autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • Beležnica
    • Beo dijagnoze
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: Multiplex
    • DEMOCROACIA
    • GLOBALNI KAOS
    • IMAM PRAVO
    • Impresije i varijacije
    • Istočno od raja
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • Iz zemlje snova
    • KONTRAPUNKT
    • Kozmopoliteia
    • Ljubljanski zvon
    • Ljuta paprika
    • MAŠKARADA
    • Millenium
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (Ne)mirna Bosna
    • Nije da nije
    • Od knjige do knjige
    • Odjeci vladanja
    • Oklop od papira
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • Pisma s Trećića
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • Polupjesnik il bolesnik
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • Produžeci
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • Romanin peterac
    • RUBNI ZAPISI
    • Ruta Borisa Perića
    • SLOBODNI ZIDAR
    • Subotom uz kavu
    • Terra Sexualis
    • Under cover
    • Uvik kontra
    • Vita Croativa
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • Zimsko ljetovanje
    • RUBNI ZAPISI
  • OSVRT DANA
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • Zimin noćni izbor
    • Ruta Borisa Perića
    • Ex libris D. Pilsel
    • Književni ogledi
    • CSI: Multiplex
    • CSI Vladimira C. Severa
    • Istočno od raja
    • Bez riječi
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • Abrahamova djeca
  • Feljton
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • POROK PRAVDE <br> Josip Kregar
    POROK PRAVDE
    Josip Kregar
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Tačka postojanja

Autor: Andrej Šimić / 05.12.2019. Leave a Comment

Andrej Šimić

Andrej Šimić

Zaputio sam se, sav razdragan, latentno i psihoaktivno nadahnjen željom da čujem i doživim, po prvi puta u životu, filozofirajući jezik znamenitog profesora Branka Despota. Predviđeno filozofiranje kršteno je imenom Teologija kao ancilla filozofije, a prostor koji je imao biti prožet eterom filozofijskog, obavijen sferom nadlunarnog: Fakultet filozofije i religijskih znanosti. Sasvim primjereno. [Read more…]

Filed Under: Književni ogledi Tagged With: Andrej Šimić, Branko Despot, filozofija, teologija

Ne vjerujem da bi Šagi-Bunić plazio pred Plenkovićem

Autor: Drago Pilsel / 21.10.2019. Leave a Comment

drago-pilsel-hnd-230118-fah-bPremda je najveći postkoncilski (a možda i najveći uopće) teolog prof. dr. fra Tomislav Janko Šagi-Bunić preminuo 21. srpnja 1999., Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i Kršćanska sadašnjost organizirali su znanstveni kolokvij “Sluga Riječi” u povodu 20. obljetnice njegove smrti tek prošle subote, 19. listopada, na KBF-u. [Read more…]

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: Andrej Plenković, Banske dvore, Bog, Crkva, Democroacia, Drago Pilsel, Giorgio Lingua, Hans Küng, HBF, HBK, HDZ, HNS, Ivan Penava, Karl Rahner, Kršćanska sadašnjost, teologija, Tomislav Janko Šagi-Bunić, Zadar, Želimir Puljić

Tko to može slušati? Strah i stid suvremene teologije

Autor: Vladimir Vukašinović / 17.10.2019. 1 Comment

Vladimir Vukašinović

Vladimir Vukašinović

Tada mu odgovori Simon Petar: Gospode, kome ćemo ići? Ti imaš reči večnoga života! (Jn. 6: 68)

Gospod Hristos je svojim učenicima i okupljenom narodu govorio mnogo puta i različitim povodima. Veliki deo tih reči ali i dela Gospodnjih ticao se etičkih pitanja: vrline i greha, pokajanja i promene života, postojanja u istini. [Read more…]

Filed Under: Abrahamova djeca Tagged With: Abrahamova djeca, Crkva, Hristos, teologija, Vladimir Vukašinović

Crnačka teologija i duhovni velikani afroameričkog kršćanstva

Autor: Peter Kuzmič / 13.10.2019. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bJa sam u Ameriku prvi put stigao u godini (1970.) kada je  najpoznatiji afroamerički teolog James Cone objavio izuzetno utjecajnu knjigu ‘’Black Theology of Liberation’’ (‘’Crnačka teologija oslobođenja’’).  Od samog početka mog studentskog boravka u Sjedinjenim Državama bio sam zaintrigiran pitanjem vjerskog i društvenog identiteta američkih crnaca i njhove mukotrpne borbe za ravnopravnost.

Za američke crnce je religija sveobuhvatnija i životno bitnija odrednica nego kod bjelacke većine. Prema nedavnim istraživanjima agencije Pew gotovo 80% Afroamerikanaca smatra vjeru važnom u svom životu, dok je nacionalni prosjek ispod 50%. Oko polovice američkih crnaca ide u crkvu svaki tjedan  i to uglavnom u njihove (još uvijek uveliko segregirane) crnačke zajednice.

U prvim desetljećima njihova sužanjstva robovlasnici nisu dopuštali crncima nikakva, pa ni vjerska okupljanja, u strahu da ne otkriju potencijale svoje duhovne snage i čežnju za slobodom. Njihova se duhovnost uglavnom prakticirala u kolibama ili prikriveno na drugim izoliranim mjestima na rubu plantaža

Afroamerikanci tvrde da im redovito sudjelovanje na bogoslužjima, proučavanje Biblije, molitve, propovijedi, a posebice slušanje i pjevanje duhovne glazbe, pomažu kako bi svoje životne borbe i teškoće shvatili i prevladali u širem kontekstu univerzalne borbe između dobra i zla, između Boga i đavla.

U prvim desetljećima njihova sužanjstva robovlasnici nisu dopuštali crncima nikakva, pa ni vjerska okupljanja, u strahu da ne otkriju potencijale svoje duhovne snage i čežnju za slobodom. Njihova se duhovnost uglavnom prakticirala u kolibama ili prikriveno na drugim izoliranim mjestima na rubu plantaža.

Strah vlasnika nije bio bezrazložan. Što više je biblijska poruka dopirala do njih, robovi su sve više mogli prepoznati zlo i grešnost robovlasničkog sustava, pa su počeli zauzimati nepomirljiv stav prema sistemu koji koji tlači i bezobzirno  izrabljuje nedužne ljude.

Crnački robovi su postupnim svetopisamskim opismenjavanjem postajali sve više frustrirani svojim stanjem te, ponajprije pjesmom, počinju biblijske motive izlaska iz Egipta i o obećanoj zemlji slobode kontekstualno artikulirati u potrazi za vlastitom slobodom.

Kasnije su robovlasnici nerijetko dopuštali crncima da rubno prisustvuju njihovim bogoslužjima u istim zgradama kako bi ih mogli lakše kontrolirati. Crncima je te diskriminacije i pritiska bilo previse, te su stoga potkraj 18. stoljeća počeli osnivati svoje neovisne crkve na južnim plantažama, ali i drugdje na kontinentu. To je označilo prve pokušaje bijega od diskriminacije koju je bjelačka većina prakticirala i na sam “dan Gospodnji”, a koja je inače nerado evangelizirala crno stanovništvo jer ga je u velikoj mjeri smatrala nižom rasom koja nije dostojna Kristove uzvišene objave.

Prvu crnačku crkvu osnovao je 1794. godine poznati metodistički evangelizator i prosvjetitelj Richard Allen, jedan od najutjecajnijih crnačkih lidera Amerike.  Ona se vremenom proširila te prerasla u snažnu denominaciju African Methodist Episcopal Church (AME), čiji je Allen bio prvi biskup.

Taj je dokument posložio temelje za daljnju akademsku nadgradnju crnačke teologije koja je uz latinoameričku teologiju oslobođenja i korejsku minjung teologiju postavila ključna pitanja od ogromne važnosti za cjelokupno kršćanstvo

Snaga Allenove ličnosti i utjecaja je vidljiva već  po tome što se  preko njega obratio njegov vlasnik koji mu je dopustio da si otkupi slobodu te mu svestrano pomagao da razvije svoju evangelizatorsku djelatnost i radi na slobodi i neovisnosti crnačkih crkava.

Slijedilo je stvaranje čitavog niza slobodnih crnačkih crkava koje su bile potpuno neovisne o bjelačkoj klerikalnoj hijerarhiji. One predstavljaju, kako zaključuju kasnije socio-političke studije, “prve primjere crnačkog nacionalizma i crnačkog separatizma u Americi’’.

Njihova međusobna solidarnost i zajedničko bavljenje problemima rasizma je ponajviše pridonijelo stvaranju njihova vjerskog i društvenog identiteta, koji je vrhunac i najsnažniju afirmaciju zadobio kroz Pokret građanskih prava (1955.– 1965.), čija su najprepoznatljivija imena dvojice ubijenih lidera Malcolma X i Martina Luthera Kinga.

Od samih početaka te su crkve postale i najsnažniji instrumenti u borbi za crnačku ekonomsku i društvenu neovisnost.

Poruka oslobođenja i ravnopravnosti je postala glavni motiv afroameričke duhovnosti, a odigrala je značajnu ulogu u već spomenutoj borbi za građanska prava u šezdesetim godinama 20. stoljeća.

Black church je zajednički naziv koji se rabi kako u popularnoj kulturi tako i u  stručnoj literaturi kao oznaka za cjelokupnu instituciju koja obuhvaća pojedince i afroameričke crkvene zajednice svih denominacija i orijentacija.

Na početku spomenuti teološki lider američkih crnaca James Cone je već 1969. svojim tekstom ‘’Crnačka teologija i crnačka moć’’ sažeo uvjerenja i ciljeve afroameričkog kršćanstva. On se oslanja na rad novoosnovanog The National Committee of Black Churches  koji je iste godine izdao Deklaraciju o crnačkoj teologiji. Taj sadržajem značajan i intencijom smjerodavan dokument kroz četiri pažljivo sročene toćke analizira novi teološki pravac crnačke teologije oslobođenja.

Dr. Michael Haynes je bio visoko cijenjen u sveučilišnom svijetu (o čemu svjedoči osam počasnih doktorata) zbog svog utjecaja na tisuće mladih u bostonskoj regiji, kojima je pomogao da nađu izlaz iz siromaštva te ih usmjerio na put obrazovanja, društvenog angažmana i poslovnog uspjeha

Ponajprije kroz pitanje zašto crnačka teologija dokument obrazlaže nužnost (n)ovog govora o Bogu, jer se radi o crnačkom promišljanju vjere i evanđelja, a ne o nametnutoj im vjeri bijelih gospodara. Dalje deklaracija definira crnačku teologiju afirmacije crnaca kao jednakovrijednih ljudskih bića sa slobodom i dostojanstvom koje im je Bog podario.

U trećem dijelu ona opisuje crnačku teologiju kao poziv na suočavanje sa stvarnošću ugnjetavanja i diskriminacije. U završnom dijelu pod pitanjem koja je cijena crnačke teologije razmatra se poistovjećivanje crnačkog naroda s osobom “trpeceg sluge” Isusa Osloboditelja i značaj njegova Evanđelja kao putokaza slobode.

Taj je dokument posložio temelje za daljnju akademsku nadgradnju crnačke teologije koja je uz latinoameričku teologiju oslobođenja i korejsku minjung teologiju postavila ključna pitanja od ogromne važnosti za cjelokupno kršćanstvo.

U crnačkom kršćanstvu Amerike danas se ističe nekoliko značajnih lidera koji su pastori megacrkava i sveprisutni u američkim medijima. Među njima je u društvenoj i medijskoj javnosti kao odličan retoričar i autor nekoliko bestsellera najprepoznatljivij T. D. Jakes, pastor megacrkve Potter’s House u Dallasu.

Među najutjecajnije crnačke duhovne lidere spada i biskup Charles Blake,  glavni nadglednik šestmilijunske Church of God in Christ (CGIC), Crkve Božje u Kristu i pastor mjesne COGIC crkve u Los Angelesu koja ima 26.000 članova. On je globalno prepoznatljiv i po humanitarnom radu, primjerice osnivanjem i uzdržavanjem više od 350 sirotišta u Africi.

U newyorškom Brooklynu je neprikosnoveni duhovni lider sa snažnim političkim utjecajem  A. R. Bernard, pastor crkve Christian Cultural Center, koja registrira 28.000 aktivnih vjernika, a šire je prepoznatljiva i po popularnom radio programu putem kojeg  više od 300.000 redovitih slušatelja prati Bernardove propovijedi.

Neposredni poticaj za ovu kolumnu je nedavni ispraćaj bostonskog duhovnog velikana Michaela Haynesa, mog dugogodišnjeg prijatelja i povremenog globalnog suputnika.

Slijedilo je stvaranje čitavog niza slobodnih crnačkih crkava koje su bile potpuno neovisne o bjelačkoj klerikalnoj hijerarhiji. One predstavljaju, kako zaključuju kasnije socio-političke studije, “prve primjere crnačkog nacionalizma i crnačkog separatizma u Americi’’

Nekoliko puta sam imao čast propovijedati u legendarnoj Twellfth Baptist Church u kojoj je dr. Haynes bio višedesetljetni pastor. U njoj je kao bostonski doktorant propovijedao i Haynesov prijatelj tada mladi Martin Luther King. Haynes me je, kada je čuo da sam u Americi, znao nazvati doslovnim pozivom “Kingova propovjedaonica je otvorena za Kuzmiča.”

Pastor Haynes, s kojim sam se počeo družiti putem Lausanskog pokreta za evangelizaciju svijeta, je kao član Upravnog vijeća postdiplomskog studija Gordon Conwell zajedno s Billy Grahamom, tadašnjim predsjednikom istog Vijeća, zaslužan i za moj sveučilisni angazman u Bostonu proteklih četvrt stoljeća.

Dr. Michael Haynes je bio visoko cijenjen u sveučilišnom svijetu (o čemu svjedoči osam počasnih doktorata) zbog svog utjecaja na tisuće mladih u bostonskoj regiji, kojima je pomogao da nađu izlaz iz siromaštva te ih usmjerio na put obrazovanja, društvenog angažmana i poslovnog uspjeha.

Haynes je na na poticaj Martina Luthera Kinga u tri mandata bio zastupnik u kongresu američke savezne države Massachussets. Bio je duhovni savjetnik guvernerima i predsjednicima te neumorni mudri graditelj međurasnih, ekumenskih i međunarodnih mostova sve do svoje nedavne smrti u 92. godini života.

Gratias tibi amicus carissimus!

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Afroamerikanci, crnačka crkva, Martin Luther King, Michael Haynes, robovi, teologija

Važnost dijaloga u pluralnom društvu

Autor: Mate Uzinić / 21.07.2019. Leave a Comment

Mate Uzinić

Mate Uzinić

VAŽNOST DIJALOGA U PLURALNOM DRUŠTVU (1)

Govor na otvaranju Ljetne škole teologije u Dubrovniku

Svijet se neprestano i ubrzano mijenja, ali i sve više povezuje. To dovodi do prožimanja i približavanja različitih kultura i svjetonazora. Različitost ideja je sve dostupnija, a time u društvu i sve prisutnija. Sve to, opisujući nam sveopću pluralizaciju života koja zahvaća sve bitne segmente društvene scene, politiku, kulturu, ekonomiju i religiju, mijenja našu percepciju stvarnosti i donosi nam nove životne situacije, uvide i saznanja. [Read more…]

Filed Under: Abrahamova djeca Tagged With: Bog, Bonaventura Duda, Crkva, dijalog, Ecclesiam suam, Ioannis Zizioulas, Jürgen Moltmann, Mate Uzinić, Nikola Bižaca, papa Franjo, Pavao VI., sloboda, teologija, Veritatis gaudium

Nečastivi na teološkom fakultetu

Autor: Željko Porobija / 19.07.2019. Leave a Comment

Željko Porobija

Željko Porobija

Ovo je zapravo najkraća moguća verzija priče o tome kako je Sotona postao najpoznatiji lik unutar kršćanstva.

Karijeru je započeo prilično skromno – u svetoj knjizi Židova, koju oni zovu Tora (Zakon, naputak), a kršćani Stari zavjet – Sotona kao lik spominje se tek 4 puta. [Read more…]

Filed Under: A/TEOBLOGIJA Tagged With: a/Teoblogija, Bart Simpson, demon, kršćanstvo, Lucifer, Novi Zavjet, satan, Sotona, Stari zavjet, teologija, Tora, Željko Porobija

Podrška Teološkoj ljetnoj školi u Dubrovniku i biskupu Uziniću

Autor: Anna Maria Grünfelder / 15.07.2019. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderNije svakom dana tolika duhovna snaga: sitnije duše osujećuju planove samo zato što njihova ideja nije bila pohvaljena. [Read more…]

Filed Under: OSVRT DANA Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Grünfelder, De Dominis, feminizam, Jerko Fućak, Križanić, Ljetna škola teologije u Dubrovniku, Ljiljana Matković-Vlašić, Mate Uzinić, Šagi Bunić, Snježana Majdandžić-Gladić, teologija, Turčinović, Vjesnik

Neophodna nam je teološka sloboda

Autor: Papa Franjo / 14.07.2019. Leave a Comment

Papa Franjo

Papa Franjo

(Opaska uredništva: Donosimo cjelovito izlaganje pape Franje na simpoziju “Teologija nakon Veritatis gaudium u kontekstu Mediterana” kojeg je 21. lipnja 2019. u Napulju organizirao Papinski teološki fakultet južne Italije). [Read more…]

Filed Under: Abrahamova djeca Tagged With: Abrahamova djeca, Christus vivit, Crkva, Evangelii Gaudium, Franjo Asiški, Gaudete et exsultate, Isus Krist, Laudato si, mediteran, Napulj, papa Franjo, teologija, Veritatis gaudium

Čemu služi teologija? Biskup Uzinić postaje eho pape Franje

Autor: Jadranka Brnčić / 30.06.2019. 1 Comment

Jadranka Brnčić

Jadranka Brnčić

Kada je riječi o područjima u kojima kršćani artikuliraju vlastitu vjeru, liturgijsko/sakramentalno i moralno područje zacijelo nisu jedina. Ni dostatna. Čovjek vjere, ukoliko pristaje živjeti u svom vremenu i unutar društva u kojem se zatekao, pozvan je nastojati oko razumijevanja vjere kako unutar vlastite tradicije i njezina razvoja, tako i unutar ljudske događajne i intelektualne povijesti. [Read more…]

Filed Under: PARRHēSIA Tagged With: biskup Mate Uzinić, dijalog, Drugi vatikanski koncil, Jadranka Brnčić, kršćanstvo, Ljetna škola teologije u Dubrovniku, papa Franjo, Parrhēsia, pluralizam, teologija, tradicija, učiteljstvo

Znanost ima svojih granica, ali nam religija nije potrebna

Autor: Željko Porobija / 13.01.2019. Leave a Comment

Željko Porobija

Željko Porobija

Danas je postalo politički korektno govoriti o skladu vjere i znanosti, tako da se svi oni koji eventualno tvrde suprotno nazivaju fanaticima, radikalnim ateistima i sličnim ljupkim nazivima. [Read more…]

Filed Under: A/TEOBLOGIJA Tagged With: a/Teoblogija, Alister McGrath, ateizam, Bog, Daniel Dennett, Francisco Ayala, kozmologija, Paul Tillich, religija, Schrödinger, teizam, teologija, ubojstvo, Željko Porobija, znanost

  • 1
  • 2
  • 3
  • …
  • 17
  • Next Page »

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Upečatljiva Kuzmičeva dijagnoza duha vremena

Upečatljiva Kuzmičeva dijagnoza duha vremena

Piše: Jaroslav Pecnik

SCRIPTA MANENT

Fima

...

Herkul

...

533 dana

...

Neka bude inovacija

...

Krvnikov prijelaz

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Naci-židovi

    Naci-židovi

    marinko-culic
  2. Kritika čistog vakuuma

    Kritika čistog vakuuma

    viktor-ivancic
  3. Samoubojstvo s leđa

    Samoubojstvo s leđa

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Kampanja ”Da se bolje razumjemo”

    Kampanja ”Da se bolje razumjemo”

    04.12.2019.
  2. Politička akademija SNV-a

    Politička akademija SNV-a

    04.12.2019.
  3. Zakon o hrvatskom državljanstvu. Važno!

    Zakon o hrvatskom državljanstvu. Važno!

    04.12.2019.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Antifašistička liga RH

  1. 9.11.2019. Skup sjećanja na Kristalnu noć

    9.11.2019. Skup sjećanja na Kristalnu noć

    31.10.2019.
  2. Antifašistička liga piše Dragi Prgometu u vezi spornog spomenika

    Antifašistička liga piše Dragi Prgometu u vezi...

    16.07.2019.
  3. Povodom Dana antifašističke borbe u RH: Fašizam i dalje prijeti

    Povodom Dana antifašističke borbe u RH: Fašizam i...

    22.06.2019.

Antifašistička liga RH | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE

potpori redakcija : Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2019 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se