novinarstvo s potpisom
Jacqueline Bat
Početkom devedesetih, dok sam radila za talijansku tvrtku ”Isotechno” koja je uređivala interijer zagrebačkog hotela Sheraton, u Parmi sam upoznala dvojicu mladih kolega.
Iz jedne zezancije oko otpremnica i zaključavanja u podrum, shvatila sam da se zezaju na temu ratnih identiteta svojih djedova. Jedan je naime bio, iz germanskog Južnog Tirola (Alto Adige), a drugi iz talijanske autonomne pokrajine Trentino. [Read more…]
Jednog dana u svibnju 1945., točnije 10. svibnja rano ujutro, u Judenburg je, napustivši svoj ”voljeni hrvatski narod” u Zagrebu i na putu prema Austriji te izbjegavajući Ruse i Engleze, stigla mala grupa u bijegu. Nabasali su na moju baku Rozu i njenu kćer Bebu u dvorištu Pilselovih. Roza je odmah prepoznala čovjeka s naslovnih stranica novina, onog koji je u Sarajevu odlikovao njena muža: Pred njom se nalazio, vidno uplašen, nitko drugi nego Ante Pavelić. [Read more…]
Ian Kershaw, ”Kraj – Slom Hitlerove Njemačke 1944.-1945.”, VBZ, 2018.
Dana 9. svibnja 1945, odmah u petnaest do jedan po ponoći, u Karlshorstu, predgrađu Berlina, u nekadašnjoj menzi škole vojne inženjerije, gdje je tad bio štab sovjetskog maršala Žukova, potpisan je u pet primjeraka dokument o bezuvjetnoj njemačkoj kapitulaciji. Jutro ranije iz Flensburga su u američkom vojnom zrakoplovu doletjeli feldmaršal Wilhelm Keitel, general-pukovnik Hans-Jürgen Stumpff i admiral Hans-Georg von Friedeburg. [Read more…]
O ovoj temi mogu pisati iz prve ruke, itekako me se tiče: moji su (Pilselovi) spasili glavu Poglavniku u Judenburgu nakon što je pobjegao iz Zagreba, djed Erih Pavlinec se pak uspio probiti kod Bleiburga, njegova mlađeg brata Karla, po kojem sam dobio ime (Carlos), ubila je OZNA u Zagrebu u kolovozu 1945. Ne poznajemo mu grob. [Read more…]
Za ono što se, nažalost, u Hrvatskoj čini na dnevnoj bazi u Njemačkoj možete biti kažnjeni s pet godina zatvora. Tako barem tvrde portali koji su donijeli vijest o osamdesetogodišnjoj Ursuli Haverbeck, poznatijoj pod nadimkom “naci baka”, koja je nedavno kažnjena s dodatne dvije godine iza rešetaka zbog tvrdnje da Auschwitz nikad nije bio korišten za masovna istrebljenja ljudi, već se po njezinom mišljenju radilo o radnome logoru. [Read more…]
Miljenko Jergović
Foto: Ivan Posavec
Najvažniji događaj ovoga ljeta, dosljedno nezabilježen u svim hrvatskim medijima, govor je francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na mjestu Zimskog velodroma u Parizu, u povijesti Holokausta dobro znanog kao Vel’ d’Hiv. [Read more…]
U srijedu, 9. studenog, u 18 sati na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu Antifašistička liga organizirala je skup sjećanja na Kristalnu noć, pogrom Židova u Njemačkoj i Austriji koji se dogodio prije 78 godina. Nažalost, to nije samo davni povijesni događaj “koji se nama više nikada ne može dogoditi”. Svi “osnovni sastojci” za pripremu sličnih događaja postoje i u današnjem svijetu; mržnja prema drugima i drugačijima, njihova dehumanizacija pod utjecajem agresivne nacionalističke propagande, netrpeljivost tamo gdje bi trebalo biti suosjećanje. [Read more…]
U srijedu, 9. studenog, u 18 sati na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu Antifašistička liga organizira skup sjećanja na Kristalnu noć, pogrom židova u Njemačkoj i Austriji koji se dogodio prije 78 godina. Nažalost, to nije samo davni povijesni događaj “koji se nama više nikada ne može dogoditi”. Svi “osnovni sastojci” za pripremu sličnih događaja postoje i u današnjem svijetu; mržnja prema drugima i drugačijima, njihova dehumanizacija pod utjecajem agresivne nacionalističke propagande, netrpeljivost tamo gdje bi trebalo biti suosjećanje. [Read more…]
U razgovoru pape Franje s njegovim dobrim prijateljem rabinom Abrahamom Skorkom, vođenim 2010. dok je Jorge Mario Bergoglio još bio nadbiskupom Buenos Airesa (naravno, i kardinal), a koji se može i kod nas pročitati u obliku knjige (”O nebu i o zemlji”, Jorge Bergoglio i Abraham Skorka, VBZ, Zagreb, srpanj 2013., str. 74) Papa kaže, odgovarajući na argument rabina Skorke, da Svjetski židovski kongres traži da se otvore Vatikanski arhivi i da se on s tim slaže. [Read more…]
U intervjuu za Süddeutsche Zeitung, objavljenom prve subote u svibnju, pred dane kada se ujedinjena Europa tradicionalno bavi antifašizmom kao svojim temeljnim načelom i 1945. kao godinom svoga rođenja, njemački predsjednik Joachim Gauck izgovara rečenicu koja se posljednjih često citira (naravno, ne i u Hrvatskoj): “Mi nismo samo današnji ljudi, nego smo i potomci onih koji su tokom Drugoga svjetskog rata svud po Europi ostavljali tragove pustošenja – i u Grčkoj, između ostaloga, o čemu smo, što je sramotno, tako dugo vremena premalo znali. (…) Bilo bi ispravno kada bi zemlja svjesna svoje povijesti, kakva je naša, razmotrila mogućnosti reparacije.” [Read more…]
