Sirijski rat širi se i na susjedni Libanon. U dvostrukome samoubojičkom napadu na iransko veleposlanstvo u Bejrutu, glavnom gradu Libanona, jučer je poginulo najmanje 22 ljudi, a više ih je od 140 ranjeno. Među poginulima je i kulturni ataše iranskog veleposlanstva.

 

Odgovornost za napad preuzela je, kako prenosi BBC, sunitska džihadistička grupa Brigade Abdullaha Azzama povezana s Al Qaidom, koja je potvrdila da su ”dvostruko mučeništvo” počinila dva pripadnika libanonskih sunita. Libanonski dužnosnici tvrde da je prvi samoubojički napad izveo samoubojica na motociklu koji se zabio u vanjski zid iranskog veleposlanstva. Nakon toga zbio se drugi napad sa samoubojicom u automobilu.

 

Libanonski suniti bore se od početka rata u Siriji na strani pobunjenika protiv režima tamošnjeg predsjednika Bashara al-Assada. Dio tih grupacija povezan je s terorističkom mrežom Al Qaidom. Međutim, Iran, koji je pretežito šijitska država, te proiranski Hezbolah iz Libanona, stali su na Assadovu stranu. Hezbolah se aktivno uključio u borbu protiv pobunjenika kada je sirijskoj vojsci pomogao ponovno zauzeti granične prijelaze s Izraelom na Golanskoj visoravni.

 

U prvo vrijeme činilo se da je samo pitanje vremena kada će Assadov režim pasti, no zadnjih mjeseci njegove snage preuzimaju nadzor nad sve više sirijskog područja. Čak su došle u blizinu grada Aleppa, koji je od početka bio pobunjenička utvrda. Navodno Hezbolahovi borci sudjeluju u borbama kod Damaska i Aleppa.

 

Otkako je počeo sirijski rat, već su se nekoliko puta u Bejrutu sukobili libanonski šijiti i suniti. U svibnju prošle godine na ulicama Bejruta i Tripolija vodili su se pravi oružani sukobi između pobornika i protivnika Assadova režima. S jedne i druge strane bilo je mrtvih i ranjenih, podmetane su bombe i tek je libanonska vojska, kada je izišla na ulice sa svojim teškim oružjem, uspjela smiriti taj sukob kako ne bi prerastao u otvoreni rat.

 

Međusobni su napadi, međutim, nastavljeni. U jednom od njih ubijen je jedan od glavnih sunitskih oponenata Assadovu režimu, u srpnju ove godine automobil bomba eksplodirao je u blizini Hezbolahova sjedišta i tada su ranjeni desetci ljudi, u kolovozu je bomba podmetnuta u automobil ubila 27 osoba, a desetci su ranjeni u šijitskoj četvrti u Bejrutu.

 

Izvjestitelji s mjesta događaja govore da nakon jučerašnjeg napada sigurnosne snage izvlače ozlijeđene dok Hezbolahovi borci pretražuju svakoga tko želi ući na to područje. Prije nekoliko dana njihov vođa Hassan Nasrallah rekao je da će njihovi borci ostati u Siriji koliko god bude potrebno.

 

Iranski je veleposlanik za napad optužio Izrael, međutim, iz Jeruzalema su uzvratili kako njihova zemlja nema ”nikakva udjela” u tom incidentu. Napad su osudili Sirija i britanski ministar vanjskih poslova William Hague.

 

Rat u Siriji tako poprima i oblike vjerskoga, međumuslimanskoga, obračuna. Assad je pripadnik alavitske islamske manjine, podupiru ga šijiti koje predvodi Iran, a protiv njega su sunitske zemlje, primjerice Turska i Egipat. SAD, Rusija i druge velesile, čini se, odlučile su pričekati ishod rata kako bi tek onda organizirale mirovnu konferenciju na kojoj će se odlučiti o poslijeratnom uređenju te zemlje.

 

Trenutačno Assadove snage napreduju, sada kontroliraju cestu koja iz Damaska vodi do mora, međutim, još je velik dio Sirije pod kontrolom pobunjenika, koje je Zapad, po svemu sudeći, prestao otvoreno podupirati kad se ustanovilo da se na njihovoj strani bore brojne grupacije bliske Al Qaidi.