
Svjetlana Hribar
Pod naslovom ”Kazalište za narod”, Fraktura donosi opsežnu knjigu Snježane Banović – kompletno istraživanje Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u prvom desetljeću nakon Drugog svjetskog rata, od 1945. do 1955.godine. [Read more…]
novinarstvo s potpisom
Autor: Svjetlana Hribar / Leave a Comment
Svjetlana Hribar
Pod naslovom ”Kazalište za narod”, Fraktura donosi opsežnu knjigu Snježane Banović – kompletno istraživanje Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u prvom desetljeću nakon Drugog svjetskog rata, od 1945. do 1955.godine. [Read more…]
Autor: Nela Vlašić / Leave a Comment
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice).
Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad bio katolički Srbin, za Slovence jedva da je znao, a Makedonce i Crnogorce ni u kojemu slučaju nije priznavao za posebne narode. [Read more…]
Autor: Nela Vlašić / Leave a Comment
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice).
Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad bio katolički Srbin, za Slovence jedva da je znao, a Makedonce i Crnogorce ni u kojemu slučaju nije priznavao za posebne narode. [Read more…]
Autor: AUTOGRAF / Leave a Comment
Kazališna umjetnost jedinstvena je jer se u zamračenoj kutiji, na najmanjemu mogućem prostoru susreću umjetnici, gledatelji i politika, a bez nijednoga od njih predstava ne može početi. Za umjetnike i gledatelje je jasno, dok je politika ta koja na našim prostorima prečesto i predugo vodi glavnu riječ, prikriveno ili otvoreno cenzurira i ne dozvoljava umjetnicima da rade ono što najbolje znaju. [Read more…]
Autor: Nela Vlašić / Leave a Comment
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice).
Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad bio katolički Srbin, za Slovence jedva da je znao, a Makedonce i Crnogorce ni u kojemu slučaju nije priznavao za posebne narode. [Read more…]
Autor: Nela Vlašić / 2 Comments
Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad bio katolički Srbin, za Slovence jedva da je znao, a Makedonce i Crnogorce ni u kojemu slučaju nije priznavao za posebne narode. [Read more…]
Autor: Snježana Banović / Leave a Comment
Snježana Banović
Foto: Portal Novosti
Drage antifašistkinje i antifašisti,
Sretan nam naš praznik!
Vjerujem da danas govorim u ime većine umjetnika i kulturnih radnika ovoga grada i ove zemlje i drago mi je da među vama vidim mnoge od njih. [Read more…]
Autor: Branimir Pofuk / 1 Comment
Na zagrebačkom Kaptolu, ispred franjevačkog samostana, prije šest godina podignut je jedan mali spomenik. Povod je bila dijamantna obljetnica svećeničkog ređenja fra Bonaventure Dude. Taj veliki čovjek, znanstvenik i redovnik, kao vjeran sin svetog Franje Asiškog u vjeri, pjesništvu i skromnosti, sigurno ne bi dao da mu se živom, pred vlastitim samostanom podigne spomenik. [Read more…]
Autor: Snježana Banović / Leave a Comment
Uoči nove dramske premijere zagrebačkog HNK koja će se održati u Kineskom paviljonu na Velesajmu, a koju intendantica D. Vrgoč pobjedonosno najavljuje kao izlazak iz “matične zgrade” u prostor “devastiranog Velesajma koji sam po sebi generira sjećanje na ono vrijeme obilja, entuzijazma i nekog kontroliranog zajedništva za koje nam se danas čini da je zauvijek prošlo” (Jutarnji list, 2. 4.), vrijedi podsjetiti na prebogatu tradiciju sličnih “izlazaka” koje su pokretali mnogi njezini prethodnici (uključivši i aktualnog ravnatelja Opere) čega ona kao da nije svjesna. [Read more…]
U Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci u srijedu navečer premijerno je izvedena predstava “Hrvatsko glumište”, autorski projekt redatelja Olivera Frljića i dramaturga Marina Blaževića kojim oni, po Frljićevim riječima, žele “stvoriti distancu prema govoru mržnje koji je obilježio hrvatsko kazalište 90-tih”.
Tristotinjak gledatelja, koji su popunili sva mjesta na montažnoj tribini smještenoj na pozornici tako da gledaju u kazališno gledalište, svoj doživljaj izrazili su na kraju predstave burnim, dugotrajnim pljeskom i uzvicima odobravanja.
Na početku predstave pred publikom stoji platno s prizorom “Posljednje večere”. Nakon podizanja, na sceni ostaje osmero glumaca odjevenih u ogrtače poput apostola na slici. Ubrzo ih skidaju i ostaju u ustaškim crnim odorama dok se čuje snimka proglašenja NDH Slavka Kvaternika. Slijedi niz prizora kojima se dočaravaju orgije, a akteri na sceni postaju nalik zvijerima, što se prekida kad pokraj njih prolazi kip Gospe, a oni skrušeno kleče.
Glumci potom skidaju hlače te se na njihovom donjem rublju vide portreti Zlatka Viteza, Mile Budaka, Ozrena Prohića, Jasena Boke, Joška Juvančića, Krešimira Dolenčića, Jakova Sedlara i Anje Šovagović Despot, čijim se imenima i predstavljaju. Izgovaraju citate nekih od njih iz 90-tih godina prošloga stoljeća, dok se nad njih spušta natpis “Narodno kazalište Jasenovac”. Na stražnjoj strani donjeg riblja su pak portreti Snježane Banović, Vitomire Lončar i Slobodana Šnajdera.
Predstava se nastavlja scenom u kojoj se glumci svlače i ostaju posve goli, a nad njih se spuštaju glave tuševa dočaravajući plinske komore u nacističkim logorima te glumci liježu na hrpu poput žrtava.
U završnom dijelu scenu prema gledalištu zatvara replika svečanog zastora zagrebačkoga HNK s Bukovčevim “Hrvatskim preporodom”. Glumci se simbolično peru vlažnim maramicama a jedan od njih govori o tome kako se izjasnio javno kao Srbin, na što ga ostali napadnu vrijeđajući i mučeći ga.
To prekida djevojčica s kalašnjikovim u rukama uperenim u glumce. Svojim kostimom podsjeća na djevojčice iz prethodne predstave Frljića i Blaževića “Aleksandra Zec”.
U predstavi su glumili Damir Orlić, Jelena Lopatić, Tanja Smoje, Jasmin Mekić, Jerko Marčić, Nikola Nedić, Dražen Mikulić, Nika Mišković i drugi. Kostimografkinja je Sandra Dekanić a scenografkinja Petra Veber.
“Hrvatsko glumište” je treći dio “Trilogije o hrvatskom fašizmu” Frljića i Blaževića, nakon “Bakhi” i “Aleksandre Zec”.
Na tribini o “upotrebi činjenica u kazališnom predstavljanju stvarnosti devedesetih”, održanoj u srijedu i najavljenoj kao uvod u predstavu, Oliver Frljić je kazao da on uvijek govori o temama koje službena politika zaboravlja i koje “ispadaju iz službene historiografije”. “Za oporavak društva je važno da se suoči s onime što je radilo”, kazao je Frljić objašjavajući namjere autora.
Na premijeri “Hrvatskog glumišta” viđeni su među ostalima gradonačelnik Vojko Obersnel te zamjenik ministrice kulture Vladimir Stojisavljević.