su je teror te progoni i brojna ubojstva nesrpskog stanovništva.”

 

Konačno – to ljudi opterećeni nacionalističkim predrasudama nikada neće razumjeti – u ukupnom broju svih koji su se javljali HHO-u za pomoć u 1990-ima, Srba je bilo tek oko 50 posto.

 

Kao što se sjećam Hrvata kojima je HHO 1994. dostavljao pomoć u okupiranom Kninu, tako se sjećam zagrebačkih Roma, Bošnjaka oko Siska i Albanaca porijeklom s Kosova koji su čitav život živjeli u Hrvatskoj, ali nisu mogli dobiti domovnicu i prijetila im je deložacija. Ti ozbiljni ljudi, patrijarhalnog ponosa, plakali su kao mala djeca.

 

Kako plaču najrazličitiji ljudi u punoj životnoj snazi pamti samo svemir i oni koji su slušali njihove jecaje.

 

Ta potmula jeka nakon puno godina govori nam da se, nažalost, tek na strašnom mjestu najdublje ljudske napuštenosti i poniženosti krije mogućnost ljekovitog obrata u ljudskoj savjesti, opterećenoj zločinima i etničkom mržnjom.

 

(Prenosimo s portala tjednika Novosti).

Filed Under: OGLEDI Tagged With: auto, Bog, Bojan Munjin, Gošiće, HHO, hrabrost, Hrvat, Hrvatska, Jugoslavija, Kistanje, književnost, kuća, Makedonija, nacionalnost, Novosti, ogledi, Srbija, strah, tjednik, ubojstvo, vikendica, zločin rat

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT