autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Izrael: desnica će vladati bez ograničenja

Autor: Gideon Levy / 07.06.2021. Leave a Comment

Gideon Levy

Gideon Levy

Razumem ljude koji su danas osetili olakšanje, čak radost, zbog nove vlade koja treba da se formira. Ali mnogo je teže pridružiti se pompeznim i detinjastim preterivanjima koja Izrael opisuju kao zemlju koja izlazi iz mraka na svetlost, iz ropstva u slobodu, kao da je s vlasti pao Aleksandar Lukašenko, a ne Benjamin Netanijahu. [Read more…]

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: Aleksandar Lukašenko, Benjamin Netanijahu, Gideon Levy, Haaretz, Izrael, Jair Lapid, Naftali Benet, Orbi et populis, Peščanik, Šimor Peres

Hot spot eu-demonkracije

Autor: Milan Rakovac / 20.02.2021. Leave a Comment

Milan Rakovac

Milan Rakovac

Nekak se ćutim kak onaj Jimmyjev mali zeko. Svojedobno je Jimmy Stanić peval v Ritz-baru, i u pauzama pripovedal viceve, prafzapraf basne v prozi. [Read more…]

Filed Under: RUBNI ZAPISI Tagged With: EU, Jimmy Stanić, Milan Rakovac, Peščanik, Rubni zapisi, Svetlana Slapšak

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Autor: Katarina Luketić / 17.01.2021. Leave a Comment

038561Viktor Ivančić, ”Radnici i seljaci”, Eseji, Ex libris, Rijeka, 2020.

(Opaska uredništva: Donosimo tekst kritičarke Katarine Luketić objavljen na tportalu nakon što je Ivančićeva knjiga tiskana kao su izdanje Fabrike knjiga i Peščanika, Beograd, 2014.). [Read more…]

Filed Under: EX LIBRIS D. PILSEL Tagged With: Ex libris, Fabrika knjiga, Katarina Luketić, Peščanik, Radnici i seljaci, Viktor Ivančić

Pisma iz zatvora

Autor: Rosa Luxemburg / 29.04.2019. Leave a Comment

Rosa Luxemburg

Rosa Luxemburg

Ova pisma svedoče o dve Rose Luxemburg: jedna je žena koja je u političkoj borbi stroga i veoma zahtevna, a na drugoj je osoba prefinjene osećajnosti. Budući da je među američkim progresivcima Rosa Luxemburg već dugo sentimentalizovana, uglavnom iz neznanja, kao ”lepa duša”, prvo od ovih pisama može izazvati zaprepašćenje, što je nesumnjivo korisno. I žestina njenog političkog izraza i nežnost, čak sentimentalnost u ličnoj prepisci delovi su njene celovite ličnosti. Istovremeno je bila borac i, kao što sama kaže, čovek (Mensch), osetljiva žena i odlučna, čak rigidna polemičarka. [Read more…]

Filed Under: OGLEDI Tagged With: Peščanik, pisma, Rosa Luxemburg, zatvor

Viktor Ivančić: ”Hrvatski nacionalizam blizak je Sjevernoj Koreji”

Autor: Boris Pavelić / 10.12.2018. Leave a Comment

Viktor Ivančić Foto: Novi list

Viktor Ivančić
Foto: Novi list

Robi K, satirični tjedni komentar Viktora Ivančića u kojemu devetogodišnji splitski nevaljalac komentira aktualne događaje, najdugovječnija je i vjerojatno najpoznatija novinska rubrika u protekla tri i pol desetljeća na prostoru bivše Jugoslavije. Začet još u prvoj polovini osamdesetih, u splitskome časopisu ”FESB” studenata elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Ivančić ga je u listopadu 1984. prenio u prva izdanja ”Ferala”, tadašnje jednostranične satirične rubrike Nedjeljne Dalmacije, da, na inicijativu tadašnjeg urednika Zorana Ercega, uskoro osvane kao jedna od uvodnih kolumni tadašnjeg splitskog tjednika. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Arkzin, Boris Pavelić, Danska, domoljublje, Emir Imamović, Ex libris, Fabrika knjiga, Feral, forum.tm, Franjo Tuđman, HOS, Ivan Šarčević, komunizam, nacionalizam, nasilje, novinarstvo, Obuljen Koržinek, Peščanik, rat, Robi K, Siniša Malešević, Sjeverna Koreja, SNV, Viktor Ivančić

N bava kua!?

Autor: Branko Mijić / 01.12.2018. Leave a Comment

Branko Mijić

Branko Mijić

Jedna knjiga, u pet svezaka, na 2.500 stranica, četiri izdavača iz dvije države, a autor nije Tolstoj već devetogodišnjak, bilo bi dovoljno za Guinnessovu knjigu rekorda. On sam rekao bi: N bava kua!? [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Branko Mijić, Peščanik, Robi K, Viktor Ivančić

Samo sam umro. To je sve.

Autor: Bob Dylan / 12.11.2018. Leave a Comment

Bob Dylan Foto: Get Frank

Bob Dylan
Foto: Get Frank

Kada mi je stigla vest da sam dobio Nobelovu nagradu za književnost, zapitao sam se o vezi između mojih pesama i književnosti. Hteo sam da razmislim o tome i otkrijem tu vezu. Pokušaću da vam prenesem svoja razmišljanja o tome. Ona verovatno neće biti sasvim jasna, ali nadam se da će ipak biti vredna vaše pažnje. [Read more…]

Filed Under: OGLEDI Tagged With: Biblija, Bob Dylan, Buddy Holly, Grčka mitologija, Harvard, Jean Ritchie, John Donne, Melville, Moby Dick, New York Lost City Ramblers, Peščanik, Platon, rat, Slavica Miletić, smrt, Sokrat, Sonny Terry i Brownie McGhee, Titanik

Pjeskovita zemljo Hrvatska!

Autor: Nada Beroš / 26.12.2017. Leave a Comment

Nada Beroš

Nada Beroš

Ako ste pomislili da sam malo pretjerala u prošloj kolumni tvrdeći da je hrvatsko društvo sve više kastinsko društvo, te da je šator 100% za Hrvatsku posve istisnula faraonska piramida, evo vam novog dokaza:  [Read more…]

Filed Under: PRODUŽECI Tagged With: Bozanić, Društvo, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatski generalski zbor, Inicijativa mladih za ljudska prava, Kolinda Grabar Kitarović, Peščanik, Povjerenstvo za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, predsjednica, Sahara, Žarko Puhovski

Heroj Draža i zločinac Tito

Autor: Branimir Pofuk / 19.05.2015. Leave a Comment

Viši sud u Beogradu zaključio je višegodišnji proces i pravomoćno rehabilitirao Dražu Mihailovića poništivši presudu od 15. srpnja 1946. prema kojoj je komandant četničkog pokreta osuđen na smrt i dva dana kasnije strijeljan kao veleizdajnik i ratni zločinac.

Nova presuda kaže da je onaj prvi proces bio nezakonit, pokrenut i vođen iz političkih i ideoloških razloga. Novom presudom mrtvom su Mihailoviću vraćena građanska prava. [Read more…]

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: četnici, Draže Mihajlović, Drugi svjetski rat, HDZ, izdajnik, Joe Šimunić, Josip Broz Tito, kolaboracionist, Kolinda Grabar Kitarović, Milanović, nacionalni junak, Nikolić, partizani, Peščanik, presuda, ratni zločinac, Saša Ilić, Tomislav Karamarko, ustaša, Vučić

Molitva krumpiru

Autor: Miljenko Jergović / 22.06.2014. Leave a Comment

Iz dubokog mraka naše europske povijesti, kao da je vječito tu, izranja ponovo, kao zajedničko spasenje, naš kruh nad kruhom, solanum tuberosom. A zapravo, nije on tu baš odavno: stigao je u šesnaestom stoljeću, donijeli ga u Španjolsku konkvistadori, sa svojih krvavih pohoda na Latinsku Ameriku, pa ga, onako procvjetalog, položili pred oltarnu sliku Bogomajke sa Djetetom.

 

Za njih je krumpir bio ukrasna biljka. Njegov jednostavni bijeli cvijet, među nekako prostodušnim listovima, koji ga dodatno nagrđuju, predstavljao je neku vrstu opravdanja i objašnjenja dragome Bogu i materi Mu. Ne, nisu oni odlazili u amerike, da kolju i čereče gole urođenike, neznabošce, njihove žene i djecu u zipkama, niti da im otimaju zlato koje će imperiju učiniti bogatom i slavnom, nego su potegnuli čak do Meksika i Perua da Blaženoj Djevici Mariji pred noge iznesu taj neviđeni bijeli cvijet krumpirov.

Slučajem ili Božjim proviđenjem, konkvistadori su se vratili tačno u čas kada su se Židovi spremali da odu (ovu okolnost spominje Danilo Kiš, u svome “Traktatu o krompiru”, unutar romana “Peščanik”). Simbolički, sudbina progonjenog naroda označena je krumpirovim cvijetom, a ne heraldičkim cvjetovima katoličke dinastije koja ih je iz njihove domovine protjerala

 

Ona ih je zbunjeno gledala, sve pokušavajući tom njihovom daru pružiti neki viši ljudski smisao. Gledala je biskupa koji ljubi ruku onome najvjernijem među njima, koji je zaklao tromjesečno dijete.

 

Slučajem ili Božjim proviđenjem, konkvistadori su se vratili tačno u čas kada su se Židovi spremali da odu (ovu okolnost spominje Danilo Kiš, u svome “Traktatu o krompiru”, unutar romana “Peščanik”). Simbolički, sudbina progonjenog naroda označena je krumpirovim cvijetom, a ne heraldičkim cvjetovima katoličke dinastije koja ih je iz njihove domovine protjerala.

 

A stvarno i praktično, vrlo je vjerojatno neki od njih, od tih budućih Baruha, Fincija, Tolentina, Ovadija, Ozmi, koje će u sljedećim stoljećima padišah štititi od njihove europske sudbine, u bježaniju nosio tu neobičnu biljku, kao uspomenu na voljenu domovinu i na izgubljeni dom. Krumpirov cvijet nije mu mirisao, nije bio ljiljan, iris ni ljubičica, ali je budućemu Baruhu, Finciju, Tolentinu, Ovadiji, Ozmi bio sve. O čemu govorimo, znat će svatko koga je protjerivalo.

 

U naše krajeve krumpir je stigao vrlo kasno. To znamo po njegovu imenu. Vjerojatno je došao iz njemačkih zemalja, s granice prema francuskome Alzasu, gdje su ga zvali grumbeer ili grumbirne, što znači zemna kruška. Nije ga bilo prije početka 19. stoljeća, a nakon što se pojavio, trebalo je vremena lokalnim prosvjetiteljima i svećenicima da svladaju nepovjerenje naroda i nekako uvjere ljude da u krumpiru nema ničega đavolskog, i da bi ga za svoje dobro trebali uzgajati.

Naše tradicije, kulturne, religijske i političke, u pravilu su još pliće od krumpirove tradicije. Sve je u nas odnedavno, ali smo, srećom, slabo pismeni, u pisaca nam je imaginacija slaba, a u historičara bujna i mitomanska, pa nam je i sjećanje na jučer u dubokome mraku

 

Naše tradicije, kulturne, religijske i političke, u pravilu su još pliće od krumpirove tradicije. Sve je u nas odnedavno, ali smo, srećom, slabo pismeni, u pisaca nam je imaginacija slaba, a u historičara bujna i mitomanska, pa nam je i sjećanje na jučer u dubokome mraku.

 

Jedno od najvećih čuda čovječanstva čudo je otkrića krumpira. Kada li je i kako prvome među nama na um palo da gomolj toga ružnog cvijeta izvadi iz zemlje u baci u žar? Sirova krtola neukusna je i blago otrovna. Jeli su je đaci da dobiju vrućicu pred kontrolni iz matematike. Krumpir je među važnijim simbolima Europe.

 

Nije kruh spašavao Nijemce, Poljake, Ukrajince, Ruse, Rumunje, Srbe, Bosance, Hrvate, Slovence… od gladi, onako kao što sugerira molitva. Kruh naš svagdašnji češće je bio – krumpir. Pšenica, koja je također stigla iz amerika, i kukuruz mogu i ne roditi. Žito traži dobru klimu, traži ratare umjesto ratnika. A krumpir blag i bljutav, vazda išće soli, i spremno ju proguta u svakoj presoljenoj juhi, rađa i ljudima i hajvanima. Krumpirom smo u devetnaestom stoljeću zamijenili žir i orah, koji su nas prethodnih stoljeća spašavali od gladi.

 

U Lici i Hercegovini, tamo gdje nema žitnih polja, rastao je naš krumpir. Nejednakih oblika, kvrgav, nepredvidljiv, čas sitan, ne veći od šljive, a dva koraka dalje, kao manja, izdužena tikva. Zemljan i siv, često ga nije lako razlikovati od grumena zemlje, od kamena, krumpir je najneuglednije od svih ljudskih blaga.

A zašto baš danas o krumpiru? Zato što za krumpir pored profesora Josipovića, premijera Milanovića ili kulturministrice Zlatar nikada ne bismo našli povoda? Ili zato što će nas profesor i kolege ostaviti gladnim i krumpira? Ne, nego zato što je Hrvatska do 1. srpnja prošle godine uvozila krumpir iz Hercegovine. A nakon što je ušla u Europsku Uniju primorana je uvoziti ga iz Holandije i od kojekuda

 

Nema molitve krumpiru, ni pjesničke pohvale, ni lirike, ni epike. Oko krumpira nema velike brige. Tko u snu vidi krumpir, slijedi mu nenadani, ali prolazni dobitak. Tko ga u snu sadi, očekuju ga lijepi poslovi, dobro materijalno stanje. (Samo, kako sanjati sadnju krumpira, ako to nikada nisi radio na javi, pa ne znaš kako se krumpir sadi?) Guliti u snu krumpir znači loše raspoloženje, brigu, neispunjenje želja.

 

Tko ga u snu jede, bit će siromašan, ali tko ga u snu kuha, dobit će povišicu na poslu. Sanovnici su puni krumpirovih snova, što nije čudno, jer sve naše i jest u krumpiru. On je u našim trapovima i podrumima, na našim zastavama i u srcima. Krumpir je prva namirnica uzgojena u Svemiru. Krumpir je astronaut.

 

A zašto baš danas o krumpiru? Zato što za krumpir pored profesora Josipovića, premijera Milanovića ili kulturministrice Zlatar nikada ne bismo našli povoda? Ili zato što će nas profesor i kolege ostaviti gladnim i krumpira? Ne, nego zato što je Hrvatska do 1. srpnja prošle godine uvozila krumpir iz Hercegovine. A nakon što je ušla u Europsku Uniju primorana je uvoziti ga iz Holandije i od kojekuda.

 

Svaki je holandski krumpir istoga oblika i veličine, jednak i kalibriran kao Hitlerov vojnik. Hercegovački je krumpir svaki za sebe. Nemoguće je naći dva ista. I zato on više ne može u Hrvatsku. Naravno, nije riječ o okusu nego o obliku. Hercegovački je krumpir ukusniji od holandskog, a glamočki je, recimo, bolji od hercegovačkog. Europa, međutim, traži da krumpir bude velik kao drugi krumpir, i da svi krumpiri ovoga svijeta budu isti.

Pomislite li da osamdeset tona nije mnogo, znajte da Hrvatska i jest tako neslavno propala zato što osamdeset tona krumpira nije mnogo. Za Hercegovce to je jako mnogo, mnogo je i za Ruse koji će krtolu istovarati, guliti, kuhati, peći…

 

Na nekom hercegovačkom sajtu ovih sam dana pročitao vijest da je tvrtka “AgroFructus” iz Čapljine započela izvoz krumpira na rusko tržište. Do sada je, kažu, otpremljeno osamdeset tona krumpira. I uskoro će još mnogo više. Krumpir iz Ljubuškoga, Vojnića, Šipovače i Čapljine osvaja tako Rusiju.

 

Pomislite li da osamdeset tona nije mnogo, znajte da Hrvatska i jest tako neslavno propala zato što osamdeset tona krumpira nije mnogo.

 

Za Hercegovce to je jako mnogo, mnogo je i za Ruse koji će krtolu istovarati, guliti, kuhati, peći…

 

Mnogo je to za svakoga normalnog čovjeka, koji ekonomiju jednostavno shvaća: kao tone krumpira, koje se zbrajaju, umnožavaju i dijele. Krumpir je, naime, spasio Europu da ne umre od gladi. I ne daj Bože, opet bi je mogao spašavati. Jer nije dobro ako svaki krumpir mora biti isti, kao što je isti bio svaki Hitlerov vojnik. I nije dobro kad Hercegovci počnu krumpir izvoziti u Rusiju, umjesto da ga izvoze preko prve državne granice.

 

Jesu li konkvistatori spasili Europu, kada su jednostavni bijeli cvijet prinosili Blaženoj Djevici Mariji? Jesu li je spasili Sefardi, koji su ga, nostalgični za domom, u daleki svijet nosili kao uspomenu? To zavisi od priče koju želite ispričati.

 

(Prenosimo s autorova portala).

Filed Under: OSVRT Tagged With: autograf.hr, Bog, cvijet, Danilo Kiš, Hercegovina, Hrvatska, Josipović, krumpir, kultura, Milanović, Miljenko Jergović, molitva, osvrt, Peščanik, politika, religija, roman, tradicija, traktat

  • 1
  • 2
  • Next Page »

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT