autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Jadranska pomorska i ribarska republika: magari!

Autor: Milan Rakovac / 29.08.2022.

Milan Rakovac

Dobre su dobre vijesti, a dobro znamo da ih je jako malo u posljednje vrijeme. Evo, eppur si muove nešto stvarno, životno, zajedničko među jadranskim državama – udružuju se luke, sporazumno se trajno ukida ulov ribe u Jabučkoj kotlini, u čijim dubinama se odvija mrijest i rast i množenje najvećeg dijela ribljeg fonda Jadrana… [Read more…]

Filed Under: RUBNI ZAPISI Tagged With: hamburg, Milan Rakovac, Niccolo Tommaseo, ribarska republika, Rubni zapisi

Bliski Zapad (Priče iz Bihaća, u ljeto 2018.)

Autor: Hrvoje Jurić / 20.08.2018. Leave a Comment

izbjeglicaHavla

Kosu mi je spalio, tako to znam:
za centimetar me promašio geler.
Moju lobanju, moj mozak, mene.
Zato sam prešla tri hiljade kilometara,
od Alepa dovde.
I još ću hiljadu i po, akobogda,
odavde do Lunda.

A i Faris je otišao prije toga,
u Švedsku.

Užasno je bilo. I još je.
Hiljade nas, Sirijaca,
Palestinaca, Iračana,
Afganistanaca, Indijaca,
Iranaca,
Marokanaca, Alžiraca,
Afrikanaca, i drugih.
I hiljade njih, policajaca,
humanitaraca,
Turaka, Grka, Albanaca, Crnogoraca, Bosanaca,
Hrvata, i drugih.

A sama sam, sestro, ovdje
i bez njega. Moram dalje.

Probala sam već:
petnaest kilometara do Evrope,
ali me vratilo, dvaput.
Biće bolje: sabur, naučila sam.
Osim toga: šta je petnaest spram hiljada,
i šta su hiljade spram jednog? 

 

Ali

Azra je jedini čovjek kojeg sam upoznao u ovom gradu.
Mislim na Bosance.
Sigurno ni nema mnogo ljudi koji bi se htjeli upoznati sa mnom.
Bosanci prolaze pored nas muhadžira i ne gledaju nas.
Ako me neko pogleda, ja klimnem glavom,
a nekad i kažem: Helou. Sad znam i: Dobar dan.
Ali lakše je: Helou.
Kaže Azra da je bolje da ne govorim ljudima: Es selamu alejkum,
jer bi me neki mogli krivo shvatiti.
– Nije ti ovo Afganistan.

Azra se smijala kad sam govorio: Bi-hak i Za-greb.
Kao, nikad prije nije pomislila na to da je u Bihaću ‘hak’, istina,
i da je u Zagrebu ‘greb’, grob.
– A ‘Minhen’ i ‘Hamburg’ možeš reći bez greške.

 

Abdulah

Pa šta ako imam iPod?
Svi imaju iPod, ili nešto slično,
i u Maroku i u Bosni.
I naradio sam se da bih ga kupio. I još posudio para.
Zato i nisam mogao krenuti na put prije septembra,
trebao sam skupiti još para za put
nakon što sam kupio iPod.
A trebao mi je iPod, ili nešto slično,
i za Maroko i za Bosnu,
i za put.

Kada me vide sa iPodom
valjda misle:
ovaj je previše crn
i premalo siromašan.

 

Mahmud

Zanoćili smo u toj kući u koju smo provalili,
ja i Fuad, isto Palestinac.
Trebali smo samo normalan krevet i tuš. Nismo ništa ukrali.
Htjeli smo, bio je tu jedan stari mobitel i još nekoliko korisnih stvari,
ali kad sam u vitrini u velikoj sobi ugledao Kur’an, kao u kući moje nane,
rekao sam Fuadu: Nećemo, brate,
i on se složio, iako je kršćanin.

Ujutro su komšije hodali oko kuće
i prepali smo se da će nas primijetiti i zvati policiju,
pa smo ostavili torbe u toj kući, išuljali se,
i cijeli dan proveli u gradskom parku.

Navečer smo pokupili stvari i odlučili da ćemo prespavati
blizu kuće, na groblju.
Mislili smo: tu nas niko neće dirati, čak i ako nas vide.
Nije to baš bilo pravo groblje,
samo nekoliko razbacanih kamenova, prevrnutih nišana.
Dok smo razvlačili vreće za spavanje,
Fuad je osvijetlio upaljačem jedan kamen i rekao mi:
Vidi ovo.
Vidio sam izlizanu židovsku zvijezdu i nekoliko hebrejskih slova.
– Židovi, reče Fuad.
– Nema veze, to su drugi Židovi, odgovorih ja.
Nikud mi se nije išlo odande.

 

Ben

Ljudi u Bihaću nisu rasisti.
Vidio sam kako su taksisti, konobari i prodavači ljubazni prema arapskim
turistima, muškarcima, ženama, djeci.
A ni nas Nigerijce ne tuku.

 

Nadia

Jutros su nam javili:
Alžirac izbo Marokanca. I ovaj umro. Tamo u Kladuši, gdje sam i ja bila.

A baš sam prije nekoliko dana razgovarala sa Nihadom, Bosancem,
koji je studirao književnost, kao i ja,
o tome da smo mi Alžirci najpoznatiji po onom Kamijevom Alžircu,
kojeg je, samo tako, ubio Merso, ‘Stranac’.
Nihad mi je rekao da je čitao i neki drugi roman,
u kojem brat onog Alžirca istražuje smrt svog bezimenog brata.
Taj roman nije napisao Francuz, nego Alžirac.
Mislim da to nema smisla,
to mi zvuči kao osveta.
Mene se ne tiče onaj što me je silovao.

Ja neću da budem Alžirac,
ni Francuz.
Neću da budem ništa što mi kažu
da moram biti.
Zato sam i otišla na put.
Imam svoje tijelo, ideju
o drugačijem životu,
i nadu.
I nisam jedina,
tako zapravo razmišljamo
mi, izbjeglice.

 (Prenosimo s portala Miljenka Jergovića).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

Filed Under: OGLEDI Tagged With: Afganistan, Bihać, geler, grob, hamburg, Hrvoje Jurić, istina, ljeto, Minhen, mozak, Palestinac, Zagreb, židovi

Ne smijemo biti proračunati, već tražiti ispravan izbor

Autor: Josip Kregar / 12.07.2018. Leave a Comment

autograf-josip-kregar-bb2Smeta me nešto što je naizgled detalj i verbalna ekvilibristika. Ne prihvaćam i zapravo me smetaju objašnjenja da su Hrvati zdušno prihvatili antifašizam, da su otišli u partizane jer su dobro računali i da smo se tako našli na pobjedničkoj strani. Kaže se da je Hrvatska postala moguća jer smo se našli na strani pobjednika. [Read more…]

Filed Under: POROK PRAVDE Tagged With: Adžija, antifašizam, Britanija, Cesarec, Dresden, fašizam, hamburg, Herbert Simon, Hrvatska, Italija, Japan, Jasenovac, Josip Kregar, Krleža, Meštrović, Mile Budak, nacizam, NDH, Njemačka, Porok Pravde, priča, Richtmann, Sjedinjene Države, SSSR, Staljingrad

Još o Bleiburgu: Ni jedan sudionik WW2 nije nevin

Autor: Anna Maria Grünfelder / 25.05.2018. 1 Comment

Anna-Maria GruenfelderDanilo Kiš je 1976. godine svoj djeci, žrtvama pogroma u Novome Sadu 1942. godine, jednom od nekoliko stotina, koja su završila u ledenim vodama Dunava i zato nemaju grobova, posvetio misli i slova svojega roma ”Grobnica za Borisa Davidovića”. [Read more…]

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Gruenfelder, Auschwitz – Birkenau, Austrija, Bleiburg, Bleiburška komemoracija, Buchenwald, Dachau, Danilo Kiš, Drugi svjetski rat, Edmund Glaise von Horstenau, Grobnica za Borisa Davidovića, hamburg, Hannah Arendt, Jutarnji list, Kirche In, Koruška, Mauthausen, NDH, Penemuende, Puljić, Ravensbrueck, Slavenka Drakulić, SS, Wehrmacht, WW2

Prometejski svjetionik za čitav svijet u ovoj mrkloj noći

Autor: Branimir Pofuk / 18.01.2017. Leave a Comment

Branimir Pofuk aaOvo je nešto o čemu će se pričati i što će trajati, a mi ćemo, dok god budemo živi, ponosno moći reći: to je izgrađeno u naše vrijeme.

Navedenim riječima sažela je njemačka kancelarka Angela Merkel prošle srijede navečer, u Hamburgu, svoje oduševljenje novom koncertnom dvoranom čijem je otvorenju prisustvovala.

Rekla je to pred televizijskim kamerama u pauzi velikog koncerta kojim je otvoreno čudo arhitekture na obali rijeke Labe, koncertna dvorana Elbphilharmonie u hamburškoj luci.

Gradila se dugo, punih deset godina i koštala je puno, skoro milijardu eura.

U prvom dijelu svečanosti, na pozornicu se popeo predsjednik Savezne Republike Njemačke Joachim Gauck. To nije bilo protokolarno čitanje govora koji je netko drugi napisao da bi političar ispao obrazovan i pametan.

“Dragi prijatelji glazbe, kako je lijepo danas biti s vama, ovdje u Hamburgu!”, pozdravio je publiku i gledatelje prijenosa širom svijeta vidno uzbuđen i radostan njemački predsjednik. Opisivao je svoj dojam estetske napetosti i kontrasta uhvaćenih i osmišljenih u Filharmoniji na Labi: luka i grad, kopno i more, tradicija i moderna, umjetnost i trgovina, sve to objedinjava i zrcali ta jedinstvena kuća, kuća na rijeci.

Predsjednik Gauk, govoreći o glazbi, opisivao je zapravo najljepšu i najbolju domovinu koju je moguće zamisliti. Upravo zato u glazbi se oduvijek osjećam kao u vlastitoj kući u kojoj je svatko dobrodošao i u kojoj ima mjesta za sve. Upravo zato svoju zemljopisnu domovinu zamišljam kao plemenitu glazbu i sanjam o takvoj političkoj domovini, državi koja bi bila odraz te ideje

Kao čovjek koji doista zna i osjeća to što govori, njemački je predsjednik nastavio o povezujućoj snazi glazbe, o prostoru i vremenu koje ona stvara u kojima svi možemo biti zajedno, a da se nitko ne mora odreći ni trunka svoje osobnosti, individualiteta i identiteta.

Predsjednik Gauk, govoreći o glazbi, opisivao je zapravo najljepšu i najbolju domovinu koju je moguće zamisliti. Upravo zato u glazbi se oduvijek osjećam kao u vlastitoj kući u kojoj je svatko dobrodošao i u kojoj ima mjesta za sve. Upravo zato svoju zemljopisnu domovinu zamišljam kao plemenitu glazbu i sanjam o takvoj političkoj domovini, državi koja bi bila odraz te ideje.

Njemački je predsjednik potom istaknuo i važnu misiju koju će ispunjavati Elbphilharmonie, kao zgrada i institucija. Spomenuo je opći dojam, a ni činjenice nisu daleko, da publika koja uživa u klasičnoj glazbi predstavlja samo mali dio njemačkog društva, uglavnom starije i dobro situirane ljude.

Zato je istaknuo činjenicu da je Elbphilharmonie izgrađena javnom rukom, u najvećem dijelu novcem poreznih obveznika i da joj zato jedna od najvažnijih zadaća mora biti oduševiti novi naraštaj za klasičnu glazbu i njene vrijednosti koje mogu doprijeti do novih društvenih skupina i naroda.

Poželio je da Elbphilharmonie bude mjesto na kojem nastaje nešto novo, potaknuto nadahnujućom i usrećujućom snagom glazbe.

“Možemo svi zajedno biti ponosni. Ovom dvorana pokazuje da je Hamburg svjetska metropola i ona je znak nivoa nacionalne kulture Njemačke”, rekao je njemački predsjednik s koncertne pozornice, okružen glazbenicima, i zaključio: “Ova dvorana predstavlja i zavjet, obavezu da iz sebe izvučemo ono najbolje”.

Fantastičnu, stodeset metara visoku kuću, podignutu na starom lučkom skladištu, zamislili su i projektirali, sa stotinjak suradnika u svom velikom uredu u Baselu, švicarski arhitekti Jacques Herzog i Pierre de Meuron. Oni su već mnogim svjetskim metropolama podarili nove vizure. Grade stadione, muzeje i kuće za stanovanje.

U ovoj mrkloj noći koja se spušta nad čovječanstvo, želeći ga vratiti u hladne pećine pune prestrašenih ljudi, Elbphilharmonie je mnogo više od skupog i luksuznog čuda arhitekture. To je prometejski svjetionik kulture i mašte bez granica, poruka o domovini za sve u koju svatko, bez straha od gubitka, dolazi sa svojom osobnošću i identitetom

Elbphilharmonie postat će i sigurno ostati kao jedno od njihovih najvećih i najprepoznatljivijih ostvarenja. Na svečanosti otvorenja koncertne dvorane Jacques Herzog je u svom govoru istaknuo kako arhitektura nije solo-disciplina i utrka na kratke staze, nego pothvat mnogih ljudi, počevši od malih “urotničkih” krugova koji su, u slučaju Elbphilharmonie, prije petnaest godina pustili mašti na volju i odlučili na tom atraktivnom mjestu u staroj hamburškoj luci, umjesto nekog visoko komercijalnog objekta izgraditi upravo koncertnu dvoranu.

Usprkos svim poteškoćama i visokoj cijeni, današnji hamburški gradonačelnik Olaf Scholz preuzeo je prije četiri godine tu štafetu od svojih prethodnika i s razlogom bio najponosniji čovjek na otvorenju Elbphilharmonie, dok je intendant dvorane Christoph Lieben-Seutter u svom govoru sažeo ono o čemu već svjedoči i najavljen program do kraja ove sezone u novoj dvorani.

U njihovim je govorima nekoliko puta naglašeno da Elbphilharmonie želi i mora biti kuća za sve. Zato od prvog dana nova dvorana počinje s programima za djecu i mlade i “koncertima za Hamburg” s ulaznicama po vrlo pristupačnim cijenama od pet do samo dvanaest eura. I ti koncerti, kao i oni za koje se mora platiti mnogo više, rasprodani su sljedećih šest mjeseci.

Svečanost u Hamburgu bila je prilika za podsjećanje na svijetlu točku hrvatske kulturne povijesti u kojoj je jedna slična skupina “urotnika” smislila, a onda također nakon duge gradnje i raznih poteškoća otvorila u Zagrebu Lisinski.

Neki su se tada pitali čemu nova koncertna dvorana, kada i ona stara, a bila je to dotrajala i neprikladna dvorana Istra u središtu grada, zjapi prazna.

Ali, Zagreb je pohrlio u svoj novi hram glazbe, tamo je oplemenjeno i obogaćeno već nekoliko naraštaja kojima je to mjesto luka iz koje se odlazi na prekooceanska i intergalaktička putovanja ljudske inventivnosti i mašte.

S pogledom prema Elbi, neka vas ne obeshrabre oni što nam u isto vrijeme kljucaju jetra pričama o ugrozama i urotama proglašavajući slobodnu i kritičku misao neprijateljstvom prema državi i izdajom nacionalnih interesa, kao što je to baš te večeri činila hrvatska predsjednica. To je poruka iz pećine koju nikada nije rasvijetlila nijedna Beethovenova nota

U ovoj mrkloj noći koja se spušta nad čovječanstvo, želeći ga vratiti u hladne pećine pune prestrašenih ljudi, Elbphilharmonie je mnogo više od skupog i luksuznog čuda arhitekture. To je prometejski svjetionik kulture i mašte bez granica, poruka o domovini za sve u koju svatko, bez straha od gubitka, dolazi sa svojom osobnošću i identitetom.

Zato je prvi koncert i počeo Beethovenovom uvertirom “Prometejeva stvorenja”, a završio eksplozijom svjetla i radosti finala Devete simfonije.

I zato, s pogledom prema Elbi, neka vas ne obeshrabre oni što nam u isto vrijeme kljucaju jetra pričama o ugrozama i urotama proglašavajući slobodnu i kritičku misao neprijateljstvom prema državi i izdajom nacionalnih interesa, kao što je to baš te večeri činila hrvatska predsjednica. To je poruka iz pećine koju nikada nije rasvijetlila nijedna Beethovenova nota.

(Prenosimo iz Večernjeg lista).

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Angela Merkel, Branimir Pofuk, Christoph Lieben-Seutter, Elbphilharmonie, hamburg, Jacques Herzog, Joachim Gauck, Kontrapunkt, Lisinski, Olaf Scholz, Pierre de Meuron, Zagreb

Bombardiranje Srbije i Čačka

Autor: Branko Mijić / 11.05.2016. Leave a Comment

Branko Mijić

Branko Mijić

Ja ne mogu nikako oprostiti ovo što je Kolinda Grabar-Kitarović izjavila da hrvatska država, Nezavisna Država, nije bila nezavisna i da je bila zločinačka. Tko ti kaže da je današnja hrvatska država nezavisnija od one koja je bila od 41. do 45., čuli smo, hvala Bogu i programskoj orijentaciji v. d. ravnatelja Siniše Kovačića, u izravnom prijenosu nedjeljne mise od patera Luke Prcele. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Branko Mijić, Čačak, Dresden, hamburg, Hrvatska, Kolinda Grabar Kitarović, Luka Prcela, NDH, papa Franjo, Shakespeare

Joj, Kolindo, ustašovanje u Crkvi? Kako to?

Autor: Drago Pilsel / 09.05.2016. Leave a Comment

DRAGO PILSELKatolička crkva u Republici Hrvatskoj još jednom skandalizira našu javnost jer promovira ustaštvo. Prior (što je reći glavar) dominikanskog samostana u Splitu o. Luka Prcela na misi koju je jučer prenosila Hrvatska radiotelevizija (redovni prijenos nedjeljom) kazao je kako “nikako ne može oprostiti” predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović njezinu izjavu da Nezavisna Država Hrvatska nije bila nezavisna i da je bila zločinačka, [Read more…]

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: Anto Gabrić, Bleiburg, Democroacia, Drago Pilsel, Dresden, facebook, hamburg, HDZ, Hitrec, HRT, HTV, Karamarko, Kolinda Grabar Kitarović, Luka Prcela, Marin Barišić, most, Nagasaki, NDH, Nezavisna Država Hrvatska, Orešković, Petrov, Reiner, Sedlar

Grožđe, kajmak i bijeli luk

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 07.10.2015. 1 Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Godinama se pretrpavam trivijalnostima iz političkog svijeta (i na to disciplinirano reagiram svojim karikaturama u novinama), a o privatnim životnim problemima, o (ne)zadovoljstvu ponudom prehrambenih proizvoda u našim trgovinama uglavnom diskutiram (jadikujem) sa suprugom ili eventualno sa susjedima. [Read more…]

Filed Under: LJUTA PAPRIKA Tagged With: "doktrina prekomjernog zaduživanja", Borivoj Dovniković-BORDO, češnjak, garancija, grožđe, hamburg, hrana, izgled, Jugoslavija, kajmak, kapitalistički princip, književni ogledi, kupac, luk, mesne prerađevine, meso, Osijek, porijeklo, pravile EU, prehrambene proizvode, profit, trgovac, trgovine, Zagreb

Grožđe, kajmak i bijeli luk

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 24.09.2015. Leave a Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Godinama se pretrpavam trivijalnostima iz političkog svijeta (i na to disciplinirano reagiram svojim karikaturama u novinama), a o privatnim životnim problemima, o (ne)zadovoljstvu ponudom prehrambenih proizvoda u našim trgovinama uglavnom diskutiram (jadikujem) sa suprugom ili eventualno sa susjedima. [Read more…]

Filed Under: OGLEDI Tagged With: "doktrina prekomjernog zaduživanja", Borivoj Dovniković-BORDO, češnjak, garancija, grožđe, hamburg, hrana, izgled, Jugoslavija, kajmak, kapitalistički princip, književni ogledi, kupac, luk, mesne prerađevine, meso, Osijek, porijeklo, pravile EU, prehrambene proizvode, profit, trgovac, trgovine, Zagreb

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT