Iz onoga što je već uvelike propalo, i nadalje nesmiljeno propada, sve većom žestinom, premda je dobar dio te arhitekture proglašen kulturnim dobrom, iz čega zrači avetinjska praznina ne samo napuštenosti, već i očaja i bijega, zatiranja ne samo tragova, već i tradicije – korijena, vlastite prošlosti koja je nekada možda bila i lijepa, iz te gotovo pa odbojne i prijeteće praznine, propasti i truleži, likovni umjetnik, slikar, [Read more…]
”Priče od porculana” su divan vez misli i osjećaja

Jacqueline Bat
U rano prijepodne, posljednje subote u studenom, zazvonio mi je mobitel. S druge strane, dragi poznati glas moje prijateljice i učiteljice života Božice Jelušić. Zove me, kaže, prvog prosinca u Novinarski dom, na predstavljanje jedne iznimne knjige ”njene” Mirjane Pešec, žene čija ju je životna snaga i borba s bolešću ostavila suznih očiju, ali i odlučna srca da u knjizi sudjeluje predgovorom. [Read more…]
Pismo Borisu Dežuloviću

Rade Šerbedžija
Foto: Jovica Drobnjak
Dragi moj Boro,
odmah da ti kažem da te više nikada ni za kakav savjet neću pitati jer eto kako to završi…
A samo sam te pitao što da radim i kako da se postavim prema ovima iz Vinkovaca što mi otkazuju koncert na koga su me bili pozvali i, kako kažu, sve zbog mladih Vinkovčana koji me obožavaju i koji su zapravo zaželjeli da baš ja dođem na zatvaranje toga Vinkovačkog filmskog festivala. [Read more…]
Iz voleja u rašlje, važnije od svih glumačkih nagrada

Rade Šerbedžija
Foto: Jovica Drobnjak
Početkom pedesetih godina prošloga stoljeća nije bilo mnogih stvari za kupiti u onoj našoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. To je bilo i razumljivo. Nova država se tek stvarala. Prvo se porušena zemlja obnavljala, a tek su onda druge stvari potrebne za život dolazile na red. [Read more…]
Pismo drugu Titu

Rade Šerbedžija
Foto: Jovica Drobnjak
Dragi naš druže Tito!
Već odavno si me bio naučio da se nas dvojica oslovljavamo s ti. Pa premda s time nisam imao problema u mome pionirskome statusu kada sam ti zajedno sa svojim drugarima pjevao iz svega glasa: ”Druže Tito, mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo”, kada sam dosegao svoje pubertetske godine i od pionira preko noći postao omladinac, sve mi je teže bilo da te oslovljavam s ti. Nekako mi se to počelo činiti neprimjerenim. Pa nismo mi skupa u školu išli niti zajedno ovce čuvali, kako bi rekli u našemu narodu. [Read more…]
Zar film o Josipu Đakiću ne bi rasplakao milijune gledatelja?
Ima li tkogod kakav urođen ili stečen tjelesni ili duševni nedostatak, plemenita je zadaća i njega uključiti, učiniti vrijednim članom društva, da ne bude zapostavljen, odbačen, beskoristan, usamljen i malodušan. Socijalni radnici, psiholozi, defektolozi, ekonomisti, vlast i poslodavci ujedinjeno rade na zapošljavanju invalida. [Read more…]
U što bi nas trebao uvjeriti Plenkovićev PR-ovac?

Božo Kovačević
Foto: Telegram
Naš se premijer već proslavio izjavom da može sve što hoće. Naknadno je objasnio da je, zapravo, htio kazati da on može reći sve što hoće. Sada je, čini se, shvatio da njemu i njegovim ministrima javnost sve manje vjeruje neovisno o tome što oni govore. Zbog toga je odlučio angažirati stručnjaka za odnose s javnošću. [Read more…]
Optužnica u ime Vukovara koju je pročitao Siniša Glavašević
Opaska uredništva: ”Optužnicu” je Siniša Glavašević pročitao tjedan dana prije pada Vukovara, ali nije objavljena na Hrvatskom radiju, gdje ga se cenzuriralo, već preko zagrebačkog Radija 101. Autor/i ”Optužnice” do danas nisu poznati. [Read more…]
Manipuliranje Arhivom BiH
Opravdani prosvjedi zbog nefunkcioniranja Bosne i Hercegovine na svim razinama urodili su katastrofalnim posljedicama po arhivsku građu te kulturnu povijest Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije.
Vlast Federacije BiH godinama nakon rata 1990-ih nije bila u stanju izmjestiti građu Arhiva iz zgrade u kojoj se nalaze tijela vlasti, čime je postala glavni krivac za kulturnu katastrofu koja se dogodila tijekom nedavnih demonstracija. Fotografije nagorenih i namočenih dokumenata nedvojbeno ukazuju na to da se dogodila velika šteta ne samo za BiH, nego i za okolne zemlje, među kojima je i Hrvatska.
Vlast Federacije BiH godinama nakon rata 1990-ih nije bila u stanju izmjestiti građu Arhiva iz zgrade u kojoj se nalaze tijela vlasti, čime je postala glavni krivac za kulturnu katastrofu koja se dogodila tijekom nedavnih demonstracija. Fotografije nagorenih i namočenih dokumenata nedvojbeno ukazuju na to da se dogodila velika šteta ne samo za BiH, nego i za okolne zemlje, među kojima je i Hrvatska
Jedan od fondova koji je neupotrebljiv je fond Drinske banovine, kojoj su od 1929. do 1931. godine pripadali Vukovar, Vinkovci i Županja. Taj je fond sadržavao neprocjenjive podatke o ustroju vlasti, javnom životu, prosvjetnoj i vjerskoj politici, useljavanjima i migracijama, ustroju i djelovanju pučkih škola na vukovarsko-srijemskom području.
Da je tome tako, doznajemo iz Vukovarskog arhiva, koji je bio u pregovorima s Arhivom BiH o objavljivanju građe i organiziranju izložbe arhivskoga gradiva koje se odnosi na područje Vukovarsko-srijemske županije. U priopćenju djelatnika Arhiva, koje je objavila Hina, kaže se da to sada više nije moguće.
U pismu za javnost koje je objavljeno na stranicama Instituta za istoriju Sarajevo ravnatelj Instituta dr. Husnija Kamberović navodi kako je velikim dijelom uništen Depo 1 u kojem su se čuvali dokumenti dijela fonda Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine, Personalni dosjei Bosanskohercegovačakog sabora, Povjerljiva građa za razdoblje između dva svjetska rata, zatim neki od najvažnijih fondova u Arhivu o Drugom svjetskom ratu.
Uništavanje toga gradiva, ako se pokaže točnim ono što dr. Kamberović tvrdi, umnogome će otežati bilo kakvo istraživanje povijesti BiH od 1878. do danas. Budući da znamo kako su brojni dokumenti Vilajetskog arhiva koji su se čuvali u Orijentalnom institutu uništeni 1992. godine, za povjesničare iz BiH ovo je samo nastavak katastrofe.
Uništavanje toga gradiva, ako se pokaže točnim ono što dr. Kamberović tvrdi, umnogome će otežati bilo kakvo istraživanje povijesti BiH od 1878. do danas. Budući da znamo kako su brojni dokumenti Vilajetskog arhiva koji su se čuvali u Orijentalnom institutu uništeni 1992. godine, za povjesničare iz BiH ovo je samo nastavak katastrofe
U bosanskohercegovačkim je medijima potkraj prošlog tjedna nakon paljenja zgrada počela suluda kakofonija. Objavljivanje vijesti da je izgorio velik dio ili čak cijeli Arhiv korišteno je s ciljem da se dobar dio prosvjednika koji nisu skloni nasilju i kojima je stalo do kulturne povijesti BiH otuđi od prosvjedničke mase i ne izađe na ulice.
Izgorjelo arhivsko gradivo dočekano je od medija koje kontroliraju vlasti kao izvrstan način ocrnjivanja prosvjeda i prikazivanja prosvjednika kao razularene rulje. Rečenice “Što nije uništio agresor, uništit ćemo sami”, “Ovo je preživjelo tursku vladavinu, vladavinu Austro-Ugarske, dvije Jugoslavije i NDH te srpsku blokadu, a uništeno je od strane naših huligana” preplavile su medije i internet.
Nakon toga je došlo do konsolidacije u redovima intelektualaca koji podržavaju prosvjede, pa je redateljica Jasmila Žbanić, neizabrana glasnogovornica pristaša demonstracija, izjavila kako je riječ o čistom spinu jer nije izgorio cijeli Arhiv, a potom se umjetnik Damir Imamović, koji je navodno sudjelovao u gašenju Arhiva, obratio javnosti s fantastičnom procjenom prema kojoj je spašeno 99,9 posto građe.
Gladnom čovjeku koji mjesecima nije dobio nikakva sredstva za život priče oko arhivalija navodno nisu važne. Za njega su to tek papiri i zgrade koje su neusporedive s ljudskim životima, kako je to rekao i reper Adnan Hamidović Frenkie. Time je još nejasnije zašto su se neki podupiratelji prosvjeda toliko potrudili objasniti kako je izgorio neznatan dio arhivskoga gradiva
I te su se izjave pokazale kao spin kojem je cilj sudjelovanje što većeg broja ljudi na prosvjedima. Razmjeri uništavanja moći će se procijeniti tek nakon nekoliko mjeseci mirne inventure arhivskih stručnjaka. Direktor Arhiva BiH Šaban Zahirović procjenjuje da je u najvažnijem Depou 1 stradalo 60 posto građe.
Gladnom čovjeku koji mjesecima nije dobio nikakva sredstva za život priče oko arhivalija navodno nisu važne. Za njega su to tek papiri i zgrade koje su neusporedive s ljudskim životima, kako je to rekao i reper Adnan Hamidović Frenkie. Time je još nejasnije zašto su se neki podupiratelji prosvjeda toliko potrudili objasniti kako je izgorio neznatan dio arhivskoga gradiva. Arhivi su iskorišteni za pokušaj pregrupiranja vlasti ili pak za učvršćenje pozicije u alternativno-progresivnom intelektualnom svijetu podržavatelja prosvjeda.
Dr. Husnija Kamberović, pak, iz ovih demonstracija izvlači pouku te kao ravnatelj Instituta za istoriju predlaže da se odmah pokrene akcija za gradnju Arhiva Bosne i Hercegovine prije nego što se obnove sada zapaljene zgrade Vlade Kantona Sarajevo i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te da se Gradskoj upravi Sarajeva onemogući otimanje zgrade Nacionalne biblioteke kako se ne bi dogodilo da prvi idući gnjev naroda bude usmjeren i prema toj zgradi, a žrtve opet budu biblioteke i kulturno nasljeđe.
Građevinski projekti gradnje Arhiva i Nacionalne biblioteke u Sarajevu iz sredine 1980-ih voljom političkih elita nakon 1990-ih gurnuti su u stranu kako bi se gradili trgovački centri i hoteli. Teško se ne složiti s njegovom tvrdnjom. Nužno je odvojiti prostore u kojima se čuva arhivsko gradivo od onih u kojima se nalaze tijela vlasti, provesti ubrzanu digitalizaciju i tako od slične sudbine spasiti preostalu građu.
(Prenosimo s portala forum.tm)