Bilo je na blagdan Trojice mudraca bačenih ubijenih jelki oko kontejnera. Možda zato da bi njihovi bacači, tko zna komu, pokazali da ih se, premda liturgijsko božićno vrijeme još traje za katolike, ne tiče ako se Isus još komu rodio. [Read more…]
Što omogućuje fašizam?
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice).
Vjera je osobni odabir, ne toliko skup uvjerenja o Bogu, koliko povjerenje u Njega, u Njegovo milosrđe i raspoloživost za čovjeka. [Read more…]
Sjećanje na svetosti
Biti svet znači biti cio, cjelovit. Kao na početku.
Sve stvoreno – zvijezde i planeti, zemlja i nebo, biljke i životinje, čovjek i njegova sjena dobro je, štoviše “veoma dobro”. Pokret stvaranja čin je Božjega samoočitovanja, njegovo utjelovljenje u stvorenome. [Read more…]
Skroviti, ne skriveni
Ako je onaj koga najčešće imenujemo Bogom negdje skriven, onda je skriven u religijama, skriven od nadzora kojim se nastoji otajstvo upregnuti u liturgiju, nutarnje znanje u uvjerenja, a neizrecivo u dogme. [Read more…]
O čuvstvu za neizrecivo
Povjerenje u Boga ne proishodi iz uvjerenja, nego iz čuvstva za neizrecivo.
Čovjeka kojega, makar i nerazgovjetno, ne dirne prizor lijepoga krajolika ili mu pogled malenog djeteta ne izmami osmijeh, dakle tko se ne odaziva svom čuvstvu za neizrecivo, gotovo da ne bismo mogli nazvati čovjekom. [Read more…]
Simone Weil i njezina teologija nemoći
Nedavno se (24. kolovoza) navršilo sedamdeset šest godina od smrti filozofkinje i mističarke Simone Weil (1909-1943). Nije okrugla obljetnica, ali svaka je prigoda dobra da se prisjetimo njezine misli. [Read more…]
Tomino evanđelje kao izazov za obnovljenu duhovnost
Čitati Tomino evanđelje i intelektualan je i duhovan izazov. Intelektualan zbog toga što propitujući kako i gdje je živjelo to evanđelje i zašto je osuđeno kao heretičko, otkrivamo složenost nastajanja kršćanstva kakvoga poznajemo. Duhovan zbog onoga što u njemu možemo otkriti za svoj vlastiti duhovni put. [Read more…]
Ovi koji napadaju Papu i Isusa bi proglasili heretikom
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice).
Već više od dvije tisuće godina brojimo godine počev od događaja koji je, kako reče Hegel, stožer oko kojega se okreće sveopća povijest. Ili barem povijest tzv. Zapada. U knjizi Le grands inventions du christianisme, što ju je 1999. priredio René Rémond (u hrvatskom prijevodu Velika iznašašća kršćanstva objavljena 2010.), autori kušaju odgovoriti na pitanje: [Read more…]
Promjena paradigmi: od geocentričnoga do evolucijskoga kozmosa
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice).
Čovjek bi očekivao da će, u vremenu u kojem nam procesi globalizacije i napredak tehnologije u području komunikacija omogućuju da znamo kako postoje drugi i drukčiji ljudi od onih kakve poznajemo iz naše okoline, kršćanstvo prednjačiti u povezivanju ljudi. I zacijelo to ponegdje u svijetu i čini, što ne samo da jest bitno jedno krilo njegova poslanja, nego bi trebala biti i prirodna posljedica promjene svijesti koja nam se događa. [Read more…]
Moj odgovor Grozdanovu, Koraliji, Odaku i Sekuliću: kasnite momci!
U subotu je u Jutarnjem listu objavljeno otvoreno pismo koje možete pročitati u našoj rubrici Abrahamova djeca: četiri mlada teologa sebi tepaju na do sada neviđeno drzak način – uspoređuju svoja krhka znanja i nepostojeće teološke knjige s opusima i figurama Ćirila Aleksandrijskog, Bartoloméa de las Casasa, Karla Bartha, s ocima političke, crnačke i feminističke teologije i s pokretačima i urednicima teološkog časopisa Concilium (Karlom Rahnerom, J. B. Metzom, Hansom Küngom, Yves Congarom, etc.). [Read more…]
- « Previous Page
- 1
- …
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- …
- 26
- Next Page »