autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Knjižare trebaju voditi knjižari, a ne prodavači sendviča

Autor: Miljenko Jergović / 28.05.2017. Leave a Comment

Miljenko Jergović Foto: Damjan Tadić  - CROPIX

Miljenko Jergović
Foto: Damjan Tadić – CROPIX

Kada s nekim razgovaram o propasti Agrokora – o čemu se, bezbeli, suzdržavam pisati, ali ne samo zato što sam fakat slab u ekonomiji, nego prvenstveno zato što o Ivici Todoriću nisam pisao ni u vrijeme kada se o njemu nije smjelo ružno pisati – dakle, kada onako usput, na jutarnjem čaju ili pri susjedskom ćaskanju u liftu, progovorim koju u Agrokoru, Gazdi i Familiji, to činim iz pozicije redovnog kupca u nekoliko Konzumovih i Tisak-medijinih dućana. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Agrokor, Algoritam, Ante Žužul, Daniel Žderić, Dražen Dabić, Gloria, knjiga, Krešo Dolenčić, Miljenko Jergović, Neven Antičević, Obrovac, profil, Tisak Medija

Algoritam našeg knjižarstva: kako zadržati tuđe novce

Autor: Miljenko Jergović / 21.05.2017. Leave a Comment

Miljenko Jergović Foto: Damjan Tadić  - CROPIX

Miljenko Jergović
Foto: Damjan Tadić – CROPIX

Ako je Ivica Todorić dijete hrvatske desnice i ako je Agrokor desni epifenomen, tada je Neven Antičević dijete hrvatske ljevice, najprije one izvaninstitucionalne, kulturne i književne, a onda i institucionalne, čim se našla na vlasti. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Agrokor, Algoritam, HNS, Ivica Todorić, Miljenko Jergović, Mozaik knjiga, Neven Antičević, Perišić, profil, Školska knjiga, Starbucks, tisak, V. B. Z., Zlatar, Znanje, Zoran Milanović

O mojoj majci

Autor: Autograf.hr / 25.03.2016. Leave a Comment

O mojoj majciTahar Ben Jelloun suvremeni je marokanski pisac i pjesnik, koji je za jezik svoga pisanja izabrao francuski, iako mu je arapski materinji a tematske opsesije njegovih djela vezane su za prostor Maroka i živote marokanskih iseljenika. Dobitnik je niza uglednih književnih nagrada, od Dublin Award i Prix Ulysse, do najnovije – Ordena legije časti, koji mu je uručio predsjednik Sarkozy. [Read more…]

Filed Under: SCRIPTA MANENT Tagged With: Algoritam, O mojoj majci, Sarkozy, Tahar Ben Jelloun

Svijet je dom, a ovdje si stranac

Autor: Rade Dragojević / 05.02.2016. Leave a Comment

Bratstva i ubojstva, gajđinJerko Bakotin, ”Bratstva i ubojstva, gajđin”, Algoritam, Zagreb, 2015.

Publiciranje svojih zapisa s putovanja po stranim zemljama sadrži u sebi neke staromodne elemente, osim ako se putnik ne odluči iskustva uobličiti u neke propulzivnije forme. Može se potencijalni autor orijentirati recimo na tzv. znanstveni diskurs i napisati serioznu monografiju o zemlji koju je obašao. Ako se putovanja žele eksploatirati u drugom ključu, onda se može okrenuti snimanju i pisanju turističkih bedekera, pa tako postati drugi Michael Palin ili pisati za ”Lonely Planet”. [Read more…]

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: Algoritam, Dakar, HDZ, Japan, Jerko Bakotin, Jugoslavija, Lonely Planet, Michael Palin, Pariz, Rade Dragojević, Tuđman, Zagreb, Zapad

Uglavnom pridjevi

Autor: autograf.hr / 24.03.2014. Leave a Comment

uglavnom_pridjeviHrvoje Jurić profesor je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pjesnik, urednik koji se primarno bavi praktičkom filozofijom, etikom i bioetikom, ali u područja njegova znanstvenog i stručnog interesa također spadaju filozofija tehnike, filozofija prirode, filozofija medija, filozofijska hermeneutika, feministička i rodna teorija, te socijalno-politička problematika.

 

Zbirka ‘‘Uglavnom pridjevi“ donosi deset ciklusa poetskih crtica i pjesama. Sam naslov zbirke kao da priznaje da ono bitno ovim pjesmama izmiče, ali, isto tako, da se oko pokušaja dosezanja toga bitnoga nastoji i da se od toga svaka umjetnost i svaki život sastoji. Već pogled na neke od naslova “pjesama” (Život, Uznesenje, Ljepota, Transsuptancijalizacija) potvrdit će filozofske preokupacije autora i pokazati da je Hrvoje Jurić pjesnik izišao iz filozofije, ili obrnuto.

 

Upisana u mnoge tradicije, zbirka je prošivena citatima, posvetama, ali i kripto-navodima, imaginarnim zemljopisom, dakle, svijet mogućnosti je tretiran kao ravnopravna građa.

 

Uglavnom, krećući od svakodnevnog u kojemu učas sine univerzalno, Jurić piše ponekad posežući i za tipičnim haiku motivima (vrabac, kapljica, cvijet). Kao što i sam ističe ‘‘na tekstualnoj razini, to znači da mi je kao građa pjesme ravnopravno i ono što sam izrudario iz svog iskustva, i ono što sam domislio sam, kao prvi put, i ono što sam svjesno ili nesvjesno pokupio od drugih, dakle, i tuđe ideje i tuđe slike i tuđi tekstovi.“

 

Naslov: Uglavnom pridjevi

Autor: Hrvoje Jurić

Književnost

Godina izdanja: 2014.

Broj stranica: 140

Uvez: meki

ISBN 9789533167589

Izdavač: Algoritam

 

(Više novih knjiga na Moderna vremena info)

Filed Under: Moderna vremana info Tagged With: Algoritam, autograf.hr, bioetika, etika, feminizam, Filozofski fakultet, Hrvoje Jurić, knjiga, književnost, ljepota, Moderna vremena, pjesnik, politika, sociologija, Uglavnom pridjevi, umjetnost, urednik

Vi niste gadget

Autor: autograf.hr / 03.03.2014. Leave a Comment

vi_niste_gadgetAutor ove knjige poznati je američki umjetnik i računalni veteran iz Silikonske doline, utemeljitelj koncepta virtualne stvarnosti, Jaron Lanier.

 

Riječi u ovoj knjizi, predviđa on, čitat će automati ili otupjele gomile ljudi koje se odavno više ne ponašaju kao pojedinci, da bi ih na kraju, samljevene, kopirane i provučene kroz internetske pretraživače, brzi i aljkavi čitatelji saželi u površne i netočne članke nalik onima s Wikipedije. Umjesto da računala i internet budu moćna sredstva za učenje, Lanier smatra da oni svoje korisnike sve više pretvaraju u gomilu otuđenih, anonimnih jedinki ugrađenih u golemi, sveobuhvatni um-košnicu, nalik na čudovišni koncept iz znanstvenofantastičnih priča, za koji danas ne vrijede ni moralni ni građanski zakoni.

 

Ljudi konzumacijom interneta, a naročito društvenih mreža, počeli su zanemarivati sebe u realnoj verziji te se prilagođavaju umjetno dizajniranom digitalnom modelu samih sebe.

Košnica nasumce preslaguje fragmente tuđih umjetničkih izraza koji se mogu skinuti besplatno online i tako uništava izvorna djela – tisak, televiziju i glazbu – dok maše parolama o slobodi izražavanja i informacija proizvodeći bezličnu kašu trivijalnog sadržaja i glazbu koja se nije bitno promijenila već dvadeset godina. Jedina izvorna djela koja uskoro možemo očekivati na internetu bit će – reklame.

 

Kako oblikovati tehnologiju tako da se prilagodi potrebama kulture, a odbaciti shvaćanje prema kojem tehnologija oblikuje nas ključna je premisa ove neporecivo važne knjige.

 

Naslov: Vi niste gadget

Autor: Jaron Lanier

Prevela: Ljiljana Novković

Publicistika

Godina izdanja: 2014.

Broj stranica: 248

Uvez: meki

ISBN 9789533162102

Izdavač: Algoritam

 

(Više novih knjiga na Moderna vremena info)

Filed Under: Moderna vremana info Tagged With: Algoritam, autograf.hr, internet, Jaron Lanier, knjiga, Ljiljana Novković, Moderna vremena, publicistika, reklama, Silikonska dolina, tehnologija, Vi niste gadget, Wikipedija

Rat slikama: Suvremena ratna fotografija

Autor: autograf.hr / 13.12.2013. Leave a Comment

Rat slikamaFotografija kao medij često se shvaća kao nešto objektivno i pouzdano, čisti dokument. Ta, naizgled objektivna ”priroda” fotografije čini fotografiju najpodobnijom za manipulacije, jer fotografiji je najlakše povjerovati i na nju se zdravorazumski pozvati. Ne samo u ratu, ali u ratu posebno, fotografija je idealno oružje za galvaniziranje i manipulaciju masama, za formiranje uvjerenja po volji manipulatora.

 

Knjiga Sandre Vitaljić dotiče se različitih slikovitih manipulacija ratnom fotografijom kroz povijest, komentira i inovacije digitalizirane fotografije, a posebno se osvrće na manipulacije fotografijama tijekom ratova proizašlih iz raspada Jugoslavije.

 

Autorica s posebnom pažnjom ispisuje poglavlja koja problematiziraju pornografske moduse reprezentacije, estetizaciju, galerizaciju i muzealizaciju prizora s ratišta, kao i trajni proces reproduciranja kulturalnih, tj. rodnih, klasnih i etničkih stereotipa posredstvom ratne, odnosno dokumentarne fotografije. Istodobno, ova knjiga postavlja ključno pitanje o vjerodostojnosti fotografskih slika u funkciji dokumenta.

 

Knjiga donosi i analitički tekst – autoričin praški doktorat koji je za ovu priliku temeljito prerađen – ekskluzivni intervjui s 10-ak istaknutih ratnih fotografa i bogatstvo ilustracija od 200-tinjak fotografija i reprodukcija novinskih stranica i snimaka.

 

Autor: Sandra Vitaljić

Naslov: Rat slikama: Suvremena ratna fotografija

Publicistika

Broj stranica: 268

Uvez: meki

Godina izdanja: studeni 2013.

ISBN 9789533166629

Izdavač: Algoritam

 

(Više novih knjiga na Moderna vremena info)

Filed Under: Moderna vremana info Tagged With: Algoritam, autograf.hr, fotografija, knjiga, kultura, Moderna vremena info, rat, Sandra Vitaljić, Suvremena ratna fotografija

“Rat slikama” Sandre Vitaljić

Autor: Nina Ožegović / 30.11.2013. Leave a Comment

Sandra Vitaljić, fotografkinja i izvanredna profesorica na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, predstavila je u četvrtak u Novinarskom domu svoju vrlo zanimljivu knjigu “Rat slikama – suvremena ratna fotografija” u izdanju Algoritma.

 

Knjiga ima 300 kartica analitičkog teksta i oko 200 fotografija i reprodukcija novinskih stranica i snimki, a izdavač je reklamira kao “knjigu koja ne mijenja povijest, nego njezinu interpretaciju”. U njoj autorica razmatra zloupotrebu ratnih fotografija kroz povijest, a posebno se bavi manipulacijom fotografijama tijekom ratova nakon raspada Jugoslavije.

 

Potvrđuje da fotografija može biti opasno oružje, posebno u ratu. Odnosno prikazuje kako se fotografijama manipuliralo masama i stvarao neprijatelj, ali i kako su se s pomoću fotografija zbijali vlastiti redovi.

 

Sandra Vitaljić poznata je kao fotografkinja koju zanimaju kontroverzne teme. Bavila se tako temama genocida i ratnih stradanja (“Neplodna tla”) te nacionalnog identiteta (“Proud to be Croat”). Svojedobno je izložila i seriju fotografija ”Voljena”, koja je nastala nakon dugogodišnjega praćenja novinskih napisa i policijskih izvješća o ubojstvima u partnerskim vezama. Fotografije su prikazivale ozljede na tijelima i organima žena.

 

Knjiga “Rat slikama – suvremena ratna fotografija” podijeljena je na nekoliko  poglavlja, a posebno su zanimljiva tri – ratna fotografija i mediji, trofejne fotografije te dio o etici fotožurnalizma. U poglavlju o ratnoj fotografiji analizira hrvatske i srpske medije, koji su potaknuli eskalaciju političkoga sukoba u rat i pojačavali ratnu psihozu. Govori i o neprikazivanju slika silovanja u javnosti, iako su masovna ratna silovanja žena, pogotovo Bošnjakinja, bila dio vojne strategije u ratu u bivšoj Jugoslaviji.

 

U poglavlju o trofejnim fotografijama u središtu su pozornosti fotografije i videosnimke koje su snimili sami vojnici, zlostavljači ili egzekutori u ratovima na području bivše Jugoslavije, ali i na drugim bojištima. Tako Sandra Vitaljić komentira fotografije koje su američki vojnici snimili u zatvoru Abu Ghraib te na taj način “pretvarali sam čin snimanja u alat za ponižavanje i mučenje žrtava”.

 

U poglavlju o etici fotožurnalizma bavi se mitom o istinitosti fotografije te analizira odgovornost fotografa u digitalnim manipulacijama i snimanju insceniranih situacija. A posebna se osvrće na prikazivanje ratnih žrtava.

 

Na kraju knjige “Rat slikama – suvremena ratna fotografija” objavljeni su i ekskluzivni razgovori s desetak vrsnih ratnih fotografa koji su snimali rat i ratne posljedice na području bivše Jugoslavije. Govore o okolnostima u kojima su fotografi u to vrijeme radili, s kakvim su se izazovima nosili te što danas misle o svemu tome.

 

Autorica na kraju uvodnog teksta upozorava čitatelje da ilustracije uz tekst “sadržavaju uznemirujuće fotografije i eksplicitne prikaze nasilja”.

 

O tom opsežnom djelu nastalom na temelju autoričina doktorskog rada na praškoj Akademiji za film i TV (FAMU) govorili su teoretičarka Leonida Kovač, pisac i novinar Emir Imamović Pirke, ratni fotoreporter Saša Kralj, urednik izdanja Kruno Lokotar te sama autorica Sandra Vitaljić.

Filed Under: Književnost, Kultura Tagged With: Abu Ghraib, Algoritam, autograf.hr, Emir Imamović Pirke, fotografija, knjiga, Kruno Lokotar, kultura, Leonida Kovač, Nina Ožegović, rat, Sandra Vitaljić, Saša Kralj, zatvor

Bez kritike nema kriterija

Autor: autograf.hr / 08.11.2013. Leave a Comment

Caffe bar ”U dvorištu”, u Žerjavićevoj ulici 7 u Zagrebu, bio je u srijedu poprište nesvakidašnje tribine. Urednik izdavačke kuće ”Algoritam” Kruno Lokotar predstavio je knjige dvojice mladih autora – Envera Krivca i Filipa Žganjera. Za zbirku pripovijedaka ”Ništa za pisati kući o” Enver Krivac (rođen 1976. u Ravnoj Gori u Gorskom Kotaru) dobio je nagradu ”Prozak”, dok je Filip Žganjer (rođen 1993. u Zagrebu) dobio nagradu ”Na vrh jezika” za zbirku stihova ”Skok preko kože”. Obje knjige tiskala je ove godine nakladnička kuća ”Algoritam”, što je važno i zbog toga jer su posrijedi rijetke ako ne i jedine preostale nagrade koji promoviraju nove autore.

 

O onome što piše Enver Krivac govorio je Kristian Novak, a pripovijetke iz nagrađene zbirke čitao je sam autor. Filip Žganjer, student anglistike i komparatistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, odgovarao je na pitanja moderatora tribine Krune Lokotara i čitao stihove iz svoje knjige ”Skok preko kože”.

 

U drugom dijelu tribine, u  raspravi o tretmanu kulture u hrvatskim medijima, sudjelovali su književni kritičar Zdravko Zima i televizijska novinarka Koraljka Kirinčić. Zima je naglasio da je ignoriranje književne kritike jedna od neizbježnih posljedica ukidanja kriterija na svim razinama, dok je Koraljka Kirinčić svjedočila kako se taj problem manifestira na televiziji. Zaključci sudionika tribine nisu bili ružičasti, ali s obzirom na pustoš koja vlada na našoj medijskoj sceni, sva je prilika da drukčiji nisu mogli ni biti.

Filed Under: Književnost, Kultura, Televizija Tagged With: Algoritam, autograf.hr, Enver Krivac, Filip Žganjer, knjiga, Kristian Novak, Kruno Lokotar, kultura, Zagreb

Frankfurtski sajam: kako smo razjedinjeni u knjizi

Autor: Milan Pavlinović / 28.10.2013. Leave a Comment

Prošlo je desetak dana od završetka Frankfurtskog sajma knjiga koji se održavao od 9. do 13. listopada. Kako je bilo najavljeno, hrvatski nastup organizirala je Hrvatska dječja knjiga; cijeli program bio je posvećen predstavljanju knjiga za djecu i mlade, a predstavili su se hrvatski pisci književnosti za djecu. Objavljeno je i da će se u organizaciji festivala Kroatien Kreativ 2013 i mreže Traduki unutar službenih foruma Frankfurtskog sajma knjiga održati predstavljanje temata “Hrvatska i EU” objavljena u književnom časopisu “Neue Rundschau” te promocija knjiga Romana Simića i Srećka Horvata.

 

U najavi je također objašnjeno da su nastupi hrvatskih autora na pozornicama Frankfurtskog sajma dio višemjesečnoga predstavljanja hrvatskih autora u Njemačkoj koji traju od 26. rujna do 4. prosinca pod nazivom Na brodu – Suvremena hrvatska književnost u njemačkim književnim institucijama.

 

To je sve izgledalo krasno i obećavajuće, ali izgleda da ipak nije bilo baš tako. Moglo bi se blago reći da je došlo do nesporazuma, rupe u komunikaciji, netrpeljivosti, manjka zajedničkog interesa ili nečega petoga u trokutu Ministarstvo kulture‒ pisci‒nakladnici. Na portalu HrvatskiGlasBerlin novinarka Aleksandra Brnetić u tekstu “Na magarećoj klupi” otkrila je nekoliko detalja koji su pokazali što se zaista događalo tih nekoliko dana na jednom od najvećih svjetskih kulturnih sajmova. Ona kaže da “ovogodišnji hrvatski nastup u Frankfurtu nikad nije bio toliko neprepoznatljiv, razmrvljen, raštrkan, začudan, gotovo šizofreničan. Bilo ga je i nije ga bilo.”

 

Na štandu Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore u Petici svoje knjige je izložilo osam nakladnika: Algoritam, Kršćanska sadašnjost, Meandar, Medicinska naklada, Naša djeca, Školska knjiga, Tri M i V.B.Z.

 

Aleksandra Brnetić je napisala da je “na štandu stalno bio neki muving, dolazilo se i odlazilo, živo razgovaralo. Međutim nije bilo posjetitelja, bio to hrvatski građanin koji desetljećima hodočasti na sajam ili netko sa susjednih štandova, bosansko-hercegovačkog, turskog, slovenskog, koji se nije čudio što se na štandu ne događa – ništa.

 

Nijedan hrvatski književnik nije okupljenima pročitao ni retka iz svoje najnovije knjige, nijedan se izdavač nije javno pohvalio najnovijom knjigom, nitko nije organizirao ni jednu diskusiju. Na štandu institucije koja je desetljećima nositelj inozemnih nastupa uzalud smo tražili naznaku da je CROATIA, što je blistala s krova štanda, postala članicom Europske unije.”

 

Neven Antičević, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, rekao joj je da je ove godine zadaća Zajednice kao člana Hrvatske gospodarske komore bila tehnički servis nakladnicima (što bi to značilo?). Također je rekao da je za oblikovanje programa hrvatskog nastupa Ministarstvo kulture zadužilo Alidu Bremer, kuratoricu kulturnoga projekta Kroatien Kreativ 2013 i mrežu Traduki u kojoj ona radi. I treće, Ministarstvo je organizaciju službenog štanda prepustilo Hrvatskoj udruzi nakladnika dječje knjige. “Ministarstvo je tako htjelo. Osim toga, svi smo mi u Zajednici volonteri!”, rekao joj je Antičević na pitanje zašto se ništa ne događa, pravdajući se da je Ministarstvo Zajednici drastično smanjilo financijska sredstva i da oni kao volonteri ne mogu ništa uraditi bez subvencija.

 

Aleksandra Brnetić otkrila je da na tom štandu nisu ukazali ni na nastupe hrvatskih književnika tijekom sajma i u gradu te da nisu izložili najnovije njemačke prijevode hrvatskih knjiga i djela njemačkih autora hrvatskog podrijetla. Tako je nabrojila da su svoje knjige predstavili Alida Bremer (roman Olivas Garten izdavačke kuće Eichborn), Splićanka i uspješna promotorica hrvatske književnosti u Njemačkoj, Roman Simić (prijevod zbirke priča Nahrani me u izdanju njemačkog nakladnika Voland & Quist), njemačka književnica i kolumnistica Jagoda Marinic (roman Restaurant Dalmatia u izdanju kuće Hoffmann und Campe), Srećko Horvat i Slavoj Žižek (knjiga Was will Europa? – Rettet uns vor den Rettern izdavačke kuće Laika Verlag), ali o svemu tome na štandu Zajednice nije bilo ni riječi.

 

Štand Hrvatske dječje knjige bio je u Trici, gdje je hrvatski nastup u cijelosti bio posvećen predstavljanju knjiga za djecu i mlade i gdje su se trebali predstaviti autori Margareta Peršić, Zdenka Bilušić, Andrea Petrlik, Kašmir Huseinović i Davor Peršić.

 

Aleksandra Brnetić bila je na svečanom otvaranju hrvatskog štanda: “Na štandu gužva, svi se grle i ljube, vidim i predsjednika Hrvatskog društva pisaca Nikolu Petkovića. Tu je i Dubravka Đurić Nemec, načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture od koje dan ranije saznah da je Ministarstvo bilo raspisalo natječaj za organizaciju nacionalnog nastupa na koji se javila Alida Bremer i Hrvatska dječja knjiga. Do uha mi dođe da se očekuje Berislav Šipuš, zamjenik ministrice. Govora nismo dočekali, programa još manje.”

 

O. K., saznali smo tri stvari nakon kojih će nam još manje toga biti jasno: posao u Frankfurtu je neobjavljen; u HGK rade i volonteri; hrvatske pisce su bolje predstavile osobe koje rade u Njemačkoj i strani nakladnici koji su objavili prijevode knjiga i organizirali programe.

Filed Under: Književnost, Kultura Tagged With: Algoritam, autograf.hri, Kršćanska sadašnjost, Meandar, Medicinska naklada, Milan Pavlinović, Ministarstvo kulture, nakladnici, Naša djeca, Školska knjiga, V. B. Z.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT