autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Europa i njeni neprijatelji. Pitanje velikih plaća

Autor: Damir Grubiša / 01.03.2019. Leave a Comment

damir-grubisaTko su neprijatelji Europe koji se naslađuju skorom pobjedom populista i suverenista na izborima za Europski parlament u svibnju ove godine? Ima ih mnogo, a njihov broj raste izgleda iz dana u dan. [Read more…]

Filed Under: GLOBALNI KAOS Tagged With: Andrus Ansip, Brexit, Damir Grubiša, ekonomska kriza, emigrantska kriza, Estonija, EU, eurobirokrati, europarlamentarci, Europska komisija, europske mirovine, Europski ustav, fake news, Federica Mogherini, francuski referendum, Frans Timmermans, Globalni kaos, Italija, Jean-Claude Juncker, Jyrki Katainen, kasta eurokrata, nizozemski referendum, Valdis Dombrovskis

Uzaludno izbjegavanje bankrota

Autor: Ivica Grčar / 27.05.2015. Leave a Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Sudeći po komentarima u elektroničkim porukama čitatelja, presuda Vrhovnog suda u slučaju Franak očito je i dalje vodeća tema. Zanimljivo je da ima i čitatelja koji, kao i suci Visokog trgovačkog suda i Vrhovnog suda Hrvatske, zaokupljeni socijalnim kontekstom ovog spora, smatraju da su korisnici kredita morali biti svjesni kakav ugovor potpisuju i da sada moraju vratiti dug. [Read more…]

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: banke, bankrot, devaluacija, domino efekt, ekonomska kriza, Elica Grdinić, eura, Europski sud za ljudska prava, financijski sustav, franak, HNB, Imam pravo, Ivica Grčar, korisnici, krediti, kreditni kapital, likvidacija, nekretnine, valuatna klauzula, Visoki trgovački sud, Vrhovni sud

Za europsku Njemačku

Autor: Bisera Fabrio / 01.02.2015. Leave a Comment

Prevelika za Europu, ali premala za svijet. Henry Kissinger bio je u pravu kada je upravo tako opisao Njemačku, politički najvažniju zemlju Europske unije čije je liderstvo neupitno.

Njemačka se te uloge još uvijek javno pomalo ustručava, inzistira na partnerstvu i ravnoteži, ali istovremeno smatra da je zaslužuje. [Read more…]

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: Berlin, ekonomska kriza, Europa, Grčka, mjerama rezanja, Njemačka, Orbi et populis, PEGIDA, Tsiprasa

S brojkama nešto ne štima

Autor: Denis Derk / 26.01.2014. Leave a Comment

U sezoni 2005./06., kada se o ekonomskoj krizi još nije govorilo, Hrvatska je imala 66 kazališta. Njih 22 bila su profesionalna (uz 31 amatersko kazalište). U toj je sezoni izvedeno 7426 predstava koje je gledalo 1,484.585 posjetitelja. U prosjeku je svako profesionalno kazalište izvelo 145 predstava, a svaku je predstavu prosječno gledalo 240 gledatelja. Broj zaposlenih u kazalištima iznosio je 2306, a od toga je bilo 1175 umjetnika.

 

Tako govori statistika stara desetak godina. A kakva je situacija danas kada ekonomska kriza divlja već šestu godinu i kada se većina proračunskih sredstava za kulturu troši na hladni pogon, a za program ostaju samo sitnice?

 

Koliko danas kazališta ima Hrvatska, u kojoj se neovisna kazališna scena vrlo često, i to s pravom, buni da je potplaćena jer prednost u financiranju imaju kazališta koja imaju ili državni ili gradski, tj. županijski status?

Koliko danas kazališta ima Hrvatska, u kojoj se neovisna kazališna scena vrlo često, i to s pravom, buni da je potplaćena jer prednost u financiranju imaju kazališta koja imaju ili državni ili gradski, tj. županijski status?

 

Podaci za sezonu 2012./13. objavljeni su krajem prosinca i ne pružaju kriznu sliku. Prema njima je broj kazališta u odnosu na 2005. drastično povećan, pa su prošle sezone u Hrvatskoj djelovala čak 163 kazališta!? Broj kazališta u samo desetak godina više je nego udvostručen.

 

Od tog broja čak su 83 kazališta profesionalna. Zanimljivo je uočiti da je prije desetak godina Hrvatska imala samo 22 profesionalna kazališta iako je tada bila u puno boljoj ekonomskoj i društvenoj kondiciji.

