Nas nekolicina studenata teologije i filozofije sastajali smo se ranih osamdesetih na Katoličkom bogoslovnom fakultetu da bismo razgovarali o analogijama između kršćanstva i Marxovih Ranih radova, pa onda, nužno, i Moltmannove i Blochove misli. Moltmannove knjige Teologija nade (1964) i Raspeti Bog (1971) bile su nam glavna literatura na kolegiju Eshatologija (barem kod o. Alfreda Schneidera), a o Ernstu Blochu i njegovoj trotomnoj knjizi Princip nada (1938–1947) slušali smo kod profesora Branka Bošnjaka. [Read more…]
Boris Buden: “Ustaše su danas motor nacionalne samodestrukcije”
Boris Buden
Foto: Jovica Drobnjak
Boris Buden, filozof, publicist i prevoditelj, jedan je od najznačajnijih intelektualaca s ovih prostora. Već godinama živi u Berlinu, nakon što je doktorirao na berlinskom sveučilištu Humboldt. S nekadašnjim urednikom i kolumnistom Arkzina te autorom kultnih zbirki eseja ”Barikade” i ”Kaptolski kolodvor”, u kojima je pronicljivo i kritički secirao tegobnu tranziciju hrvatskog i postjugoslavenskog prostora, razgovarali smo o nedavnim njemačkim parlamentarnim izborima, usponu ekstremne desnice u Njemačkoj i Europi, kao i o, naravno, prilikama u Hrvatskoj. [Read more…]
Promašenost ideologija: istina o ljevici i desnici
Najprije blagi uvod. Kad slušaš šlagere i ljubavne pjesme, u uho ti se uvuče neka melodija koju pjevušiš i koja ti ne ide iz glave. Pjesma ti se svidi i odzvanja dok miješaš boje, režeš luk ili guliš krumpire. [Read more…]
Kršćani u pluralističkom društvu: njihova je uloga proročka
Kao građansko društvo nismo u Jugoslaviji prošli pravu sekularizaciju u smislu u kojem su to prošla zapadna građanska društva, odnosno nismo naučili razlikovati područje za koje je nadležna sekularna država od područja religijskoga potisnutoga u privatnost. [Read more…]
Socijalizam je opet u modi
Socijalizam ni izdaleka nije mrtav niti stvar nepovratne prošlosti, kako nas uvjeravaju njegovi najgorljiviji neprijatelji. Naprotiv, mnogi ozbiljni dijagnostičari suvremene situacije drže da je kapitalizam smrtno bolestan te da je socijalizam najozbiljnija alternativa u potrazi za pravednijim i humanijim modelom društva. [Read more…]
Komesacija ili komasacija, put do napretka
Borivoj Dovniković-BORDO
Slušao sam neki dan na radiju u poljoprivrednoj emisiji diskusiju o problemu komasacije, pa me je to podsjetilo na djetinjstvo i povremene boravke u Čepinu pored Osijeka, gdje sam bio u doticaju s uvjetima, običajima i problemima života na velikom ravničarskom selu u istočnoj Slavoniji. Najčešći izraz iz tog doba, još prije Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njega, i to uvijek u negativnom značenju među seljacima, bila je k o m a s a c i j a . [Read more…]
Amerika, Amerika…
Borivoj Dovniković-BORDO
Proljeće 1944. Divno je bilo gledati bezbrojne leteće tvrđave kako uz uzbudljivo brujanje motora lete preko nas prema rumunjskim naftnim poljima na sjeveroistoku, a nakon nekoliko sati u suprotnom smjeru, prema Italiji. Bilo je to u Požarevcu, istočno od Beograda, gdje sam s ocem brojao zadnje dane nacističke okupacije 1944. godine. [Read more…]
Rada Borić: ”Za malo žena u politici krive su stranke”
Rada Borić
Foto: Kvinnatillkvinna.se
S izvršnom direktoricom Centra za ženske studije, Radom Borić, dugogodišnjom feminističkom aktivisticom razgovaramo povodom jubileja ove organizacije koja već dvadeset godina edukativnim, izdavačkim i aktivističkim projektima radi na podizanju svijesti žena kao i na njihovoj boljoj vidljivosti u društvu i većoj angažiranosti u političkom, odnosno, javnom životu. [Read more…]
Proizvodnja malograđanštine
(Opaska uredništva: zbog godišnjeg odmora autorice ponavljamo raniju kolumnu).
Čini se kao da katoličanstvo u Hrvata u ove naše dane ima tek jednu svrhu – da služi malograđanštini.
No, što to zapravo znači biti malograđanin? Kao da smo riječ, premda ne i njezin sadržaj, izbacili iz opticaja zajedno s Nušićem, Popovićem i Krležom. A jedva tko da još čita Baudelairea, Flauberta ili Brechta. Ili uopće ozbiljno čita ma koga vrijednoga čitanja. [Read more…]
Prekretna knjiga o Titu
Što je povjesničar spremniji priznati da potpune objektivnosti nema, to njegovome djelu objektivnost raste – u tome je paradoks historiografije. Utoliko, povijesna znanstvena studija ”Tito” Ive i Slavka Goldsteina, upravo objavljena u nakladi zagrebačkog Profila, može se smatrati objektivnom par excellence.
Na samome početku knjige, u predgovoru, autori preciziraju vlastitu poziciju prema predmetu svoga istraživanja: Slavko Goldstein ”tri je ratne godine bio Titov vojnik (1942-1945), ali se već u prvim poslijeratnim godinama distancirao od KPJ i od političkih aktivnosti”. [Read more…]
