Kada umre veliki pjesnik, to nas na jedan način vraća k poeziji. Ne samo što čovjek ima potrebu čitati poeziju koju je napisao nedavno preminuli, već kao da se značaj i snaga pjesničkoga iskaza općenito rasprostre nebom ljudske stvarnosti, kao nešto što se možda uglavnom ipak radije izbjegava, zbog neugodnosti koju može priuštiti spoznajama, istinama koje je sposobna posredovati. [Read more…]
Ovo je Balkan, draga
Gradimir Gojer
Nevjerojatno me fasciniraju i vežu uz svoju atraktivnost stari bosanski i hercegovački gradovi poput Počitelja, Tešnja, Cazina, Gradačca… Svaki je od njih u mom emotivnom struništu ostavio dubokoga traga. [Read more…]
Nedovršenost ružnoga svijeta
Andrej Šimić
Sami na putu, za volanom, obraćamo pažnju na saobraćaj i znakove pored puta. Stop. Crveno svjetlo na semaforu zaustavlja vanjski svijet.
Pokreće se unutarnji. [Read more…]
Đorđe Balašević, pjesnik propalih godina
Đorđe Balašević
Svi smo mi žrtve društva u kome živimo, bili toga svjesni ili ne. Htjeli to ili ne, društvom smo obilježeni. Društvo utječe na naš način života, razmišljanja, razgovore, prilike, probleme, sve, pa i umjetnost. A društvo u kome je živio Đorđe Balašević bilo je gotovo pa neopisivo. [Read more…]
Đole je bez greške vladare opisivao u samo nekoliko stihova
Svi znamo kako je našim majkama bilo važno da završimo školu. Nije im bilo većeg zadovoljstva nego se susjedama i prijateljicama pohvaliti našom diplomom. Zamislite onda kako je bilo majci Đorđa Balaševića kad je on u trećem srednje odustao. Istina, on je kasnije izvanredno polagao ispite i maturirao, ali šteta je bila učinjena, golema, nenadoknadiva. [Read more…]
Pjesnik-jezikotvorac koji je došao do kraja ovog izdijeljenog jezika
Miljenko Jergović
Foto: Damjan Tadić – CROPIX
Jezik je javno dobro. Jednako pripada svima, i pjesniku-jezikotvorcu i onome koji je u ovom jeziku izgovorio samo riječ mama, a poslije nijednu više. Samo jedan je način da se uskrati pravo na jezik: smrću! Jezik ima početak u riječi mama, ali nitko nije došao do njegova kraja. Jezik je beskrajan kao vasiona. U jeziku je Bog. [Read more…]
In memoriam Anđelko Runjić
Anđelko Runjić
Foto: Mok
Mirno i nenametljivo, kako je živio, otišao je još jedan od ljudi koji, možda nikada, premda to zaslužuju, neće dobiti ulicu u glavnom gradu, ali će ostati zabilježen kao jedan od ključnih aktera burnih događaja s kraja 80-ih i početka 90-ih godina 20. stoljeća, vremena kada se okrenuo kotač povijesti. [Read more…]
Arsen Dedić: Pjesnik koji nas je učio lijepom plakanju
Arsen Dedić
Foto: SD
Vijest o njegovoj smrti prvi se put raširila Zagrebom prije već skoro trinaest godina. Jetra mu je otkazivala, smršao je do kosti, put mu je izgubila boju, i netko je povjerovao u njegov odlazak.
Nikad se ne sazna tko to širi sablasne glasove, kome na um pada da živog sahranjuje, i u čemu to ljudi uživaju kada nekome u lice sasipaju nečiju smrt, [Read more…]
Otpadnik
Charles Simic jedan je od najvećih i najnagrađivanijih suvremenih američkih (SAD) pjesnika. Rođen je, kao Dušan Simić, 1938. godine u Beogradu i s 15 godina emigrira s roditeljima u SAD. Radni vijek je proveo predavajući englesku književnost na Sveučilištu New Hempshire. Objavio je 30 zbirki pjesama, 7 knjiga eseja i brojne prijevode slovenskih, hrvatskih, srpskih i makedonskih pjesnika. [Read more…]
Pisma poživjelima mimo Krleže
Vlaho Bogišić preturao je po Krležinoj rukopisnoj zaostavštini u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, i iz ovećeg bračnog epistolarija odabrao sto njegovih i Belinih pisama, kronološki ih nanizao, i napisao svojevrsni vodič kroz pisma i imenik najfrekventnijih osoba koje se u njima spominju.
Sanja Jovičić uredila je rukopis, poštujući, između ostalog, sve Krležine i Beline pravopisne mijene, ortografske, gramatičke i pravopisne pogreške, koje o tekstu, ponekad, jednako govore kao i njegova sadržina. [Read more…]