 

I broj amaterskih kazališta je veći, pa je prošle sezone djelovalo 55 amaterskih kazališta, čija je uloga u manjim sredinama neprocjenjiva. Naravno, prošle je sezone, u odnosu na situaciju od deset godina unatrag, veći i broj posjetitelja kazališta koji je gotovo dosegnuo dva milijuna. Točnije, kazališta su privukla 1,981.298 ljudi, a povećan je i broj predstava – bilo ih je 11.027. U kazalištima je prošle sezone bilo zaposleno 2459 ljudi, od toga 1245 umjetnika.

 

No podatak koji zabrinjava je onaj o prosječnom broju predstava po profesionalnom kazalištu koji je u popriličnom padu. Tako je lani u prosjeku izvedena samo 61 predstava sa prosječnih 213 posjetitelja. Jasno je da sada imamo puno više kazališta, ali kazališta u prosjeku imaju sve manje predstava, što je podatak koji zvoni na uzbunu. Društveni interes nikako ne smije biti da povećavamo broj kazališta, a smanjujemo broj predstava.

No podatak koji zabrinjava je onaj o prosječnom broju predstava po profesionalnom kazalištu, koji je u popriličnom padu. Tako je lani u prosjeku izvedena samo 61 predstava s prosječnih 213 posjetitelja. Jasno je da sada imamo puno više kazališta, ali kazališta u prosjeku imaju sve manje predstava, što je podatak koji zvoni na uzbunu

 

A ako je točno da je u deset godina broj kazališta više nego udvostručen (što statistički podaci zorno dokazuju), onda bi bilo i prirodno da je udvostručen i broj posjetitelja, a to nažalost nije slučaj.

 

Ako smo u lanjskoj sezoni imali ukupno 163 kazališta čije je predstave vidjelo nešto manje od dva milijuna ljudi, dok je prije deset godina predstave 66 kazališta vidjelo 1,5 milijuna ljudi, onda je jasno da broj ljudi koji idu u kazalište u prosjeku ipak opada.

 

Onih 66 kazališta iz 2005. godine uspjelo je izvesti 7246 predstava, dok su čak 163 kazališta iz 2012. izvela 11.027 predstava. Ne treba biti veliki matematičar pa da se izračuna da je broj izvedenih predstava u odnosu na broj postojećih kazališta u padu, što znači da hrvatska kazališta u prosjeku proizvode skuplje predstave koje, čini se, ne uspijevaju privući dovoljan broj posjetitelja.

 

Nažalost, naši državni statističari ne računaju financijsku stranu ove kazališne zbrke u kojoj u vremenu velike krize broj kazališta panično raste. Pa onda ne znamo koliko je to novca u optjecaju u ovom kazališnom hrvatskom loncu.

 

Možda se baš zbog svih ovih brojki gradonačelnik Zagreba i najvažniji hrvatski kazališni gubernator Milan Bandić i odlučio na strožu kontrolu kazališnih ravnatelja i kazališnih računa. Jer s ovim brojkama doista nešto ne štima.

 

(Prenosimo s portala Večernjeg lista)

 

 

Filed Under: OSVRT Tagged With: amatersko kazalište, Denis Derk, ekonomska kriza, gledatelji, Hrvatska, kazališta, kultura, Milan Bandić, osvrt dana, predstava, profesionalno kazalište, Zagreb

U Europi gladuje 43 milijuna ljudi

Autor: autograf.hr / 14.10.2013. Leave a Comment

Iako je broj gladnih u svijetu u ovoj godini smanjen za 26 milijuna, borba sa nastavlja. Jedna studija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca kritizira europske reakcije na ekonomsku krizu.

 

Annita Underlin je direktorica Europske zone Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a urazgovoru za Deutsche Welle iznosi šokantne podatke.

 

DW: U istraživanju se kaže: ”Dok drugi kontinenti uspješno smanjuju siromaštvo, Europa svoje povećava”. Također se kaže kako će se dugoročne posljedice mjera štednje ostati i nakon oporavka gospodarstva. Koje su to posljedice?

Annitta Underlin: Prije svega vidimo da siromašni postaju još siromašniji. Susrećemo se s ”novim siromasima” koji se do sada nikada u svom životu nisu obratili Crvenom križu i zatražili pomoć. Unutar ”novih siromaha” posebno nas brine sve veći broj mladih koji su bez posla. U nekim europskim zemljama i do 60 posto mladih je bez posla. Također smo zabrinuti i za dugoročne posljedice na području zdravstva i socijalne zaštite. Studija je pokazala da se zemlje, koje u svojim budžetima u vrijeme krize nisu smanjivale izdatke za ova dva sektora, brže oporavljaju od krize. Brine nas što vlade za ove područja planiraju sve manje novca. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također nam je pokazala da se paralaleno s vrhuncom krize povećao i broj samoubojstava. Dugoročni učinak koji kriza ima na obitelj i djecu također je zabrinjavajući.

 

DW: Kažete da je najlošiji učinak, uz direktne probleme, kao što je broj ljudi koji se Crvenom križu obraća za pomoć, velika nesigurnost u tradicionalnoj srednjoj klasi.

Annitta Underlin: U pojedinim zemljama smanjuje se srednja klasa. Srbija je primjerice, u dobrim vremenima uspjela izgraditi srednju klasu. Danas se taj sloj stanovništva smanjuje. Neki su čak i ispod granice siromaštva. Mađarska je također dosta pogođena krizom. Prema rezultatima istraživanja dokazano je da 80 posto srednje klase mjesečno troši svu svoju zaradu. To znači da ne mogu štedjeti kako bi kupiti novi hladnjak ako se stari pokvari, ili djetetu platili neko putovanje sa školom. Primjetan je rast troškova života, ali novac koji ljudi imaju na raspolaganju jednostvo ih više ne pokriva.

 

DW: Mnoge iznenađuje to, kako je navedeno u vašoj studiji, da ozbiljne posljedice krize ne osjećaju samo krizne zemlje na jugu Europe i Irska. Navodno su i uspješne europske zemlje, kao što je Njemačka, pogođene krizom.

Annitta Underlin: Ozbiljnije je nego što mislimo. U Njemačkoj se promijenila kompletna društvena struktura. Većina novih radnih mjesta u Njemačkoj je na ograničeno vrijeme. To znači da radnici imaju ograničene ugovore. Također od Crvenog križa u Njemačkoj znamo da ljudi, koji se tamo obraćaju za pomoć imaju mjesečna primanja. Međutim, ta primanja nisu dovoljna da plate mjesečne troškove, poput struje ili osnovnih životnih namirnica. Zato se radi preživljavanja obraćaju za pomoć.

 

DW: Povećanje osobne nesigurnosti i smanjenje životnog standarda u Europi mogli bi dovesti do socijalnih nemira i povećanja ekstremizma. Kada je po vašem mišljenju dostignuta točka kada se može reći – više nema povratka?

Annitta Underlin: Imamo dvije kategorije ljudi. Jedna kategorija su oni koji sjede kod kuće i koji se srame reći da nemaju sredstava za životne troškove. Jedan dio te grupe ljudi primjećujemo kada pogledamo sve veći broj samoubojstava. Druga grupa ljudi su mlade osobe koje izlaze na ulice kako bi podigle svoj glas. Ako 60 posto mladih za završenom školom i dalje nema posao, tada je jasno da će ta grupa ljudi biti sumnjičava. Zbog toga želimo potaknuti vlade da poduzmu ozbiljne mjere. Inače ćemo osjećati dugoročne posljedice. Godine 2009. proveli smo prvu studiju u vrijeme ekonomske krize. I tada smo ispitivanja proveli u istim zemljama kao i danas. Ako se osvrnemo unazad, vidimo da nitko od nas nije vjerovao da će se kriza zadržati tako drugo. Mislili smo da će se brže završiti, a 2009. godine niko od nas nije mogao zamisliti da će danas 3,5 milijuna Europljana dobivati hranu od Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Mi nismo jedini koji dijelimo hranu; 43 milijuna Europljana dnevno nema dovoljno hrane, 18 milijuna dobiva pomoć koju financira EU. Kriza se uvukla u svako životno područje: u obitelj, društvo, vladu – u čitavu Europu.

 

Prenosimo s portala Deutsche Welle (Nina Haase / Mehmed Smajić)

 

Filed Under: Svijet, Vijesti iz Unije Tagged With: crveni križ, ekonomska kriza, Europa, glad, siromaštvo

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Vrijeme je za obnovu

    Vrijeme je za obnovu

    vladimir-jurisic
  2. Ratna skandinavizacija

    Ratna skandinavizacija

    marinko-culic
  3. Familija

    Familija

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    anja-kozul
  2. Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    zoran-vitanovic
  3. Zanemaren manjinski i klasni moment

    Zanemaren manjinski i klasni moment

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT