Novih pregovora o Ukrajini navodno neće biti jer to odbija ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. On je rekao da ni ono što je dogovoreno na pregovorima u Ženevi između SAD-a, EU, Rusije i Ukrajine nije ispoštovano, pa bi novi razgovori bili ”vrtnja u krug”. Ukrajinski privremeni ministar vanjskih poslova Andrij Deščicja kaže da je Ukrajina spremna na razgovore ako Moskva podupre predsjedničke izbore. Ali Moskva to neće. Dapače, traži odgodu.

 

Početkom tjedna, dok su obje strane nastavljale pokapati svoje mrtve, kao kanta kipuće vode pala je izjava, zapravo upozorenje njemačkog ministra vanjskih poslova Franka-Waltera Steinmeiera koji je rekao da ”sukob u Ukrajini poprima tako oštar oblik kakav je izgledao nemoguć u Europi”. U intervju, istodobno objavljenom u El Paisu, Le Mondeu, La Repubblici i Gazeti Wyborczi, ministar je kazao da postoji realna prijetnja nove podjele Europe i ne treba imati iluzije da se to odnosi samo na Ukrajinu.

Početkom tjedna, dok su obje strane nastavljale pokapati svoje mrtve, kao kanta kipuće vode pala je izjava, zapravo upozorenje njemačkog ministra vanjskih poslova Franka-Waltera Steinmeiera koji je rekao da ”sukob u Ukrajini poprima tako oštar oblik kakav je izgledao nemoguć u Europi”

 

On je, međutim, odbio usporedbu sa situacijom uoči Prvog svjetskog rata, kada se sukob koji se činio lokalnim pretvorio u svjetski. Naime, ne vidi da bi današnje europske zemlje bile spremne ”poslati svoje sinove s pjesmom na usnama na istočni front”.

 

Ali krvave slike iz Odese i Mariupolja pokazuju da smo malo koraka od šireg vojnog sukoba. Pitanje, krucijalno, o kojem se mišljenja i te kako razlikuju je svakako pitanje kakvo je većinsko raspoloženje stanovništva na istoku i jugu Ukrajine. Ukrajinska agencija Unian donosi rezultate ankete, provedene 4. svibnja, prema kojoj je čak 72,8 posto stanovnika Donjecke oblasti i 70,1 posto Luhanske oblasti za teritorijalni integritet Ukrajine, a protiv je 24,75 posto u Donjecku i 26,9 u Luhansku.

 

U izjavi za Večernji list zagrebački Ukrajinac Jevgenij Paščenko, s katedre za ukrajinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ističe da nema govora o građanskom ratu i podjelama, nego su u pitanju provokacije jer Moskva želi stvoriti neku novu BiH. ”Nema nikakve osnove ni za federalizaciju zemlje, to su manipulacije kojima se želi podijeliti zemlju”, smatra Paščenko.

 

No, što ćemo sa desecima mrtvih? Sa sve žešćim i sve krvavijim sukobima ukrajinskih snaga i ruskih pobunjenika oko Slovjanska, a nakon što je više desetaka ljudi prošli tjedan izgubilo živote u sukobima u Odesi? Njemačka vlada smatra Krim dijelom Ukrajine, ali vidi da to područje ustvari kontrolira Rusija. Steinmeier je izrazio bojazan da ni Rusija ni Ukrajina ne mogu kontrolirati svoje snage na terenu. ”Uvjeren sam da se suočavamo sa situacijom koja je poprimila svoju vlastitu dinamiku. U istočnoj Ukrajini operiraju skupine koje ne slušaju ni Kijev ni Moskvu”, kazao je šef njemačke diplomacije.

Krvave slike iz Odese i Mariupolja pokazuju da smo malo koraka od šireg vojnog sukoba. Pitanje, krucijalno, o kojem se mišljenja i te kako razlikuju, je svakako pitanje kakvo je većinsko raspoloženje stanovništva na istoku i jugu Ukrajine. Ukrajinska agencija Unian donosi rezultate ankete, provedene 4. svibnja, prema kojoj je čak 72,8 posto stanovnika Donjecke oblasti i 70,1 posto Luhanske oblasti za teritorijalni integritet Ukrajine, a protiv je 24,75 posto u Donjecku i 26,9 u Luhansku

 

Ponovimo: ankete u istočnoj Ukrajini pokazuju da velika većina tamošnjih stanovnika od Kijeva traži više autonomije, ali da tek manjina želi pridruženje Rusiji. Raspoloženje je, međutim, sa sukobima u Odesi i Slovjansku postalo zloćudnije. Gomile pale ukrajinske zastave i govore da se došlo do ”točke bez povratka”. Ministarstvo obrane u Kijevu je u ponedjeljak potvrdilo da su separatisti srušili ukrajinski borbeni helikopter Mi-24, no posada se uspjela spasiti. To je od petka, kada je počela nova ofenziva vladinih snaga na to prorusko uporište, treći borbeni helikopter koji su uspjele srušiti pobunjeničke snage.

 

Ono na što želimo ovim člankom skrenuti pažnju je da sve više analitičara smatra da se Moskva i Washington opako udaljavaju i da odnosi nikada nisu bili tako loši kao sada. Ukrajinska kriza dovela je do žestoke konfrontacije Moskve i Zapada (ne samo, dakle, SAD-a), neviđene od najcrnjih dana Hladnog rata. Pljušte teške optužbe. Tako Moskva tvrdi da Ukrajini u vođenju operacija pomažu zapadne obavještajne službe te da u redovima vladinih snaga ratuju i američki plaćenici.

 

Otkako je u Ukrajini svrgnut Janukovič, a na vlast zasjela proeuropska vlada, ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je višedesetljetna diplomatska postignuća i proglasio da Moskva ima pravo intervenirati u zaštiti govornika ruskog jezika na istoku Ukrajine. Podsjetimo, u ožujku je Rusija anektirala Krim, a u tjednima koji su slijedili naoružani separatisti preuzeli su kontrolu nad većim dijelom regije Donbas, u kojoj živi 15 posto ukrajinske populacije i gdje se nalazi trećina industrije. Rusi su razmjestili tisuće vojnika na istočnoj ukrajinskoj granici, a nasilje u Odesi pokazuje da se sukob širi izvan tradicionalnih granica istoka i juga.

 

Zapadne zemlje tvrde da Rusija svojom propagandnom kampanjom u kojoj ukrajinske vlasti etiketira kao fašiste potiče i usmjerava pobunu na istoku. ”Rusija zvuči kao da se iznova bori u Drugom svjetskom ratu. Svuda je fašizam, svuda su neprijatelji. Mobiliziraju se duhovi prošlosti”, rekao je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.

Gnjev Zapada zasad nije pretočen u neki konkretan potez. SAD i EU uveli su simbolične sankcije, usmjerene na mala poduzeća i pojedince. NATO je jasno dao do znanja da neće ratovati za Ukrajinu i samo pojačava snage na svojim istočnim granicama za slučaj obrane. Ali zapovjednik NATO-a, američki general Philip Breedlove, smatra da je Rusija poslala pripadnike svojih specijalnih snaga u Ukrajinu i da može ostvariti svoje ciljeve bez konvencionalne invazije

 

Gnjev Zapada, međutim, zasad nije pretočen u neki konkretan potez. SAD i EU uveli su simbolične sankcije, usmjerene na mala poduzeća i pojedince. NATO je jasno dao do znanja da neće ratovati za Ukrajinu i samo pojačava snage na svojim istočnim granicama za slučaj obrane. Ali zapovjednik NATO-a, američki general Philip Breedlove, smatra da je Rusija poslala pripadnike svojih specijalnih snaga u Ukrajinu i da može ostvariti svoje ciljeve bez konvencionalne invazije.

 

Zapadni čelnici zaprijetili su ozbiljnijim sankcijama Rusiji ako se bude miješala u predsjedničke izbore 25. svibnja i sva je njihova diplomacija usredotočena na taj datum. “Ako se izbori ne održe, bit će kaos i rizik od građanskog rata. Rusi, Vladimir Putin, u ovom trenutku ne žele održavanje tih izbora. Moramo ih razuvjeriti”, kazao je francuski predsjednik Francois Hollande. Petro Porošenko, najveći favorit na izborima, naglasio je da se glasovanje mora održati unatoč nemirima. “Nadamo se da ćemo završiti protuterorističku operaciju do izbora. Ako ne uspijemo, okružit ćemo ta mjesta i nećemo im dopustiti uplitanje u izbore”, kazao je.

 

Međutim, separatisti iz Donbasa namjeravaju dva tjedna prije izbora održati svoj referendum o secesiji, nalik onom krimskom koji je prethodio pripojenju Rusiji. U subotu su proruski separatisti s istoka Ukrajine pripremali nedjeljni referendum o neovisnosti, dok su ukrajinski vojnici nastavljali operacije nakon smrtonosnih sukoba u petak u Mariupolju.

 

Taj je grad na jugoistoku zemlje bio poprište žestokih sukoba, posebice kad je šezdesetak pobunjenika opremljenih automatskim oružjem napalo lokalno sjedište policije. U tim sukobima poginulo je 20 napadača i jedan policajac prema riječima ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Arsena Avakova.

Kijev je smjesta osudio “flagrantno kršenje ukrajinskog suvereniteta koje dokazuje da Rusija ne želi iznaći diplomatska rješenja”. SAD je također osudio posjet koji je samo “pojačao napetost”. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen podsjetio je da NATO ne priznaje “rusko pripojenje Krima”. Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je ovog tjedna žaljenje zbog najave parade na Krimu dok područja na istoku Ukrajine, gdje Kijev i Zapad optužuju Moskvu za poticanje separatizma, tonu u nasilje

 

Separatisti tog područja odlučili su se držati plana o referendumu o neovisnosti na istoku Ukrajine usprkos pozivu ruskog predsjednika Vladimira Putina da ga odgode. Putin, koji je naredio povlačenje ruskih snaga s granice s Ukrajinom, pa je na kratko zbunio svoje kritičare, u petak je izazvao ljutnju Kijeva doputovavši na Krim prvi put nakon pripojenja tog poluotoka Rusiji u ožujku.

 

U Sevastopolju je ruski predsjednik sudjelovao u proslavi pobjede nad nacistima 1945., koja se u bivšem SSSR-u slavi 9. svibnja. Putin je ocijenio da je pripojenje bilo čin “vjernosti povijesnoj istini”. Ističući da Rusija poštuje prava i interese drugih zemalja, kazao je da očekuje i poštivanje njezinih “legitimnih interesa”.

 

Kijev je smjesta osudio “flagrantno kršenje ukrajinskog suvereniteta koje dokazuje da Rusija ne želi iznaći diplomatska rješenja”. SAD je također osudio posjet koji je samo “pojačao napetost”.

 

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen podsjetio je da NATO ne priznaje “rusko pripojenje Krima”. Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je ovog tjedna žaljenje zbog najave parade na Krimu dok područja na istoku Ukrajine, gdje Kijev i Zapad optužuju Moskvu za poticanje separatizma, tonu u nasilje.

 

Ukoliko se rat u Ukrajini može zaustaviti, a bivši šef njemačke diplomacije Joschka Fischer smatra da je najbolji način taj da se hitno osnuje Energetska europska unija koja bi fiksirala cijene plina i onemogućila da Rusija dalje ucjenjuje zemlje EU te ad bi Poljska prigrlila euro kako bi preuzela, zahvaljujući stabilnoj ekonomiji, vrlo važnu kohezivnu ulogu u središtu Europe, Putin bi dobio mirotvoran odgovor. Sve drugo vodi u kaos, u neopisivu kataklizmu, u mrak koji se, smatralo se, Europi ne može ponoviti. A iza ugla nam je. Opet.