autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Jedan meni dosta važan tekst koji će mali broj ljudi čitati

Autor: Drago Pilsel / 08.01.2023.

Foto: Novica Mihajlovic (Delo)

Ovo je, premda nešto govorimo, vrijeme šutnje ili šaputanja, jer traje vrijeme laprdanja mediokriteta. I tada je pametno šutjeti. Što bih ja, i da sam slučajno pozvan, pak te slučajnosti više nema i ne može biti, mogao reći o Benediktu XVI. (a kamoli o Josephu Ratzingeru) pored ”teoloških/religioloških stručnjaka” Tanje Maleš, Darka Pavičića ili Gordana Grlića Radmana u emisiji ”Otvoreno” HTV-a 1, taman da je Marko Vučetić bezveznom voditelju pisao pitanja? [Read more…]

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: Benedikt XVI., Democroacia, Drago Pilsel, govor, Hermann Häring, Joseph Ratzinger, Leonardo Boff, šutnja

Hans Küng: Hitno nam treba Treći vatikanski koncil

Autor: Drago Pilsel / 07.04.2021. Leave a Comment

Hans Küng

Hans Küng

(Opaska uredništva: U utorak 6. travnja je u svom domu u Tübingenu preminuo vodeći katolički teolog prof. dr. Hans Küng, rođen u Luzernu 19. ožujka 1928. U subotu 24. rujna 2005. susreli su se u ljetnoj papinskoj rezidenciji u Castelgandolfu, na čuđenje kompletne akademske, posebno teološke zajednice, Joseph Ratzinger i njegov nekadašnji kolega, od Katoličke Crkve proskribirani teolog Hans Küng, posebno zbog toga što je Küng, kojem je 1979. oduzeto pravo naučavanja u katoličkim učilištima, izbor Benedikta XVI. u prvoj reakciji opisao kao veliko razočaranje. U dvosatnom opuštenom razgovoru u njegovom domu u Tübingenu, Küng je objasnio autoru ovog intervjua, koji je među prvima razgovarao s Küngom o susretu s Papom, zbog čega je promijenio mišljenje, kako je tekao taj značajni susret, što bi bilo poželjno da Papa promijeni u ophođenju u odnosu na Ivana Pavla II. te treba li Crkvi treći Vatikanski koncil. Smatramo da je korisno prisjetiti se tog razgovora i ujedno na taj način iskazati veliku zahvalnost prof. Küngu o kojem će se, očekivano, opet dosta pisati na našem portalu). [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Benedikt XVI., Castelgandolfo, Drago Pilsel, fundamentalizam, Hans Küng, Humanae vitae, Ivan Pavao II, Leonardo Boff, Pavao VI., Tübingen

Bože, čuvaj heretike!

Autor: Drago Bojić / 02.06.2019. Leave a Comment

papa Franjo

papa Franjo

Od trenutka kad je izabran, papa Franjo nailazi na otpore u Crkvi, i kod njezinog institucionalnog dijela (biskupa i svećenika), i kod teologa i vjernika. Tisuće konzervativnih teologa i svećenika diljem svijeta potpisuju peticiju u kojoj od biskupa traže da papu Franju proglase heretikom. [Read more…]

Filed Under: ABRAHAMOVA DJECA Tagged With: Drago Bojić, Drugi vatikanski koncil, Erazmo Roterdamski, Ivan XXIII., Leonardo Boff, Louis Berquin, Martin Luther, Miroslav Krleža, papa Franjo, Stepinac

Novo utemeljenje Crkve

Autor: Jadranka Brnčić / 25.03.2019. Leave a Comment

franjo-rimski-i-franjo-asiski-novo-proljece-za-crkvuLeonardo Boff, ”Franjo Rimski i Franjo Asiški: novo proljeće za Crkvu”, Ex libris, Rijeka 2018.

Čitateljska publika u nas mogla je pročitati tri knjige Leonarda Boffa, brazilskog teologa oslobođenja, prevedene na hrvatski: Crkva, karizma i vlast. Ogledi o vojujućoj ekleziologiji (Stvarnost, Zagreb 1987), biografiju Franje Asiškog Nježnost i snaga. Franjo Asiški – štivo za siromašne (Svjetlo riječi, Sarajevo 1988) te meditaciju Čovjekom posta (Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1988). [Read more…]

Filed Under: EX LIBRIS D. PILSEL Tagged With: Damir Bralić, ekološka svijest, Evangelium Gaudium, Franjo Asiški, Gustavo Gutiérrez, Jadranka Brnčić, Jon Sobrino, Joseph Ratzinger, Juan Luis Segundo, Katolička crkva, Laudato si, Leonardo Boff, nada, papa Franjo, promjena, reforma, siromašni, teologija oslobođenja, Željko Međimorec, Zoran Grozdanov

Ministrica Divjak je u pravu. Želim rodno osjetljiv zakon!

Autor: Anna Maria Grünfelder / 12.08.2018. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderMinistrica obrazovanja Divjak u proceduru uputi prijedlog Zakona o udžbenicima u osnovnim i srednjim školama pisan kompletno u ženskom rodu – i ministru uprave pada mrak na oči, a činovnici Ministarstva uprave posežu za uvijek popularnim argumentom: ”Ustav rabi muški rod”, točka. [Read more…]

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Grünfelder, Bog, čovjek, Divjak, El rostro materno de Dios, homo, Katolička crkva, Leonardo Boff, Ministrica obrazovanja, muškarac, muški rod, Schiller, Ustav

Adio, druže Zima!

Autor: Drago Pilsel / 13.01.2014. 5 Comments

Prije tjedan dana pogodio me grom. Znam da je moj drug Zdravo Zima cijelu 2013. bio pod silnim pritiskom i stresom jer su ga vrlo ružno ”škartirali iz Novoga lista”, kojem je davao važan ton i kojem je svojim istančanim stilom superiornio dizao kvalitetu, ali sam živio u nadi da će se Zdravko znaći nositi sa izaziovima. Iz podužega pisma koje sam od Zdravka dobio na Badnjak (ja slavim Božić dva puta) izdvajam tu jednu jedinu rečenicu za koju sam bio siguran da ću je možda čuti, ali ne u budnom stanju, ne u javi već u snu, onda kada me tjeraju i proganjaju duhovi onih koji su devedesetih Srbe rešetali iz kalašnjikova ili ih nabijali na kolac: ”Nakon svega, ne preostaje mi drugo nego da svoje aktivnosti na portalu Autograf.hr smatram završenim.”

 

Kako je bilo pročitati tu rečenicu? Tjeskobno. Pluća su mi se stisla, mozak je počeo pulsirati, svladao me nemir, izišao sam na terasu udahnuti svježi zrak, ali nije pomoglo: cijelo to popodne i cijelu tu večer sam se osjećao kao da me vezanog i golog vuku po Trgu bana Jelačića. Znam, Zdravko je bio, kako mi je rekao, u predinfarktnom stanju (taj stres je jebeno opasna stvar), ali meni je moj drug Zima uvijek bio moralna vertikala i kao takav ”neuništiv” i važan oslon.

 

Spavao, naravno, nisam. Ni sutradan. Opustio sam se tek kada su počeli stizati odgovori suradnika kojima sam javio da Zime više nema i da je zamolio da se kaže kako se povlači ”iz osobnih razloga”.

Pluća su mi se stisla, mozak je počeo pulsirati, svladao me nemir, izišao sam na terasu udahnuti svjež zrak, ali nije pomoglo: cijelo to popodne i cijelu tu večer osjećao sam se kao da me vezanog i golog vuku po Trgu bana Jelačića

 

Izdvajam jedno od serijskih odgovora koji su me opustili: ”Drago, što se mene tiče, prvo ću Vam reći da mi je žao što ste na neki način ostali sami u daljnjem razvijanju našega Autografa koji je zbilja, barem za balkanske uvjete, koji su naša realnost, izuzetan poduhvat. S druge strane, odmah ću negirati sama sebe i reći Vam da niste ostali sami. Naime, imate suradnike koji će, vjerujem, cijelim srcem ostati uz Autograf. Evo, ja hoću. Na mene zbilja možete računati jer me tekstovi na portalu zbilja oduševljavaju, a najveća je stvar što naš Autograf ima pluralnost koju nema niti jedan drugi medij na Balkanu. U tome je Autograf zaista revolucionaran…”.

 

Pokušavajući spasiti što se spasiti može, zajedno s onima kojima ne nedostaje smisao za žrtvu i za solidarno življenje, nastaviti ću biti glupim i naivnim jer vjerujem u dobrotu, a razumijem i ljudsku slabost jer razumijem sebe.

 

Ja ću danas, umjesto da trgam halje i umjesto da, još jednom, odgovorim na pitanje koje mi je Zdravko Zima postavio kada sam 27. studenog gostovao na tribini Branimira Pofuka: ”Jesi li ikad požalio što si došao iz Argentine?” (da, požalio sam više puta, odgovorio sam Zimi i ostaloj publici), kazati zašto sam nagovorio Zdravka Zimu da mi se pridruži u osnivanju ovoga portala. Naime, ponovit ću ono što sam napisao (4. ožujka 2013.) kada mu je predstavljena najbolja knjiga koju je do sada objavio, ”Ekstraeseji” (tiskana koncem 2012.), za koju sam se založio i navijao da dobije Kiklop, a što se nije dogodilo i što mi je žao.

 

Ovo što slijedi je, dakle, dokaz da sam o mom dosadašnjem partneru imao najbolje mišljenje ali i moj je memento mori drugu Zdravku Zimi.

 

…U petak je u atriju Muzeja za umjetnost i obrt predstavljena nova knjiga Zdravka Zime ”Ekstraeseji”, objavljena u nakladi Meandarmedije. To mi je povod da ovu kolumnu posvetim kolegi i prijatelju s kojima sam dijelio status kolumnista i komentatora riječkog Novog lista (ja sam to bio do kolovoza 2009., a Zdravko, uz velike muke i ponižavanja koje trpi, to i sada jest (počeo je pisati za taj list, čini mi se 1996., godinu i pol dana nakon mene).

 

Zima je cool lik. Mi se, ono, kužimo, dijelimo muku spoznaje da smo nadareni, a radimo za kikiriki, ali meni je Zima uzor, nešto kao i Inoslav Bešker, jer svojim pisanjem pokazuje visoku razinu razumijevanja književnosti i kulture uopće, širinu i erudiciju. I to su Zimini protuotrovi za bolest našega vremena: kraljevanje mediokriteta i za našu duboko kompromitiranu profesiju.

 

Zima je ponudio svoju definiciju te knjige: ona je njegova autobiografija, u kojoj piše o svome odnosu s književnim intimusima, a preko njih o samome sebi, svome ukusu, senzibilitetu, strastima… Rekao je da se u Joyceu prepoznaje, a da Bernhardta doživljava kao brata blizanca. Njegovi tekstovi ne mogu se nazvati ni komentari ni kolumne, ne bi se mogli nazvati ni studijama, usprkos tome što je u njima puno impozantne erudicije. Oni su nešto doista ekstra.

”…odmah ću negirati sama sebe i reći Vam da niste ostali sami. Naime, imate suradnike koji će, vjerujem, cijelim srcem ostati uz Autograf. Evo, ja hoću. Na mene zbilja možete računati jer me tekstovi na portalu zbilja oduševljavaju, a najveća je stvar što naš Autograf ima pluralnost koju nema niti jedan drugi medij na Balkanu. U tome je Autograf zaista revolucionaran…”

 

Kada se predstavljaju Zimine knjige, često čitamo da je Zdravko Zima legitimni nasljednik Matoša i Tenžere. Zdravko Zima rođen je 1948. u Malinskoj na otoku Krku. Književne kritike, feljtone, eseje i druge radove objavljivao je u svim važnijim hrvatskim listovima i časopisima (”Vjesnik”, ”Start”, ”15 dana”, ”Vijenac”, ”Feral tribune”, ”Republika”, ”Kolo”, ”Forum”, ”Quorum”, ”Mogućnosti”, ”Novi list” itd). Uređivao je u tjedniku „Danas”, časopisu za promociju hrvatske književnosti u inozemstvu ”Bridge”, ”Lettre Internationale” i ”Cicero”.

