Iako će HDZ svoj stranački kongres održati tek potkraj svibnja, drama u HDZ-u već je razriješena. Nakon nedavnog izbora Tomislava Karamarka kao jedinog kandidata na neposrednim izborima za predsjednika stranke, sada znamo i da će drugi čovjek stranke i zamjenik predsjednika HDZ-a biti Milijan Brkić, dosadašnji stranački tajnik, koji je također jedini kandidat za tu funkciju. [Read more…]
Ustaški revival i udar na Jasenovac
Kao i svakog proljeća proteklih dvadesetak godina u Hrvatskoj je i ovoga proljeća otvorena priča o Jasenovcu i Bleiburgu, i to zato što obljetnice tih dviju velikih tragedija Hrvatske – znamenitog proboja jasenovačkih logoraša i predaje zarobljenih hrvatskih kolaboracionističkih snaga i civila u Bleiburgu – padaju na proljeće. No ove godine ta je rasprava ipak dobila jednu novu dimenziju. [Read more…]
Evo zašto su novine još uvijek važne
Što povezuje najmoćnije svjetske političare, milijardere i nogometne zvijezde? Što je zajedničko ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kineskom Xiju Jinpingu, premijeru Islanda Sigmunduru Gunnlaugssonu, premijeru Davidu Cameronu, glumcu Jackieju Chanu i nogometašu Lionelu Messiju? [Read more…]
Zašto mi je prioritetno da su mi Srbi braća?
Naravno da me, kao novinara koji je dao 14 godina života Novome listu i pomogao tome dnevniku da mu se skine etiketa anticrkvene i komunističke novine ne može veseliti kada kolega Denis Romac, stručnjak za vanjskopolitičke teme (a da sramota bude veća i potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva), napiše da će najavljeni susret pape Franje i ruskog patrijarha Kirila u petak 12. veljače u zračnoj luci u Havani na Kubi [Read more…]
Lažni spasitelji
Dok se Europom širi atmosfera izvanrednog stanja zbog terorističke prijetnje, i Hrvatska proživljava svoje izvanredno stanje, samo drukčije vrste. Hrvatska je u izvanrednom stanju zato što još nema novu vladu, a svakog će trena doživjeti financijski kolaps, [Read more…]
Židovi 21. stoljeća
Europa je na izbjegličku krizu reagirala ratom protiv izbjeglica i šokantnim odsustvom bilo kakve empatije i humanizma. Izmučene i napaćene ljude koji su opasnim putem preko Sredozemlja i Balkana pokušavaju pobjeći od najsmrtonosnijeg rata u modernoj povijesti, onog sirijskoga, dočekuju zidovi, žice i policija. Europskim javnim prostorom ponovno otvoreno divljaju fašizam, rasizam i ksenofobija. [Read more…]
Slučajevi prijetnji smrću i napada na novinare još uvijek su neriješeni
Danas, 11. kolovoza 2015., točno je godina dana od kada je pred svojim stanom u Zagrebu premlaćen slobodni novinar Domagoj Margetić. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske okarakteriziralo je taj napad kao pokušaj ubojstva no još uvijek nije poznat niti napadač niti motiv niti eventualni naručitelj. [Read more…]
Stjepo Bartulica: ”Naša desnica nema veze s konzervativizmom”
Dr. Stjepo Bartulica ima vrlo zanimljivu biografiju. Jedan od predvodnika konzervativne revolucije u Hrvatskoj odrastao je u SAD-u, u katoličkom duhu, u obitelji hrvatskih iseljenika. Početkom devedesetih dolazi u Hrvatsku. Počinje raditi u Ministarstvu vanjskih poslova, a jedno vrijeme šef mu je bio i današnji premijer Zoran Milanović. U mandatu Ive Josipovića u njegovom uredu bio je povjerenik za vjerske zajednice. [Read more…]
Vrhovnica
Nije li to zanimljivo: ministar Lalovac izbezumljeno traži gdje bi mogao rezati ne bi li zauzdao proračunsku potrošnju kako bi Hrvatska izbjegla sankcije Europske komisije, dok ministar Kotromanović uvjerava kako je Hrvatska spremna ”spržiti” 400 milijuna eura na nove ratne avione!?! [Read more…]
Europa ide u rat
Rat, i to veliki rat od kojeg Europa bježi desetljećima, ponovno kuca na europskim istočnim granicama. Sve od Drugog svjetskog rata Europa je od rata na svom tlu bježala kao od zloćudne bolesti. Kada bi ratovi i izbili u njezinom dvorištu, kao devedesetih na Balkanu, Europa je bila potpuno paralizirana.
Da se pitalo Europljane, i da nije bilo američke intervencije 1995., Balkan bi vjerojatno i danas krvario.
Eurointegracija nije konstruirana za rat, nego za mir. U poslijeratnoj dijalektici Europe proces ujedinjenja bio je antiteza ratu, njegova negacija. Europa je svoju sigurnost povjerila NATO-u, zapravo Amerikancima, koji u tom savezu imaju glavnu riječ. Amerikanci, naime, izdvajaju za vojsku dvostruko više od svih ostalih članica NATO-a zajedno.
Rat, i to veliki rat od kojeg Europa bježi desetljećima, ponovno kuca na europskim istočnim granicama. Sve od Drugog svjetskog rata Europa je od rata na svom tlu bježala kao od zloćudne bolesti. Kada bi ratovi i izbili u njezinom dvorištu, kao devedesetih na Balkanu, Europa je bila potpuno paralizirana
I one europske države koje o sebi još uvijek vole razmišljati kao o velikim vojnim silama, poput Velike Britanije ili Francuske, moraju se suočiti sa stvarnošću.
Dugogodišnja recesija zahtijevala je bolne rezove na njihovim vojnim kapacitetima, što je neminovno rezultirao slabljenjem njihove vojne moći. Kada su prije nekoliko godina, zahvaljujući ratobornom predsjedniku Sarkozyju, Francuzi i Britanci bez aktivnog učešća Amerikanaca odlučili intervenirati u Libiji, njihova intervencija ubrzo je zapala u nesvakidašnje probleme. Njihovi avioni, naime, ubrzo su ostali bez streljiva.
Amerikanci, koji su u skladu s tadašnjom novom Obaminom doktrinom iz prikrajka promatrali razvoj situacije, opet su ih morali spašavati posegnuvši u vlastite zalihe. Još se jednom pokazalo da europske saveznice bez Amerikanaca nisu kadre izvesti ni jednostavnije ratne operacije.
Na drugoj je strani Njemačka, koja je u međuvremenu izrasla u najveću gospodarsku silu Europe. Njemačka je izgradila i tehnološki superiornu vojnu silu, ali se zbog vlastitog traumatičnog povijesnog iskustva ustručava tu silu koristiti izvan vlastitih granica, pa čak i u mirovnim misijama, a kamoli u ratnim operacijama.
Dok Putinovi tenkovi osvajaju Lugansk, EU objavljuje povijesnu odluku prema kojoj se više ne smiju proizvoditi usisavači jači od 1600 vata. Europa usto zabranjuje i prejake fenove za sušenje kose, kosilice i kuhala za vodu, nakon što su o nepoželjnim zakrivljenim krastavcima već napisani traktati
Koliko god se stalno suočavala s uvjerljivim zahtjevima da preuzme odlučniju ulogu u rješavanju svjetskih konflikata, Njemačka je i dalje jako oprezna i krajnje suzdržana. Njemačka se tako odbila pridružiti Francuskoj i Britaniji u njihovoj akciji u Libiji, ne želeći poslati svoje vojnike u taj rat, a Angela Merkel, kada danas govori o krizi u Ukrajini, stalno ponavlja kako ne postoji vojno rješenje tog sukoba.
Ukrajina stavlja na kušnju europsku sposobnost da osigura mir i stabilnost na vlastitim granicama, no EU se na tom ispitu doima potpuno razoružano i bespomoćno, pogotovo u usporedbi pred samouvjerenim Putinom.
Dok Putinovi tenkovi osvajaju Lugansk, EU objavljuje povijesnu odluku prema kojoj se više ne smiju proizvoditi usisavači jači od 1600 vata. Europa usto zabranjuje i prejake fenove za sušenje kose, kosilice i kuhala za vodu, nakon što su o nepoželjnim zakrivljenim krastavcima već napisani traktati.
Međunarodni poredak uspostavljen u Drugom svjetskom ratu snagom američkog oružja urušava se pred njezinim očima – u Ukrajini, Siriji, Iraku, Libiji, Palestini… – a Europa je već mjesecima zaokupljena popunjavanjem svoje kadrovske križaljke, pri čemu je važno shvatiti da na najviše funkcije nisu birani oni najbolji, najsposobniji i najstručniji, nego oni koji zadovoljavaju komplicirane i tipično europske kriterije političke, geografske, spolne, pa čak i demografske ravnoteže.
Pokušajte onda zamisliti kako bi takva Europska unija funkcionirala kada bi doista morala ratovati?
(Prenosimo s portala Novoga lista).
- « Previous Page
- 1
- …
- 5
- 6
- 7
- 8
- Next Page »