Hrvatsko katoličko sveučilište na svojoj Facebook stranici javlja da je u sjedištu HKS-a u Zagrebu u četvrtak 30. lipnja 2022. predstavljena zbirka dokumenata, u izdanju Centra ”Don Frane Bulić”, ”Ustaše, hrvatski revolucionari u Italiji (1931.-1941.) – Dokumenti 1.”, (znači, bit će toga još), autora Josipa Dukića i Alme Tee Rugelj. Uz autore knjigu je predstavio izv. prof. dr. sc. Mario Kevo, pročelnik Odjela za povijest. [Read more…]
Gospodo iz HBK: i mi smo Crkva!
Papa Franjo je 9. listopada 2021. godine otvorio prvu fazu Svjetske biskupske sinode na temu ”Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje”.
Papa namjerava usmjeriti Crkvu na zajedništvo, na sudjelovanje u obavljanju njezinog poslanja, drugim riječima na sinodalnu Crkvu. [Read more…]
Postoje dvije kaste – stalež politike i stalež Crkve
Na 60. Teološkom pastoralnom tjednu (koji nije tjedan jer traje samo dva dana!) održanom već tradicionalno u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati, koji je ove godine bio naslovljen ”Navještaj evanđelja u suvremenoj Europi”, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić održao je predavanje, čini mi se ključno, ”Odrazi europskih duhovnih i religioznih gibanja u Hrvatskoj”. Tanjić je govorio u popodnevnom dijelu prvoga dana TPT-a u utorak , 28. siječnja. [Read more…]
Anatema biskupa Perića na msgr. Uzinića: neprihvaćanje moderniteta
Nije se dogodilo do sada, ne od samostalnosti Republike Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, da je jedan biskup tako brutalno nagazio kolegu kao što je to ovih dana učinio mostarsko-duvanjski ordinarij Ratko Perić potpuno diskvalificirajući i vrijeđajući dubrovačkog biskupa Matu Uzinića! Informativna katolička agencija (jer je institucija Hrvatske biskupske konferencije) to naziva ”kolegijalnim pismom”, ali napad Ratka Perića na Matu Uzinića uopće nije ”kolegijalan” čin. [Read more…]
Dosta je mržnje! Pozdravlja li HBK riganje Košićevo po SPC-u?
U četvrtak 7. veljače sam donio, kao osvrt dana, komentar na objavu (privatnog) pisma članova Hrvatske biskupske konferencije (HBK) patrijarhu srpskom, gospodinu Irineju, što je IKA učinila u srijedu 6. veljače (a u petak 8. veljače i na engleskom jeziku). Tu sam objavu nazvao ”diverzijom” i ”atentatom na ekumenizam”. [Read more…]
Zagrebački KBF slavi 350 godina? Kaj god! A gdje je teologija?!
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (KBF) ove 2019. godine slavi 350. obljetnicu. Tako javlja IKA. Naime, Fakultetsko vijeće je na III. redovitoj sjednici, održanoj 21. prosinca 2018., donijelo odluku o obilježavanju visokog jubileja i prihvatilo da se to odvija kroz sljedeće događaje: Dan Društva bivših studenata KBF-a 12. veljače; Dan Fakulteta 11. ožujka; Dies theologicus s temom Veritatis gaudium 8. svibnja; Te Deum – svečana euharistija koju predvodi veliki kancelar zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te predstavljanje monografije KBF-a 23. rujna. [Read more…]
Konačno počele ozbiljne rasprave o Stepinčevom odnosu prema NDH
Ma koliko se dužnosnici Katoličke crkve u Hrvatskoj trudili širiti propagandu koja govori da je za trajanja NDH blistala ljubav prema pravoslavnima, dio izvještaja Informativne katoličke agencije (IKA) iz Zagreba (Kaptol 4) koji se tiče treće runde razgovora Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) pokazuje podsvjesni refleks nepoštovanja drugog: vladiku zapadnoslavonskog i pakračkog Jovana Ćulibrka pretvara u ”episkopa Ivana”. [Read more…]
Milosrđe u Tori, Kur’anu i Bibliji
Treća korizmena tribina na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Godini milosrđa održana je u četvrtak 10. ožujka. O temi “Milosrđe u Tori, Kur’anu i Bibliji” govorili su glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj dr. Kotel Da-Don, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj zagrebački muftija dr. Aziz ef. Hasanović i dr. fra Božo Lujić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. [Read more…]
Zadatak za Vatikan i SPC: Mir na Balkanu!
Papa Franjo je u subotu 16. siječnja primio delegaciju, odnosno stručno izaslanstvo Srpske pravoslavne crkve u kojemu su mitropolit crnogorsko-primorski dr. Amfilohije Radović, episkop bački dr. Irinej Bulović te ambasador pri Unescu dr. Darko Tanasković, bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici i u Turskoj. Da je ta imena predložila patrijaršija i da se očekivao sastanak pisao sam 2. siječnja 2016. u Jutarnjem listu [Read more…]
Površna znanja o vjeri
U povodu objavljivanja knjige Miroslava Volfa “Javna vjera: kršćani i opće dobro” u izdanju riječkog Ex librisa, u istoimenom antikvarijatu u Rijeci održan je 17. ožujka okrugli stol o ulozi religije u javnosti (o kojem je bilo riječi u prošlotjednom javljanju u ovoj rubrici, zbog čega o okruglom stolu i donosimo izvještaj, D. P.).
Sudionici su se osvrnuli na niz aktualnih društvenih i političkih tema o kojima se u javnosti, osobito kada je riječ o religiji, ne govori dovoljno. Nedostatak dijaloga s obje strane, toliko potrebnog za razvoj pluralnog društva, apostrofirali su svi govornici, počevši od fra Drage Bojića, bivšeg urednika katoličkog lista Svjetla riječi iz Sarajeva.
Istaknuo je da je hrvatska javnost zasićena vjerskim govorom koji nije oslobađajući, niti preobražava društvo, a kamoli da u njega unosi vrijednosti na kojima religija i počiva. Religijski jezik današnjim vjernicima nije razumljiv, zbog čega se o religijskome jako malo zna u društvu, a i pripadnici religijskih zajednica imaju površna znanja o svojoj vjeri.
Religijski jezik današnjim vjernicima nije razumljiv, zbog čega se o religijskome jako malo zna u društvu, a i pripadnici religijskih zajednica imaju površna znanja o svojoj vjeri. Tome pogoduju i vjerski mediji koji se ne bave temama, osobito onim antropološkim, koje se vezuju uz religijske zajednice u javnom prostoru
Tome pogoduju i vjerski mediji koji se ne bave temama, osobito onim antropološkim, koje se vezuju uz religijske zajednice u javnom prostoru. Vjera nije i ne smije biti zatvorena samo unutar jedne vjerske zajednice, nego mora biti dobra za sve ljude istaknuo je, dodavši da vjerske zajednice moraju otvarati teška pitanja kroz dijalog, prvo unutar sebe, a potom i na van.
“Kod nas postoje dva suprotstavljena tabora: branitelji religijskih institucija i oni koji zaoštravajući ideološki pristup ne vide ono pozitivno u religijskim zajednicama. Religija u pokretanju takvog dijaloškog odnosa treba biti predvodnik, jer je njezine vjerske istine na to obvezuju.”
S njim se složio dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, kazavši kako vlada nelagoda kada se govori o mogućnosti religijskog govora u javnosti i promicanja vrednota, posebno na području politike i obrazovanja. Naime, politika želi postati nova eshatologija, ponuditi čovjeku rješenje svih problema, zauzevši pritom sva područja, pa tako i prostor koji su dosad imale religija ili etika rekao je Tanjić.
”Mediji se u tome ne snalaze, prvenstveno jer u njima vlada religiozna nepismenost. Tako se javnosti nude instant informacije i nema prostora za promišljanje i razgovor. Na našoj javnoj televiziji, osim unutar religijskog programa, nedostaje rasprave o aktualnim temama u kojima će uz ostale stručnjake sudjelovati i teolozi.”
Produktivne rasprave nema. Najbolji pokazatelj toga je nedavni referendum koji je doveo do prozelitizma s obje strane, čime se opet stvaraju granice koje se teško pomiruju. Nijedna politička zajednica ne može napredovati ako je nešto u njoj potisnuto, a u Hrvatskoj je očit nedostatak dijaloga
I politolog Neven Šantić dijeli njihovo mišljenje kako je religijski program u medijima getoiziran između ostalog jer mediji ne izvršavaju ulogu posrednika različitih mišljenja i svjetonazora, već su više poluge proizvodnje zabave i spektakla, pri čemu izostaje dijalog demokratske rasprave različitih strana, a u konačnici nema razvoja političke zajednice.
Smatra da su napori da svi budu uključeni u političku raspravu bez obzira na svjetonazor put koji nema alternative. “Hrvatska je specifičnost da je religija zasićena politikom, a politika želi istisnuti religiju iz javnosti.”
Šantić je u nastavku primijetio nisku razinu političke javne kulture u cjelini rekavši pritom kako su religijski i sekularni dio osakaćeni bez produktivne rasprave. Najbolji pokazatelj toga je nedavni referendum koji je doveo do prozelitizma s obje strane, čime se opet stvaraju granice koje se teško pomiruju.
Poručio je da nijedna politička zajednica ne može napredovati ako je nešto u njoj potisnuto, a u Hrvatskoj je očit nedostatak dijaloga.
Okrugli stol, koji je moderirao Zoran Grozdanov, teolog i urednik u Ex librisu, privukao je članove svih vjerskih zajednica koje djeluju u gradu Rijeci, ali i velik broj građana čime se pokazalo kako u društvu nedostaje otvorenih dijaloga o religijskim temama.
IKA