 

Kritičkim i esejističkim tekstovima predstavljen je u više antologija na hrvatskom i stranim jezicima. Dosad je objavio knjige ”Noćna strana uma” (1990), ”Zvjezdana prašina” (1992), ”Zagreb je kriv za sve” (1993), ”Purgeri u purgatoriju” (1995), ”Porok pisanja” (2000), ”Zimsko ljetovanje” (2001), ”Močvara” (2002), ”Prikazi, prikaze” (2003), ”Gondolijer na Vltavi” (2004) koja mu je donijela nagradgu Kiklop za najbolju knjigu eseja godine, ”Metak u petak” (2005), ”Lovac u labirintu” (2006), ”Život je tabloid” (2007), ”Bordel u plamenu” (2009), ”Adam i Eva u raju” (2012) i ”Ekstraeseji” (2012).

 

Zima je sudjelovao na brojnim književnim skupovima u zemlji i inozemstvu (Zagreb, Varaždin, Pula, Dubrovnik, München, New Delhi i drugdje). Za svoj rad dobio je više priznanja (nagrada časopisa Gratis, Julije Benešić, Kiklop, M. J. Zagorka, Goranova nagrada). Časopis Relations, koji se bavi promocijom hrvatske književnosti u inozemstvu, objavio je izbor iz Zimina opusa na njemačkom jeziku (dvoboj 1-2/2011.).

 

“Ekstraeseji” objedinjuju pisce kojima je Zima u godinama vlastita stasanja na ovaj ili onaj način plaćao ceh, pisce koji su ga formirali ili deformirali te, napokon, pisce koji su bili i ostali njegova trajna fascinacija.

 

Ako je posrijedi hrvatska književnost, onda se ta konstatacija ponajprije odnosi na Krležu i neka druga imena, iako je Zimin intimni favorit Matoš. Posebnost rukopisa prepoznaje se u paralelnim portretima (Krleža i Freud, Matoš i Tenžera, Krleža i Petrak), kojima su mogući model Plutarhovi “Usporedni životopisi” (Vitae parallelae), što ih je u recentnoj publicističkoj praksi do majstorstva doveo pokojni Zvonimir Berković.

 

Na ljestvici autorovih preferencija povlašteno mjesto pripada također Edvardu Kocbeku (čije djelo Zima najbolje od nas poznaje u Hrvatskoj) i Danilu Kišu. Na kraju, umjesto epiloga, nude se tekstovi o Thomasu Bernhardu i Jamesu Joyceu, piscima kojima se Zima uvijek vraća, podjednako zbog njihova artizma, duboko ucijepljenog osjećaja azilantstva i radikalne pobune protiv svih autoriteta.

 

Od prve do posljednje točke, od Krleže do Joycea, istodobno bliskih i dalekih kao što su bliske i daleke Hrvatska i Irska, Zimini tekstovi osebujan su apel za takvu vrstu razumijevanja koja, zagovarajući nezamjenjivost književnosti, zagovara nezamjenjivost ljudske sudbine. Zato su “Ekstraeseji” uistinu ekstraeseji. Takvi su zbog izabranih imena, načina elaboracije i mozaikalne strukture. Pojedinosti vode prema cjelini, a cjelina prema pojedinostima, zrcaljenim u onome u čemu vrijedi samo jedan, ali presudan kriterij: vrhunsko umijeće pisanja.

 

Izuzetno sam ponosan i počašćen što mogu prijateljevati sa Zdravkom Zimom (nažalost, ne i dijeliti njegov interes za hrvatski nogomet, a posebno njegovu ljubav prema Hajduku), i to zato jer smo se složili da pred sobom imamo šansu da preuzmemo tešku, ali dragocjenu ulogu kojom ćemo pomoći u rekonstruiranju sveukupne javne i intelektualne klime, tog preduvjeta nekog idealnijeg svijeta, u kojem bismo se, kao pojedinci i kao društvo, željeli naći

 

A kada je 2004. dobio Kiklopa za ”Gondolijer na Vltavi”, u obrazloženju smo čitali i ovo:

 

Nova knjiga feljtona Zdravka Zime ”Gondolijer na Vltavi” već svojim naslovom određuje i teme i dileme kojima se autor bavi. Zdravko Zima u svojim feljtonima iznimnom erudicijom i lakim perom spaja naizgled nemoguće – književnost i nogomet, politiku i glazbu, televiziju i povijest. Zbirka feljtona ”Gondolijer na Vltavi” štivo je koje, bez sumnje, pokazuje kako je i danas moguće pisati ozbiljno, bez senzacionalizma o svim temama, a Zdravko Zima se i ovom svojom knjigom pokazuje kao gotovo jedini autor koji u novinskom feljtonu, tom najživljem žanru, uspijeva produbiti i proširiti najbolje stranice hrvatskog feljtonizma od Antuna Gustava Matoša do Veselka Tenžere.

 

Zdravko Zima istovremeno je i pronicljiv analitičar naše svakidašnjice i kozer koji u svojim feljtonima ostvaruje i probuđuje izgubljeni duh Srednje Europe i Mediterana, koji tako volimo prizivati.

 

Bilo bi indiskretno kazati što sve pronalazim zajedničkoga sa Zimom, ali, eto, par sitnica, njegov stric, Ivan (Juan) Žic, živio je i umro u mom rodnom gradu Buenos Airesu, a Zima i ja imamo i zajedničko, češko porijeklo.

 

Elem, osim što vam preporučujem knjigu eseja ”Ekstraeseji” kao nešto možda ponajbolje što je Zima napisao uz, možda neke druge njemu drage knjige kao što je ”Porok pisanja”, želim kazati da se Zdravko Zima ravna prema srcu osluškujući pulsacije unutarnjeg univerzuma. On je to zapravo napisao za Kocbeka kojeg, nažalost, ne poznajemo ni u Hrvatskoj ni u njegovoj Sloveniji, a trebali bismo, jer je to autor, kršćanski humanist i antifašist, koji je ”pokazao inteligenciju i invenciju koje su svojstvene samo najvećima.”

 

Izuzetno sam ponosan i počašćen što mogu prijateljevati sa Zdravkom Zimom (nažalost, ne i dijeliti njegov interes za hrvatski nogomet, a posebno njegovu ljubav prema Hajduku), i to zato jer smo se složili da pred sobom imamo šansu da preuzmemo tešku, ali dragocjenu ulogu kojom ćemo pomoći u rekonstruiranju sveukupne javne i intelektualne klime, tog preduvjeta nekog idealnijeg svijeta, u kojem bismo se, kao pojedinci i kao društvo, željeli naći.

 

Uvijek bih se želio boriti za napredak, za građansku i europsku Hrvatsku, ne tolerirajući nepravdu, suprotstavljajući se demagozima svih vrsta i definirajući svoj novinarski angažman izvan svakog stranačkog ili partikularnog interesa. Zdravko Zima meni i svima drugima pomaže da shvatimo kako zalaganje za pravnu državu implicira borbu protiv privilegija, odanost načelima općeg dobra te senzibiliziranost za siromašne i socijalno deprivirane, pogotovo stoga što su takve i slične vrijednosti posljednjih godina prilično zanemarene.

 

Svi se mi (ako to smijem reći kolegicama i kolegama) moramo svakim danom okrenuti nad vlastitim koracima i zapitati se: jesmo li zavrijedili povjerenje publike? Obavljamo li savjesno naš posao? Zdravko Zima uopće ne treba dvojiti da na takva pitanja dobiva itekako pozitivan odgovor…

 

I, što reći na kraju?

 

Ad multos annos, poštovani kolega i dragi prijatelju! Adio, druže Zima. Ali ne zadugo, ti i ja smo partneri. Čekam tvoj povratak.

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: autograf.hr, Badnjak., Borges, Che Guevara, Democroacia, Drago Pilsel, Ekstraeseji, Julije Benešić, Kiklop, knjiga, kolumna, Leonardo Boff, M. J. Zagorka, Meandarmedija, Zdravko Zima

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT