autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Kazališnim aktivizmom protiv nasilja

Autor: Nina Ožegović / 26.11.2013. Leave a Comment

Potkraj prošloga tjedna u dvorani Gorgoni u zagrebačkome Muzeju suvremene umjetnosti prvi put izvedena je dokumentarna drama “Seven” u režiji Anice Tomić. Predstava je to o važnosti borbe za ljudska prava i smatra se jednom od najvažnijih aktivističkih predstava današnjice.

 

Projekt “Seven” inicirala je i režirala švedska književnica, glumica i producentica Hedda Krausz Sjögren prije šest godina, a praizvedba je bila u Švedskoj. Do sada je “Seven” izveden u 13 zemalja, među ostalim i u Afganistanu, a predstava je stigla u Zagreb uz pomoć nevladine udruge Domino, koja organizira i festival Perforacije i Queer Zagreb. U isto vrijeme, tijekom vikenda, održana je i međunarodna dvodnevna konferencija o traffickingu, na kojoj su švedski stručnjaci govorili o tome kako se oni bore protiv trgovine ženama.

 

Predstava “Sedam” temelji se na potresnim ispovijestima žena iz cijeloga svijeta, od Pakistana i Kambodže do Sjeverne Irske, koje su digle glas protiv svih vrsta diskriminacije te spolnoga i obiteljskog nasilja, a potom su neustrašivim aktivističkim radom promijenile svijet oko sebe. Njihove priče literarno su potom oblikovale književnice, a projekt je podržala i švedska vlada. Dodatna važnost i snaga predstave jest u tome da je u svim zemljama, pa i u Hrvatskoj, podupiru političari, umjetnici, novinari i drugi aktivisti, koji javno čitaju priče tih hrabrih žena.

 

Do sada je u projektu sudjelovalo 500 političara, umjetnika, ljudi iz svijeta filma i teatra, među ostalima i članice Europskoga parlamenta, njih sedam, švedska ministrica pravosuđa Beatrice Ask te oskarovka Meryl Streep. I u Hrvatskoj su neke političarke i aktivistice te ostale osobe iz javnog života rado prihvatile poziv za sudjelovanje u predstavi. Među njima su prva hrvatska premijerka Jadranka Kosor, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, aktivistica i predsjednica udruge B.a.b.e. Sanja Sarnavka, glumica Ksenija Pajić, novinar Aleksandar Stanković, prva intendantica u povijesti hrvatskoga kazališta Mani Gotovac te član kraljevske obitelji iz Nigerije princ Wale Soniyiki, azilant u Zagrebu, koji je nakon što su mu u domovini ubijena dvojica braće također dignuo glas protiv nepravde.

 

Svi su oni vjerodostojno interpretirali priče aktivistica, koje su često riskirale i život kako bi se izborile za pravdu i istinu, a među tim hrabrim ženama su i Mukhtar Mai iz Pakistana, Farida Azizi iz Afganistana, sindikalistica iz Sjeverne Irske Inez McCormack, Annabelle de Leon iz Gvatemale, Hafsat Abiole iz Nigerije, Mu Sochme iz Kambodže te mnoge druge.

 

Možda su najsnažnije ispovijesti Pakistanke Mukhtar Mai, Afganistanke Faride Azizi i Kambodžanke Mu Sochme. Naime, Mukhtar Mai postala je uzor mnogim Pakistankama jer se nije predala zloj sudbini nakon četverostrukog silovanja, već je učinila sve da silovatelje dovede pred sud. Afganistanka Farida Azizi oduprla se marginalizaciji žena pod talibanskim režimom, a nakon prijetnji smrću u svojoj domovini aktivistički rad nastavila je u Americi. Mu Sochme, bivša ministrica u kambodžanskoj vladi, koja je 2005. bila nominirana za Nobelovu nagradu za mir, poznata je po borbi protiv trgovine ženama u Kambodži i na Tajlandu.

 

Iako će projektu “Seven” možda mnogi prigovarati zbog izvedbi u formi statičnoga scenskog čitanja, valja reći da ovdje u prvome planu nisu teatralnost i glumačka izvedba, nego promicanje poruke – teatrom protiv nasilja i diskriminacije. Što je tema itekako aktualna i u Hrvatskoj uoči referenduma.

 

Nažalost, predstava “Seven” izvedena je samo jednom pa je mnogo zainteresiranih nije uspjelo pogledati, no nadamo se da će udruga Domino uspjeti organizirati bar još jednu izvedbu te na taj način prikupiti više novca od prodaje ulaznica (a sav prihod namijenjen je u dobrotvorne svrhe) te poruku mira i nenasilja poslati i dalje i šire.

Filed Under: Kazalište, Kultura Tagged With: Afganistan, Anica Tomić, autograf.hr, Domino, dvorana Gorgoni, Farida Azizi, Hedda Krausz Sjögren, kultura, Meryl Streep, Muzej suvremene umjetnosti, Nina Ožegović, Queer Zagreb, Sanja Sarnavka, Seven, Švedska, žena

Garcíjina predstava ”Psima ulaz zabranjen”

Autor: Nina Ožegović / 25.11.2013. Leave a Comment

Subotnje gostovanje Narodnog kazališta iz Temišvara s predstavom “Psima ulaz zabranjen”, u režiji jedog od najprovokativnijih redatelja današnjice, Argentinca Rodriga Garcíje, u Zagrebačkom kazalištu mladih, izazvalo je oprečne reakcije gledatelja, od oduševljenja do negativnih kritika i dosade, no nikoga nije ostavilo ravnodušnim.

 

Dramatičar, vizualni umjetnik i redatelj Rodrigo García u svjetskim je razmjerima poznat kao šokantan, čak skandalozan redatelj, koji kritizira kapitalizam i društveno licemjerje. Kao mesarev sin, odrastao u predgrađu Buenos Airesa, osnovao je kazališnu grupu “Mesnica” i počeo pisati o životu koji ga okružuje bez imalo uljepšavanja, kritizirajući neoliberalizam i konzumerizam. Zbog tih politiziranih tekstova, u kojima se miješaju brutalnost i apsurd, ali i radikalnoga redateljskog postupka, kritičari ga stavljaju u rang Becketta, Arrabala i Mullera, smatrajući ga jedinstvenim glasom suvremenoga kazališta.

 

Kad su ga jednom pitali, je li nužno u kazalištu praviti skandale, odgovorio je da su skandali u politici i neravnomjernoj podjeli svjetskoga bogatstva, a ne u teatru, koji danas ne može nikoga ničim skandalizirati. Time je iskazao svoj osobni i kazališni svjetonazor kojim dominiraju angažiranost i kritika društvenih klišeja i predrasuda. Naime, prema njegovu mišljenju, kako je ustvrdio, “napravi li predstavu oko koje će se svi složiti, onda je u društvenome smislu nepotrebna i neuspjela”. Međutim, za razumijevanje njegova grubog i radikalnog, često šokantnoga kazališnog jezika i surovih, izvrnutih tekstova potrebna je velika koncentracija i predznanje te otvoren um, što je, čini se, manjkalo hrvatskoj publici, koja je odgojena više ili manje na teatru 19. stoljeća.

 

U svom autorskom projektu “Psima ulaz zabranjen”, prikazanom u sklopu ciklusa Europsko kazalište u ZKM-u, García objedinjuje sve dosadašnje preokupacije i donosi na scenu, bez imalo uljepšavanja i emocija, izobličen i moralno unakažen svijet današnjega vremena. U tom svijetu dominiraju nasilje, nesnošljivost, moralne devijacije, perverzija i licemjerje, a osobito su opasni ponižavanje, zanemarivanje i indiferentnost. Za gradnju toga svijeta inspiraciju je crpio, kao i u ostalim komadima, kako je svojedobno izjavio, u životu, likovima i retorici slamova Buenos Airesa, želeći svojom radikalnom i direktnom kritikom uzdrmati pragmatično suvremeno društvo.

 

Takvu crnu sliku stvarnosti uobličio je s pomoću često snažne, ali  povremeno neprohodne i neslušljive bujice vlastitoga teksta, u kojem se miješaju uspomene iz djetinjstva, brutalne slike i apsurdne situacije s filozofskim i književnim citatima. Tu gomilu teksta izgovaraju glumci na sceni u formi monologa, bez međusobnih interakcija, a često i bez emocija.  Zbog toga nakon određenog vremena gledanje predstave postaje napornim i zahtijeva snažnu usredotočenost na tekst, koji bi bilo lakše čitati ili slušati u formi dijaloga.

 

García je rabio radikalni redateljski postupak u kojem se prepliću tekstovi, glazba, svirka, pjevanje, performans, elementi pop-kulture i ne baš prihvatljivo korištenje životinja, u ovom slučaju hrčka, zečeva i ribe. Glumci su odjeveni u trenirke ili čudne kostime, koji asociraju na cirkus ili neki horor-SF film, koji zatim izlaze u središte pozornice i izgovaraju svoju priču, ili pjevaju, ili sviraju, a njihove radnje snima kamera emitirajući sliku na velikome platnu.

 

Bez obzira na to sviđala nam se predstava “Psima ulaz zabranjen” ili ne, Garcíji se mora priznati da je uspio osvojiti ničim opterećenu slobodu umjetničkog izražavanja i prodrmati gledatelje iz autističkog odnosa prema svijetu. Jer predstava možda jest zahtjevna, naporna i teška, no pruža prilično materijala za razgovor. Zbog toga ne iznenađuje što je García dobitnik brojnih kazališnih nagrada, a među njima i ugledne Europske nagrade za novu kazališnu realnost 2009. godine te je čest gost međunarodnih festivala, od Avignona do Venecije.

 

Filed Under: Kazalište, Kultura Tagged With: ''Psima ulaz zabranjen'', autograf.hr, Buenos Aires, Europska nagrada, Europsko kazalište, Nina Ožegović, Rodrigo García, ZKM

Dunji Vejzović i Editi Karađole nagrada za životno djelo

Autor: autograf.hr / 12.11.2013. Leave a Comment

Operna pjevačica Dunja Vejzović i dramska umjetnica Edita Karađole dobitnice su ”Nagrade hrvatskoga glumišta” za životno djelo i svekoliko umjetničko djelovanje. Nagrade će se, uz ostale ovogodišnje nagrade Hrvatskog društva dramskih umjetnika, dodijeliti u nedjelju 24. studenoga na svečanosti u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK).

 

Impresivna biografija umjetnice bez konkurencije Dunje Vejzović počiva na tri područja: iznimnoj opernoj karijeri, posvećenosti popijevci, liedu, i pedagoškom radu, rekla je predsjednica žirija za operu Višnja Mažuran na konferenciji za novinare Društva, na kojoj su objavljene i nominacije u dvadesetak kategorija ”Nagrade hrvatskoga glumišta”.

 

Njezin operni put počeo je kad je kao gotovo anonimna pjevačica napustila Zagreb i otišla u ”vagnerijansko svetište” Bayreuth, gdje ju je primijetio Karajan i ponudio joj suradnju. Gostovala je na svim najvećim svjetskim opernim pozornicama, a jednakom snagom, produhovljenošću i znanjem posvetila se liedu i poduci mladih, napomenula je V. Mažuran.

 

”Po svom znanju, obrazovanju, kulturi i širini Dunja Vejzović iznimna je i kompleksna ličnost, koja zahvaljujući svojim životnim i umjetničkim postignućima, zaslužuje najveće poštovanje i ponos hrvatskog naroda, kojem pripada”, ističe se u obrazloženju.

 

Na području drame za svekoliko umjetničko djelovanje nagrađena je Edita Karađole, ”samozatajna heroina hrvatskoga glumišta i umjetnica koja je desetljećima nosila dramski repertoar Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci”.

 

U tome je kazalištu ostvarila mnogo velikih ženskih uloga s repertoara, a krenula je i u avanturu nezavisne scene osnivanjem HKD Teatra, iz čega se razvio i Festival malih scena u Rijeci, rekao je Slavko Juraga, predsjednik žirija za dramu. Bila je aktivna i u glumačkoj pedagogiji, a važan je i njezin doprinos njegovanju i interpretaciji čakavskoga narječja, dodao je.

 

Uvijek nova i drugačija, ali podjednako jednostavna, altruistična i dostojanstvena na sceni i u životu, kreirala je povjerene joj likove na osebujan način, snagom unutarnjeg argumenta, psihološke osviještenosti i duboke proživljenosti iz koje je potom mogla suvereno ulaziti u scenske polemike, iskorake, doskočice, te svaku od svojih uloga, kojih je u gotovo pola stoljeća bilo više od 150, rastvarati u neslućenoj količini nijansi i značenja, pitanja i odgovora, komičnih i tragičnih naglasaka, piše u obrazloženju.

 

Osim imena dobitnica tih dviju nagrada već je poznato i tko je dobitnik nagrade za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti: ”za propulzivnost izraza i kreativno sudioništvo” dodijeljena je ansamblu predstave ”Žuta crta” Juli Zeh i Charlotte Roos u režiji Ivice Buljana i izvedbi Zagrebačkoga kazališta mladih. Konačnu odluku o ostalim nagradama žiri će donijeti 24. studenoga, a isti dan one će biti uručene na svečanoj dodjeli u zagrebačkom HNK-u uz izravan televizijski prijenos na Drugome programu HTV-a.

 

Hina

 

Filed Under: Glazba, Kazalište, Kultura Tagged With: autograf.hr, Bayreuth, Dunja Vejzović, Edita Karadžole, Hrvatskoga narodnog kazališta, Ivana pl. Zajc, Karajan, Nagrada hrvatskoga glumišta

Osmi povjerenik stigao u Gavellu

Autor: Milan Pavlinović / 09.11.2013. Leave a Comment

”Dok sam pisao ‘Osmog povjerenika’, na svakom drugom retku zaskakalo me pitanje ‘Bože, hoće li to ikome biti interesantno, zašto se uopće toliko gnjavim s time?!’, a sada sam u situaciji da naplaćujem sve te duševne boli. To je lijepa situacija”, rekao je prije nekoliko godina u jednom intervjuu pisac Renato Baretić o brojnim nagradama za svoj roman, koji je u petak u Gavelli imao kazališnu premijeru u režiju Saše Anočića.

 

Roman ”Osmi povjerenik” iz 2003. izazvao je golem uspjeh. Za to djelo u izdanju zagrebačkog AGM-a Baretić je primio pet važnih književnih nagrada – Matičinu ”August Šenoa”, republičku ”Vladimir Nazor”, Vjesnikovu ”Ivan Goran Kovačić”, strukovnu ”Ksaver Šandor Gjalski” te nagradu “Kiklop”.

 

Priča je to o mladome Zagrepčaninu Siniši Mešnjaku, ambicioznom političaru koji dolazi na otok Trećić nakon što mu konkurencija smjesti aferu. Zbog toga ga premijer sklanja od javnosti i šalje na udaljeni otok gdje on kao osmi povjerenik vlade treba organizirati izbore i lokalnu vlast. U Anočićevoj viziji djela koje je Baretić nazvao “humorističnim i ljubavnim romanom koji jednostavno hoće zabaviti”, osmog povjerenika glumi Janko Rakoš.

 

Roman je preveden na slovenski, makedonski, ukrajinski, talijanski i njemački jezik, dok je u Srbiji objavljen u originalu, na hrvatskome, samo što je trećićanski dijalekt u toj knjizi, prema autorovoj želji, otisnut na ćirilici. Trenutačno su u tijeku i završne pripreme za početak snimanja igranog filma u režiji Ivana Salaja.

 

“Čim sam počeo čitati roman, odmah sam uvidio kako je riječ o nečemu što je vrlo blisko mojem vlastitom izričaju, da je to jedna dobra i lijepa priča koja se može dobro ukalupiti u kazališni izraz”, kazao je Anočić o predstavi u Gavelli.

 

“Osmog povjerenika” iznimnim čini i čudni, hibridni trećićanski dijalekt sastavljen od dalmatinskih talijanizama i anglizama s australskim izgovorom, što je čitatelju u dešifriranju omogućilo lucidnu jezičnu igru. Baretić se dugo pripremao na pisanje ovog romana – obišao je tridesetak otoka. Pisac je rekao da je na svakome ”slušao, njušio i skupljao” svakakve sitnice koje su mu bile nevažne u trenutku kada su došle, a isplivale bi tek poslije, kada mu je zatrebalo nacrtati svoj otok.

 

Anočićeva je ideja prvo bila taj jezik pretvoriti u posve izmišljen jezik, ali s vremenom je shvatio kako je za priču potrebno da publika razumije što se govori. “Zato smo se nakraju odlučili za nešto između”, kaže i napominje da se nije savjetovao s autorom, ali je siguran da u autorskoj prilagodbi ničim nije “otišao tamo kamo i sam Baretić ne bi pošao”.

 

U dramatizaciji romana pomogla mu je dramaturginja Dora Delbianco, koja je taj fascinantni Baretićev ”štreljski” ili australijski engleski, začinjen izmišljenim posuđenicama iz talijanskoga i ostalih jezika, zadržala u predstavi.

“Vengo coj!” ili “Nego što!”, rekao bi Baretić na svom trećićanskom, objašnjavaju da ta jezična sintagma simbolizira pozitivan odnos prema životu.

Filed Under: Kazalište, Kultura Tagged With: Anočić, autograf.hr, Gavella, Janko Rakoš, Milan Pavlinović, Osmi povjerenik, Renato Baretić, Trećić

Teatar.hr objavio nominacije za kazališne nagrade

Autor: Milan Pavlinović / 05.11.2013. Leave a Comment

Internetski portal Teatar.hr objavio je nominacije za jedine domaće nagrade u izvedbenim umjetnostima o kojima odlučuje samo publika. Nakon jednomjesečnog prednominacijskog razdoblja gledatelji su odabrali svoje favorite u deset kategorija, a o najboljima među njima odlučivat će elektroničkim glasovanjem do 19. studenoga na adresi nagrada.teatar.hr.

 

Imena dobitnika bit će objavljena na ceremoniji dodjele koja će se održati 20. studenoga u Velikom pogonu Tvornice kulture, a koju će i ove godine voditi Nina Violić i Miran Kurspahić. Bit će to jedinstvena prilika za druženje publike sa svojim omiljenim kazalištarcima, ali istodobno i rođendanska zabava najstarijega neovisnog domaćeg portala u kulturi. Održat će se i veliki koncert brojnih domaćih glumaca koji su prošle sezone u kazalištu svirali i pjevali te glazbenika koji su proteklih sezona stvarali za kazalište i u kazalištu.

 

Iako još ne otkriva imena izvođača, umjetnički ravnatelj dodjele Vedran Peternel kaže kako će svi glazbeni brojevi na ovogodišnjoj ceremoniji biti premijerni, odnosno da će publici predstaviti dosad neviđene glazbene suradnje kazalištaraca i glazbenika.

 

Ulaznice za dodjelu mogu se kupiti na svim prodajnim mjestima Tvornice kulture i internetu, a sav prihod namijenit će se financiranju portala Teatar.hr.

 

Osim za predstavu, izvođača godine, redatelja/koreografa i nezavisno kazalište godine gledatelji glasuju i za najbolji novi tekst. Za osobu godine nominirani su Vanja Cuculić, Zrinka Cvitešić, Bobo Jelčić, Vitomira Lončar i Dubravka Vrgoč.

 

Gledatelji će moći glasovati i za najprecjenjeniju produkciju godine – i tako dodijeliti nagradu predstavi čiji je doživljaj, po njihovu sudu, u golemom nerazmjeru s njezinom medijskom i kritičkom recepcijom. Nominirane su ”Aida” riječkoga HNK-a, ”Fine mrtve djevojke” GDK-a Gavella, ”Michelangelo” u produkciji zagrebačkog HNK-a, Mittelfesta i Pandur Theatersa, ”Otac hrabrost” u produkciji Dubrovačkih ljetnih igara i ”Ukleti Holandez” u produkciji Splitskog ljeta i HRT-a.

 

Za skandal godine konkuriraju osobe i događaji koji su na negativan način obilježili domaće izvedbene umjetnosti i sustav njihova funkcioniranja. Zbog iznimno velikog nerazmjera pristiglih glasova u odnosu prema drugim prijedlozima u konkurenciji su samo tri nominacije – (ne)izbor intendanta zagrebačkoga HNK-a, procedura donošenja izmjena i dopuna Zakona o kazalištima (ZOK) i zabrana plakata za predstavu ”Fine mrtve djevojke”.

 

Filed Under: Kazalište, Kultura Tagged With: kazalište, Milan Pavlinović, nagrade, publika, teatar

“Kazalište ne možemo prepustiti tržištu”

Autor: Milan Pavlinović / 27.10.2013. Leave a Comment

”Živimo u recesiji koja se odražava i na kazališta. Svjedoci smo zatvaranja umjetničkih teatara u Nizozemskoj, Francuskoj, ukidanja subvencija i manjka publike. I ne mislim da su za to krivi političari ili gledatelji. No ništa nećemo postići time što ćemo samo konstatirati kakvo je stanje. Mi smo ti koji moramo pronaći alternativni kazališni govor, nove estetike. Stoga Europska kazališna konvencija kao najveća mreža gradskih i državnih kazališta u Europi djeluje na svim razinama, od Europskoga parlamenta do lokalnih zajednica, kako bi se vratio dignitet umjetničkom kazalištu”, kazala je Dubravka Vrgoč, ravnateljica Zagrebačkoga kazališta mladih, koja je drugi put izabrana za predsjednicu Europske kazališne konvencije.

 

U protekla četiri dana u Zagrebačkom kazalištu mladih održavala se 50. generalna skupština Europske kazališne konvencije, koja je ove godine proslavila 25. godišnjicu postojanja i prvi je put održana u nekom kazalištu.

 

Dubravka Vrgoč tu važnu funkciju na čelu najveće mreže europskih kazališta obnaša od 2011., a dvije godine prije toga bila je potpredsjednica. Inače, to je prvi put da je na čelu Europske kazališne konvencije hrvatski kazališni djelatnik.

 

”Moramo konstatirati da Zagrebačko kazalište mladih nema manjak publike, a statistike u Njemačkoj pokazale su da više ljudi odlazi u kazalište nego na utakmice Bundeslige. Dakle, nade ima, no budućnost kazališta ne smije se prepustiti tržištu, umjetničko kazalište ne može se ‘industrijalizirati’ i upravo ljudi iz kazališta usmjeravaju ga i mijenjaju. Svaki se teatar može zatvoriti u jedan dan, ali trebat će 10 godina da se ponovno otvori”, rekla je Dubravka Vrgoč.

 

Na konvenciji je sudjelovalo 65 kazališnih ravnatelja, redatelja, producenata i dramskih umjetnika iz najprestižnijih europskih teatara, a jedan od sudionika bio je i dobitnik Europske kazališne nagrade Stefano Kaegi iz Rimini Prokolla. On je o novim formama kazališta i borbi za preživljavanje umjetničkoga teatra govorio s hrvatskim redateljima Ivicom Buljanom i Bobom Jelčićem.

 

Novi direktor ureda za kulturu Europske komisije Karel Batak predstavio je novi program EK-a “Kreativna Europa 2014. − 2020.”, u kojem su kao prioriteti navedeni redefiniranje institucije teatra i razvoj publike.

 

“Mi u Zagrebu pitamo se što je s onim problemima vezanima za estetske kategorije, što je teatar uopće u posljednje vrijeme napravio kako bi privukao publiku, na koji način teatar danas odgovara ili ne odgovara izazovima vremena te što smo doista od početka tisućljeća učinili kako bismo pronašli alternativni kazališni govor i pokazali da je teatru doista mjesto u vremenu u kojemu sada živimo”, rekla je Dubravka Vrgoč.

 

U Zagrebu će se osnovati i kazališni laboratorij ETC Lab Art of Agining u koji će tijekom dvije godine biti uključeno osam kazališta na temelju četiri dramska teksta. Prema tim tekstovima nastat će osam predstava i festival koji će ih ujediniti te projekt mobilnoga teatra Europskoga kazališnog laboratorija. On će putovati zemljama sudionicama, a naglasak će biti na tome da se predstave izvode izvan uobičajenih teatarskih prostora.

 

“Riječ je o inicijativi kojom se želi realizirati mobilni teatar koji bi putovao od grada do grada, a način na koji bi se predstavio publici podrazumijevao bi neke posve nove forme”, objasnila je Dubravka Vrgoč.

Filed Under: Kazalište, Kultura Tagged With: autograf, Dubravka Vrgoč, Europska kazališna konvencija, kazalište, Milan Pavlinović, predsjednica, Zagrebačko kazalište mladih

Generalna skupština Europske kazališne konvencije u ZKM-u

Autor: autograf.hr / 23.10.2013. Leave a Comment

U četvrtak, 24. listopada, u Zagrebačkom kazalištu mladih, s početkom u 10 sati održat će se konferencija za novinare, povodom održavanja 50. generalne skupštine Europske kazališne konvencije.

 

Skupština ETC, u organizaciji ZKM-a, održavat će se u prostorima teatra od četvrtka 24., do nedjelje 27. listopada. Tema ovogodišnje Generalne skupštine jest istraživanje novih kazališnih formi, a govorit će se i o suodnosu teatra i publike u  vremenu suvremenih tehnologija te kulturnim strategijama koje bi  poboljšale status kazališta u društvu budućnosti.

 

U godini ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Zagrebačko kazalište mladih kao dugogodišnji član Europske kazališne konvencije, ugostit će 65 kazališnih ravnatelja, redatelja, producenata i dramskih umjetnika  iz najprestižnijih  europskih teatara i to iz Albanije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Finske, Francuske, Njemačke, Italije, Crne Gore, Nizozemske, Norveške, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Švicarske i Velike Britanije.

 

Na konferenciji će govoriti Dubravka Vrgoč, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih i predsjednica Europske kazališne konvencije te Heidi Wiley, glavna tajnica Europske kazališne konvencije.

 

Filed Under: Kazalište, Kultura Tagged With: autograf.hr, Dubravka Vrgoč, Europska kazališna konvencija, Generalna skupština ETC, Heidi Wiley, redatelji

Gubec teatar i 40 godina Muzeja seljačkih buna

Autor: autograf.hr / 16.10.2013. Leave a Comment

U petak 18. listopada ne propustite audiovizualni doživljaj godine u Krapinsko-zagorskoj županiji! Obilježava se jubilej spomeničkog kompleksa posvećenog Seljačkoj buni, pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića, u gornjostubičkom muzeju.

 

Uz bogat program, za vas smo pripremili i GUBEC TEATAR – multimedijalni maping pomoću kojega će oživjeti spomenik Matiji Gupcu na do sada neviđen način. Budući da je rad Antuna Augustinčića zasnovan dijelom na literarnom predlošku Krležinih Balada Petrice Kerempuha, odabrane stihove iz toga djela interpretira Vid Balog, kao i ulomak iz Habdelićeva prikaza Seljačke bune koji datira iz 17. stoljeća i dio iz tzv. tužbe protiv Tahya, čiji se original iz 16. stoljeća čuva u Hrvatskom državnom arhivu.

 

Zahtjevnom animacijom pojedinih prikaza na spomeniku ”udahnut” će se nov život likovima i povezati ih s najatraktivnijim insertima iz filmova Seljačka buna 1573. Vatroslava Mimice, Bitka kod Stubice koju je u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja snimila tvrtka SIM video, te Puntanje u Hižakovcu koji je za Muzeje snimio Sven Šams povodom 800-te obljetnice Gupčeva kraja.

 

Bogatstvo vizualnih efekata i umjetnički 3D videomaping na spomeniku realizirala je tvrtka PAGO COM d.o.o., članica grupacije 5/GROUP, u suradnji s tvrtkom Novena iz Zagreba. Produkciju potpisuje Goran Pavičić prema scenariju Goranke Horjan, uz multimedijalnu razradu scenarija Ervina Šilića. Animaciju je izradio Goce Vaskov, a tonske podloge studio DIGIMARK d.o.o.

Projekt je realiziran zahvaljujući brojnim donatorima, kojima zahvaljujemo kao i Jadran filmu na ustupljenim snimkama iz filma Seljačka buna. Pojedine glazbene dionice izvodi ansambl za ranu glazbu Minstrel, te zahvaljujemo tvrtki Menart na ustupljenim pravima, grupi Noxin za kompoziciju Jutro u Zagorju te Kevinu MacLeodu. Koordinator projekta ispred Muzeja Hrvatskog zagorja je Goranka Horjan, a suradnica Vlatka Filipčić Maligec.

 

Druga vijest vezana uz ovaj kraj jest ta da je prije četrdeset godina u Gornjoj Stubici Josip Broz Tito otvorio Muzej seljačkih buna i otkrio Augustinčićev monumentalni spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu. Na otvorenju je bilo više od 70.000 ljudi. Zamišljen u prvo vrijeme kao stalna izložba i popratni sadržaj uglavnom turističkoj namjeni okrenutog memorijalnog kompleksa, Muzej se s vremenom pretvorio u instituciju koja svojim radom bitno doprinosi kulturnoj djelatnosti na svom području. Muzej je smješten u baroknom dvorcu obitelji Oršić, spomeniku kulture iz 18. stoljeća, čime je, s jedne strane došlo do izvjesnog vremenskog nesklada, no s druge je strane još jedan dio baštine očuvan od propadanja i otvoren za posjet.

 

U skladu sa svojim vremenom, prvi muzejski postav autora Josipa Adamčeka, iako uglavnom koncipiran kao ”knjiga na zidu”, trudio se iskoristiti sve tadašnje multimedijalne mogućnosti. Autori likovnog postava bili su Edo Kovačević i Zorislav Drempetić Hrčić. U različitim aspektima oblikovanja Muzeja pridružili su im se i brojni drugi suradnici. Postav se bavio prije svega klasnim odnosima i pobunama seljaka tijekom 16. i narednih stoljeća na području Hrvatske, ali i ostatka Monarhije, kao i odjecima Seljačke bune u tradiciji, glazbi, književnosti te partizanskim jedinicama koje su nosile ime Matije Gupca.

 

U ljeto 2002. otvoren je središnji dio novog stalnog postava. Postav je djelo autorskog tima, nastao na temelju muzeološke koncepcije pokojnog Vladimira Malekovića, istaknutog muzealca, stručnih suradnica iz Muzeja, Goranke Kovačić (Horjan) i Vlatke Filipčić Maligec, te ‒ naknadno ‒ Varine Jurice i Ivane Škiljan. Postav sada nudi uvid u veći spektar tema vezan uz život feudalnog društva i prošlost Hrvatskog zagorja, a Seljačka buna smješta se u širi kontekst.

 

U kapelici dvorca i nekadašnjoj sakristiji postavljena je stalna izložba sakralne umjetnosti Hrvatskoga zagorja, s naglaskom na proštenjarskim crkvama i nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici.

 

Krajem 2004. godine u podrumu dvorca prikazana je tema vezana uz jednu od značajnih gospodarskih grana Hrvatskog zagorja, naime uz proizvodnju vina. Postav je u prostoru dvorskog podruma i svojom autentičnošću pridonosi zornom prikazu.

 

Izložbena djelatnost prikazuje različita područja kulturne, umjetničke i sakralne prošlosti i sadašnjosti Hrvatskog zagorja, a trijenalnim se izložbama nastoji potaknuti i proizvodnja originalnih suvenira. Muzej se publici otvorio i kroz čitav niz radionica, igraonica i manifestacija, od kojih je najveća Viteški turnir, nastojeći prošlost učiniti što bližom i razumljivijom.

 

U Muzeju se često održavaju i koncerti za različite glazbene ukuse. Ne manje važna je izdavačka djelatnost koju je Muzej razvio u 40 godina svoga rada. Muzej seljačkih buna danas je neizostavan komadić u kulturnom mozaiku Hrvatskoga zagorja.

Filed Under: Kazalište, Kultura Tagged With: Balade Petrice Kerempuha, Bitka kod Stubice, Gubec Teatar, Ivo Josipović, Puntanje u Hižakovcu, Seljačka buna

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

200 godina Friedricha Engelsa ili pravo na revoluciju

Piše: Srećko Pulig

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. I Jovo i Ante kažu Banija

    I Jovo i Ante kažu Banija

    vedran-srsen
  2. Sramota

    Sramota

    marinko-culic
  3. Tajna hrvatskog serklaža

    Tajna hrvatskog serklaža

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Ovako se pokazuje ljudskost

    Ovako se pokazuje ljudskost

    novosti
  2. Kao da ih nikad nije bilo

    Kao da ih nikad nije bilo

    goran-gazdek
  3. Selo puno naroda, naučnika i umjetnika

    Selo puno naroda, naučnika i umjetnika

    igor-mrkalj

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se