Sušto zlo koje se izlilo na Izrael sedmog oktobra ne može se nikako krstiti imenom sukob. Nije se čak radilo ni o pokolju civila: žena i djece, staraca, trudnica, a kamo li o sukobu. Sadističko divljanje odlično organizovanih i precizno obučenih morbidnih psihopata kome su bili izloženi stanovnici juga Izraela može se porediti jedino sa ustaškim divljanjem nad Srbima, Jevrejima i Romima u zloglasnoj nezavisnoj državi Hrvatskoj ili sa sotonističkim sadejstvom njemačke vojske i ukrajinske policije u Babinom jaru. [Read more…]
Netanjahu i Hamas otvorili su zlo širih razmjera
(Napomena uredništva: U obliku redovne kolumne Zlatka Dizdarevića donosimo njegovo tumačenje eskalacije nasilja i rata između izraelskih i palestinskih vlasti u Gazi. Analiza je to dana novinaru Miroslavu Filipoviću sa portala Net.hr – Link na izvornu objavu donosimo ispod ovoga članka). [Read more…]
Pravo na višestruki identitet i apsurdi tzv. integracije
”Maramu mogu skinuti s glave, ali tamnu kožu ne mogu. Što bi bio sljedeći korak za integraciju?” To su riječi Eman Ghaleb, devetnaestogodišnje češke studentice jemenskog porijekla, iz nedavnog razgovora za jedne dnevne novine. [Read more…]
Produbljuje se globalni kaos. Koliko će Hrvatska izdržati?
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova smoglo je snage da se u izjavi za medije desolidarizira sa SAD-om, predsjednikom Trumpom i njegovom objavom o napuštanju međunarodnog ugovora s Iranom o uporabi nuklearne energije u miroljubive svrhe. [Read more…]
Kraj Bliskog istoka kakvog smo poznavali
Istorija se po ko zna koji put grubo poigrala s Bliskim istokom. Ovaj put i na više nego znakovit način: stogodišnjica tog prostora, od Mediterana do Persijskog zaljeva, onakvog kakvog smo poznavali, poklapa se skoro sasvim precizno s nestankom ”geografije” Bliskog istoka u granicama koje su obilježile minulo stoljeće i početak ovog. I zbog kojih je, velikim dijelom, do tog raspada dolazilo od samog početka, evo do konačne sahrane. [Read more…]
Holokaust i kvote za izbjeglice
U rujnu 1935. u Njemačkoj su uvedeni Nirnberški zakoni: prvi o državljanstvu, drugi o zaštiti njemačke krvi i časti. Prvim su zakonom Židovi u praktičnom smislu lišeni prava na njemačko državljanstvo, dok je drugi zakon regulirao koji se ljudi smatraju Židovima (te Romima i crncima). Sljedeće tri godine trajao je tihi teror, čiji je cilj bio navesti te ljude na masovno iseljavanje iz Reicha. [Read more…]
Al Qaida udarila na iransko veleposlanstvo u Bejrutu
Sirijski rat širi se i na susjedni Libanon. U dvostrukome samoubojičkom napadu na iransko veleposlanstvo u Bejrutu, glavnom gradu Libanona, jučer je poginulo najmanje 22 ljudi, a više ih je od 140 ranjeno. Među poginulima je i kulturni ataše iranskog veleposlanstva.
Odgovornost za napad preuzela je, kako prenosi BBC, sunitska džihadistička grupa Brigade Abdullaha Azzama povezana s Al Qaidom, koja je potvrdila da su ”dvostruko mučeništvo” počinila dva pripadnika libanonskih sunita. Libanonski dužnosnici tvrde da je prvi samoubojički napad izveo samoubojica na motociklu koji se zabio u vanjski zid iranskog veleposlanstva. Nakon toga zbio se drugi napad sa samoubojicom u automobilu.
Libanonski suniti bore se od početka rata u Siriji na strani pobunjenika protiv režima tamošnjeg predsjednika Bashara al-Assada. Dio tih grupacija povezan je s terorističkom mrežom Al Qaidom. Međutim, Iran, koji je pretežito šijitska država, te proiranski Hezbolah iz Libanona, stali su na Assadovu stranu. Hezbolah se aktivno uključio u borbu protiv pobunjenika kada je sirijskoj vojsci pomogao ponovno zauzeti granične prijelaze s Izraelom na Golanskoj visoravni.
U prvo vrijeme činilo se da je samo pitanje vremena kada će Assadov režim pasti, no zadnjih mjeseci njegove snage preuzimaju nadzor nad sve više sirijskog područja. Čak su došle u blizinu grada Aleppa, koji je od početka bio pobunjenička utvrda. Navodno Hezbolahovi borci sudjeluju u borbama kod Damaska i Aleppa.
Otkako je počeo sirijski rat, već su se nekoliko puta u Bejrutu sukobili libanonski šijiti i suniti. U svibnju prošle godine na ulicama Bejruta i Tripolija vodili su se pravi oružani sukobi između pobornika i protivnika Assadova režima. S jedne i druge strane bilo je mrtvih i ranjenih, podmetane su bombe i tek je libanonska vojska, kada je izišla na ulice sa svojim teškim oružjem, uspjela smiriti taj sukob kako ne bi prerastao u otvoreni rat.
Međusobni su napadi, međutim, nastavljeni. U jednom od njih ubijen je jedan od glavnih sunitskih oponenata Assadovu režimu, u srpnju ove godine automobil bomba eksplodirao je u blizini Hezbolahova sjedišta i tada su ranjeni desetci ljudi, u kolovozu je bomba podmetnuta u automobil ubila 27 osoba, a desetci su ranjeni u šijitskoj četvrti u Bejrutu.
Izvjestitelji s mjesta događaja govore da nakon jučerašnjeg napada sigurnosne snage izvlače ozlijeđene dok Hezbolahovi borci pretražuju svakoga tko želi ući na to područje. Prije nekoliko dana njihov vođa Hassan Nasrallah rekao je da će njihovi borci ostati u Siriji koliko god bude potrebno.
Iranski je veleposlanik za napad optužio Izrael, međutim, iz Jeruzalema su uzvratili kako njihova zemlja nema ”nikakva udjela” u tom incidentu. Napad su osudili Sirija i britanski ministar vanjskih poslova William Hague.
Rat u Siriji tako poprima i oblike vjerskoga, međumuslimanskoga, obračuna. Assad je pripadnik alavitske islamske manjine, podupiru ga šijiti koje predvodi Iran, a protiv njega su sunitske zemlje, primjerice Turska i Egipat. SAD, Rusija i druge velesile, čini se, odlučile su pričekati ishod rata kako bi tek onda organizirale mirovnu konferenciju na kojoj će se odlučiti o poslijeratnom uređenju te zemlje.
Trenutačno Assadove snage napreduju, sada kontroliraju cestu koja iz Damaska vodi do mora, međutim, još je velik dio Sirije pod kontrolom pobunjenika, koje je Zapad, po svemu sudeći, prestao otvoreno podupirati kad se ustanovilo da se na njihovoj strani bore brojne grupacije bliske Al Qaidi.