autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Furešti i domaći & Tananai de barufanti tutti quanti

Autor: Milan Rakovac / 14.11.2022.

Milan Rakovac

Barufanti delaju barufu, ma altroke Goldonijevi Ćozoti, pak se domislin kad san gleda Barufe u Veneciji pak zapošta jienu repliku na venecijansken dijalektu: MA COSSA XE ‘STO TANANAI. Ergo veliki Goldoni uzima čestu završnu riječ u istarskom, hrvatskom narodnom pjevu: TANANAAAAJJJJ! A drage su nam i važne, ne samo u pjesmi: ni ne naj, trajnanaj, vojaninenaj, tananinanaj… [Read more…]

Filed Under: RUBNI ZAPISI Tagged With: barufanti, Milan Rakovac, Rajko Grlić, Rubni zapisi, Tamara Obrovac, Venecija

Jagoda Buić je voljela život do posljednjeg daha

Autor: Svjetlana Hribar / 18.10.2022.

Svjetlana Hribar

U Veneciji, jednom od njenih gradova, umrla je u ponedjeljak 17. listopada Jagoda Buić (Split, 1930.). Tapiseristica svjetskog glasa, vrhunska umjetnica u svakom mediju kojeg se dotakla, intelektualka kakvu se rijetko sreće, voljela je život do posljednjeg daha. [Read more…]

Filed Under: IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE) Tagged With: Brijunima, Iz prijestolnice kulture, Jagoda Buić, Kralj Lear, Rade Šerbedžija, Split, Svjetlana Hribar, Venecija

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (4)

Autor: Tomislav Šola / 04.04.2021. Leave a Comment

tomisla-sola-javno-pamcenje6.4.Baština kao roba ili kako je upropastiti

Osviješteno, živo kulturno stanje garancija je preživljavanja identiteta u en­tropijskim globalizacijskim procesima i brana akulturaciji, diskulturaciji i in­ternacionalizaciji kultura. Ukratko, živa vlastita, stvaralačka kultura barijera je protiv suvremene barbarizacije, koja se događa kroz konzumerizam i sveopću merkantilizaciju svijeta. [Read more…]

Filed Under: FELJTON Tagged With: amater, baština, BND, Dubrovnik, Joško Belamarić, konzumerizam, Tomislav Šola, Venecija

Venecija – umjetnička meka Jadrana

Autor: Jacqueline Bat / 19.09.2020. Leave a Comment

Jacqueline Bat

Jacqueline Bat

Venecijanska laguna, ušće rijeke Po, koje bi, prepušteno svom prirodnom toku bilo močvara, mjesto je čudesnih igara svjetlosti u zoru i u suton, iznad pješčanih sprudova – otoka, koji su ljudskim trudom pretvoreni u elitne rivijere, a na kojima još uvijek, netaknuta caruju ribarska mjesta poput luke Malamocco na Lido di Venezia, vrtovi i voćnjaci iz kojih je još čitljiva povijest iz vremena prije nego su venecijanski plemići počeli graditi vile na otoku i pretvorili ga u ekskluzivno ljetovalište. [Read more…]

Filed Under: NADA I ODGOVORNOST Tagged With: Jacqueline Bat, Nada i odgovornost, Venecija

Presudna činjenica našega vremena: zidovi rastu

Autor: Nadežda Čačinovič / 25.06.2018. Leave a Comment

Nadežda Čačinović

Nadežda Čačinović

Ne mogu se sasvim osloboditi predrasuda u vezi s bestselerom o kojemu pišem u ovoj kolumni, a zbog kojih sam razmjerno dugo odgađala čitanje te knjige, knjige Petera Frankopana ”Silk Roads”. [Read more…]

Filed Under: OD KNJIGE DO KNJIGE Tagged With: Frankopan, Jacques Ranciere, Nadežda Čačinovič, Od knjige do knjige, Putovi svile, Sainsbury, Vasco da Gama, Venecija

Hrvatska će kultura možda za 100 godina shvatiti koga je izgubila

Autor: Dragan Markovina / 05.02.2017. Leave a Comment

Dragan Markovina

Dragan Markovina

Pisati o Predragu Matvejeviću, posebno nakon što nas je napustio, nije lako. Ne samo zato što je čitavo njegovo javno, ali i privatno djelovanje, bilo takvo da bi se o njemu moglo ispisati čitav niz disertacija, nego i zbog toga što će taj tekst biti ispisan s punom sviješću kako iza sebe ostavlja društvo za kakvo se nikad nije zalagao. I kako je otišao s ovog svijeta jednako kao što je svojevremeno otišao iz zemlje. Između azila i egzila. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Dragan Markovina, Europa, Hrvatska, Hugo Pratt, mediteran, Mostar, Predrag Matvejević, Venecija

Tako je svugdje u svijetu

Autor: Vladimir Cvetković Sever / 18.08.2014. Leave a Comment

Art framework under photos of any sizeKad je potkraj srpnja Alberto Barbera, umjetnički ravnatelj Filmskog festivala u Veneciji, za Screen Daily pokušao objasniti razloge iz kojih njegov festival – najstariji i najugledniji na svijetu – nije uspio dobiti pravo na prikazivanje dvaju iznimno očekivanih filmova iz zenita sezone, velikih favorita za Oscara, njegovo otvaranje duše otkrilo je dubinu jaza dvaju filmskih svjetova.

 

“Nisu mi uvijek jasni razlozi iz kojih filmovi ne dolaze”, kazao je sav nujan zbog gubitka novih djela Davida Finchera i Paula Thomasa Andersona, koja će, umjesto na Lidu, premijeru imati na Festivalu u New Yorku. “Stječem dojam da su SAD sve posvećenije domaćim produkcijama i svojem lokalnom tržištu, umjesto međunarodnom.”

 

Ništa, naravno, nije dalje od istine, što otkrivaju hladne brojke. Svjetsko tržište zabave i medija uprihodilo je 2012., posljednje godine za koju su podaci dostupni, više od 1600 milijardi dolara; gotovo trideset posto tog iznosa otpadalo je na američke medijske sadržaje. Disproporcija je utoliko veća ako se shvati da se ostalih sedamdeset posto prihoda gotovo isključivo odnosilo na konzumaciju lokalno stvorenog medijskog sadržaja na tržištu na kojem je nastao. Bollywood je, primjerice, golem samo u Indiji; Hollywood je golem svugdje.

Amerika nije mogla dosegnuti današnju unipolarnu moć da nije bilo jednog presudnog utjecaja na srca i umove svjetskog stanovništva: produkcije Hollywooda danas bilježe najveći rast upravo na teritorijima svojih nominalno najvećih oponenata, zemalja zvanih BRICS

 

Amerika danas ima jedini istinski globalan medijski sadržaj. I premda on ne donosi američkoj izvoznoj bilanci onoliko koliko se ponekad misli – strojevi, instrumenti, motori i neizbježno oružje još uvijek su neprikosnoveni – njegov je utjecaj na opstojnost onoga što se sve češće naziva unipolarnim svijetom nemoguće izraziti brojkama.

 

S padom Berlinskog zida prije četvrt stoljeća osvanule su teze o kraju povijesti, odnosno o početku “Novog američkog stoljeća”; sve su paradigme osim američke doživjele neuspjeh, smatrali su ideolozi ovog vrlog novog svijeta, i sad cijeli planet ima postati preslika pobjednika. Pristup ostvarivanju tog cilja u stvarnom je novom stoljeću počeo otkrivati svoje naličje: kao Two-Face iz ”Batmana”, američka medijska dominacija s jedne strane nudi umivenu pojavnost vladavine zakona, ljudskih prava i multikulturalnosti melting pota, dok s druge vreba ratno-huškački militarizam pokvarenog svjetskog policajca koji se umiješa uglavnom kad treba zaštititi vlastite financijske i energetske interese.

 

Bez Hollywooda i američkog filma takvo stanje stvari bilo bi istinski neodrživo. Zamislite samo kako bi svijet izgledao da s početkom Prvog svjetskog rata nije došlo do fundamentalne promjene u strukturi moći tada tek propupale svjetske filmske industrije. Sve do 1914., naime, najveći su studiji svijeta pripadali Francuskoj, zemlji koja je film izmislila: Gaumont je osnovan još 1895., Pathé godinu dana nakon njega. Zbog vrlo lako rješive internacionalizacije nijemog filma, tada uspostavljen sustav filmskih zvijezda i žanrova lako je prelazio granice; usprkos nepobitnom doprinosu američkog talenta razvoju medija, Europa je dominirala čak i tržišno.

 

A onda se na četiri mučne godine Europa pretvorila u bojno polje, nigdje veće nego upravo u Francuskoj. Kad su topovi utihnuli s potpisivanjem varljivog mira u Versaillesu, malo je tko primijetio da je pravi pobjednik u medijskom prostoru postala jedina zemlja čija je produkcija u ratnom razaranju ostala netaknuta.

Kao Two-Face iz “Batmana”, američka medijska dominacija s jedne strane nudi umivenu pojavnost vladavine zakona i ljudskih prava, dok s druge vreba ratno-huškački militarizam pokvarenog svjetskog policajca

 

Sve što je otada uslijedilo samo je dodatno pojačavalo taj odnos snaga, tako neophodan za osvajanje onoga što se u vojno-propagandističkom žargonu naziva hearts and minds. Pritom Hollywood vrlo rijetko poseže za otvorenom propagandom; naslovi iz sredine osamdesetih, poput ”Top Guna”, ”Ramba II” i ”Crvene zore” danas djeluju vulgarno, bez obzira na patinu nostalgije koju neki gaje prema Reaganovoj eri. Bilo je to doba siromašenja drugog i trećeg svijeta nakon promjene financijske paradigme uspostavljene u Bretton Woodsu. Neameričke su režime banke srušile daleko djelotvornije nego što su to vojska i CIA ikad mogle: ali proces bi prošao s daleko više otpora da mu Hollywood cijelo vrijeme nije davao dojam samorazumljive neizbježnosti.

 

Hrvatska je u tom pogledu bila gotovo idealtipska zemlja. Čak i danas od najviših državnih dužnosnika nerijetko čujemo da nešto valja učiniti na ovaj ili onaj način – koji češće ide u korist Amerike nego nas samih – jer “tako je svugdje u svijetu”. Pri čemu je taj svijet koji je svugdje uglavnom onaj koji poimamo na velikim ekranima multipleksa i, korolarno, kroz današnji ekvivalent Nickelodeona i filmskih žurnala s početka 20. stoljeća – televiziju i društvene mreže.

 

Srca i umovi malih zemalja u globalnom su smislu već preoteti. Američka je medijska industrija tvorac najmoćnijih sadržaja našeg vremena, dovoljno raznolikih da svakome mogu nešto ponuditi i stvoriti iluziju poželjnosti koja se suštinski ne razlikuje od primamljivosti originalnih Levi’sovih traperica iz Trsta iz doba stasavanja današnjih svugdjeusvjetaša. A tome su podložne i zemlje s mnogo slabijim kompleksom manje vrijednosti od naše: najveći rast gledanosti produkcije Hollywooda danas bilježe na teritorijama grupacije država koja pruža najorganiziraniji otpor američkoj dominaciji – Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke republike.

Hollywood je iz vlastite perspektive dosegao točku ne samo komercijalne, nego i kreativne hegemonije – točku s koje sada može samo pasti. Tako je bilo, i ostalo, svugdje u svijetu

 

Nije uvijek bilo tako: desetljeća su trebala da američki medijski konglomerati za najprestižniji dio svoje produkcije počnu dobivati pohvale europskih sineasta. Europa i njezini festivali bili su prostor u kojemu su sve svjetske kinematografije dolazile jedne drugima na megdan, prostori gdje su se otkrivali filmski rukopisi velikih autora Japana, Švedske, Meksika, Sovjetskog Saveza – i postajali svjetski fenomeni. Cannes, Berlin i stara mletačka dama bili su krajnji arbitri kvalitete, i morali su proći svi procesi novih valova, kako s ove, tako i s one strane Atlantika, da američki filmovi na njima počnu bivati uvažavani.

 

Danas je, čini se, taj proces dovršen. Amerika ima svoju ljetnu sezonu blockbustera za koje joj više ne trebaju čak ni donedavno uobičajena gala-premijere na Croisettei: zašto se baciti u trošak u Cannesu kad film još efikasnije možete promovirati putem Facebooka? Amerika ima i svoju jesensku sezonu drama koje će se natjecati za Oscar, ali za njih im Lido više ne treba. Sjevernoamerički filmski festivali poput Sundancea, Telluridea, Toronta i spomenutog New Yorka sve uspješnije odrađuju taj dio posla, a dokle god Amerikanci budu držali kontrolu nad starim i novim medijskim kanalima, njihovi će filmovi biti ti kojima će se baviti ciljana srca i umovi.

 

Jesmo li, dakle, i u kinematografskom smislu došli do kraja povijesti? Je li Amerika stvarno postala do te mjere dominantna da sama sebi može biti krajnje mjerilo kako zarade, tako i kvalitete? Ako je vjerovati signoru Barberi, jest; samo, nije li proračunato igranje na franšize već počelo pokazivati znakove zamora? Nije li američko zanemarivanje diskursa s drugim svjetskim kinematografijama doseglo zenit – i time ograničilo raspon vlastite buduće relevantnosti? Nije li se u trenucima hubrisa svih velikih sila oduvijek krilo sjeme njihova pada?

 

Tako je bilo, i ostalo, svugdje u svijetu.

Filed Under: CSI: MULTIPLEX Tagged With: Alberto Barbera, autograf.hr, Batman, Bollywood, BRICS, CSI, David Fincher, film, Hollywood, Multiplex, Paul Thomas Anderson, policajac, produkcija, recenzija, SAD, Screen Daily, svijet, Venecija, Vladimir C. Sever

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT