novinarstvo s potpisom
Sinan Gudžević
Foto: Ante Čizmić- CROPIX
Kada su hrvatski hiperpatrioti pod nadzorom – da ne kažemo i visokim pokroviteljstvom – pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova u dva navrata spaljivali dva različita broja zagrebačkog tjednika Novosti, u tim su novinama gorjeli i eseji Sinana Gudževića, nesumnjivo najbolji i najvažniji autorefleksivni novinski tekstovi o kulturi i umjetnosti u živoj hrvatskoj književnosti. [Read more…]
Filip David
Foto: B92
Jedan od najvećih srpskih pisaca Filip David gostovao je na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu, kao autor romana “Knjiga sjećanja i zaborava” i scenarija za film “Kad svane dan” u režiji Gorana Paskaljevića, također prikazanog na festivalu. Za roman koji govori o stradanju Židova u Srbiji u Drugom svjetskom ratu dobio je NIN-ovu nagradu, najpoznatiju književnu nagradu u Srbiji te nagradu “Meša Selimović” regionalnog književnog festivala “Cum grano salis” u Tuzli. [Read more…]
Dajte nam standardnu definiciju Istočne Europe. Tako je u vidu sažete zamolbe zapravo glasilo složeno pitanje jednog zbunjenog postdiplomca u tijeku mog nedavnog predavanja na jednom američkom sveučilištu. Većina Amerikanaca još uvijek razmišlja u jednostavnim kategorijama hladnoratovske podjele svijeta u kojoj je Istočna Europa donedavno jednostavno značila ”istočni blok”, zemlje ”iza željezne zavjese” pod komunističkom vlašću. Urušavanjem totalitarnih sustava, raspadom Sovjetskog Saveza i nastankom većeg broja novih država takva hladnoratovska geografija, kolikogod neprecizna, postaje irelevantna. [Read more…]
(Opaska uredništva: U novom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.).
Pozdravni govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića papi Franji. [Read more…]
Izjava za IKA-u vladike Milana Šašika, biskupa Mukačeva, koji je boravio u Dubrovačkoj biskupiji
Dubrovnik, (IKA, 12.08.14.) – Vladika Milan Šašik, grkokatolički biskup Mukačeva u Ukrajini, kojeg je godine 2002. za biskupa zaredio papa Ivan Pavao II., a koji ovih dana privatno boravi u Dubrovačkoj biskupiji, dao je izjavu za IKA-u o stanju u Ukrajini.
“Situacija u Ukrajini jako je teška, posebno u dvije pokrajine na istoku zemlje Lugansk i Donjeck, gdje ukrajinski vojnici moraju ne samo braniti, nego i oslobađati područje koje su Rusi okupirali. Oni se, naravno, ne predstavljaju kao Rusi, nego kao stanovnici tih pokrajina, ali zna se tko stoji iza njih, tko im pomaže bilo u oružju bilo u novcu, a to je Rusija”, rekao je vladika.
O položaju katolika u toj situaciji kazao je: “Na istoku nema puno katolika, ali postoje katoličke crkve te grkokatolički biskup u Donjecku. Okupatore ne zanima niti jedna crkva niti vjera nego okupacija. Ubili su nekoliko protestantskih pastora i pravoslavnih svećenika, u zatvore strpali grkokatoličke i rimokatoličke svećenike, tako da oni uopće ne gledaju tko pripada kojoj Crkvi. Za sebe kažu da su pravoslavni, ali se u njihovu ponašanju i životu vidi da nisu kršćani.”
Na pitanje što Katolička crkva na terenu čini, biskup je rekao kako su svi rimokatolički i grkokatolički biskupi napisali pisma koja su poslali svim župama pozivajući vjernike da se mole za mir. Početkom veljače poslali su okružnicu u kojoj se ističe pravo ljudske osobe na obranu.
Također su, molitvom po svim grkokatoličkim župama 6. travnja u čitavoj Ukrajini posvetili Ukrajinu Blaženoj Djevici Mariji i to je bio dan kada se u molitvi ujedinila cijela zemlja. Od početka veljače započela je i molitva za mir diljem Ukrajine u kojoj se biskupije izmjenjuju u trajnoj molitvi.
Osvrćući se na poticaje pape Franje i biskupa vjernicima da mole za mir u Ukrajini, na što su se odazivali i vjernici Dubrovačke biskupije, vladika je rekao: “Svi oni koji žive u Ukrajini iznimno su zahvalni za molitvu pape Franje kao i za molitve svih koji mole za mir u Ukrajini. Također, molim da te molitve za mir u Ukrajini ne prestanu! Jer sad se vidi da je ovo opasno ne samo za Ukrajinu nego i za mir u cijelom svijetu.
Zamolio bih i da se moli i za obraćenje Rusije. U Rusiji su se stanovnici gotovo sto posto izjasnili kao pravoslavni vjernici, ali samo njih dva posto dolazi na obrede na Uskrs.”
Na pitanje ima li nade za mir u Ukrajini, biskup je istaknuo da se bez nade ne može živjeti, a i razum također govori da vladati silom i snagom nad drugima nije dobro i da to u sebi treba nadvladati.
Vladika Milan susreo se i s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem te obišao crkve i druge povijesne znamenitosti Dubrovnika.
(Prenosimo s portala IKA-e).
