Prvi broj SN revije izašao je u srijedu 13. listopada 1976. Na naslovnoj stranici bila je fotografija – je li je snimio Radiša Mladenović? – spornog jedanaesterca na utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Argentini, koju su u Sevilli odigrale reprezentacije Španjolske i Jugoslavije. Istoga dana sam uz SN reviju, koju ću kupovati sljedećih osam godina, sve do ljeta 1984, i kolekcionirati komplete na tavanu kuće na Sepetarevcu, kupio prvi broj Sportskih novosti u životu. [Read more…]
Pisac ne napiše najvažniji roman
Godine 1920, u plaćenom novinskom oglasu Miroslav Krleža za sljedeće ljeto najavljuje svoj novi, još i prvi, roman pod naslovom ”Zeleni barjak”. Proći će godina, deset, i šezdeset, on takve knjige neće napisati. [Read more…]
Dežulović je dobar čovjek
U Njemačkoj 1933. na zao glas došli su književni kritičari. Partiji i Führeru, koji su se tek spremali da osvoje apsolutnu vlast i zabrane sve druge stranke i politička mišljenja, a naročito ona nedomoljubna, lijeva i komunistička, što će se i dogoditi nakon smrti starog Hindenburga, književna kritika i novinska polemika bile su neprihvatljive jer su smatrali kako intelektualne, poetičke i etičke smjernice književnosti i svem drugom pisanju trebaju doći od Naroda i Partije te da ulogu književnih i novinskih kritičara moraju preuzeti Stranačke Milicije i Sudovi. [Read more…]
Umjesto talibana, Dubrovčani
Evo naslova na jednome hrvatskom portalu: “Laušić: Zbog Houellebecqa će se štititi i naša veleposlanstva”. Riječi koje su stavljene u usta Mati Laušiću, ekspertu za pitanja sigurnosti, on, ipak, nije izgovorio.
Ali znate kako je to s naslovima u Hrvata – ako hoćeš ispasti budala, samo moli Boga da te metnu u naslov – nije Laušić blebnuo ono što mu se pripisuje, ali da je u istoj rečenici spominjao Houellebecqa, veleposlanstva i mjere sigurnosti, to, brate, jest, nabrajajući onako odokativno što se sve može dogoditi odigra li se u Dubrovniku kazališna predstava, u režiji Ivice Buljana, jednoga od vještijih i darovitijih redatelja u ovom dijelu Europe.
Dakle, ipak, ekspert za pitanja sigurnosti ne samo da se nije iskazao ekspertom za kazalište i književnost, nego ni s redom stvari u kosmosu ne stoji baš najbolje. [Read more…]
Pisma poživjelima mimo Krleže
Vlaho Bogišić preturao je po Krležinoj rukopisnoj zaostavštini u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, i iz ovećeg bračnog epistolarija odabrao sto njegovih i Belinih pisama, kronološki ih nanizao, i napisao svojevrsni vodič kroz pisma i imenik najfrekventnijih osoba koje se u njima spominju.
Sanja Jovičić uredila je rukopis, poštujući, između ostalog, sve Krležine i Beline pravopisne mijene, ortografske, gramatičke i pravopisne pogreške, koje o tekstu, ponekad, jednako govore kao i njegova sadržina. [Read more…]
Čovjek koji je prvi opisao genocid
Na prijedlog Ivana Jakovčića Asocijacija liberalnih stranaka (Klub zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu), treća skupina po snazi u Europskom parlamentu, prihvatila je Rezoluciju o Srebrenici, koja je zatim proslijeđena u redovitu parlamentarnu proceduru. Povod rezoluciji je dvadeseta godišnjica zločina, koja će biti obilježena 11. srpnja.
Tekst ima karakter javnog apela: Pozivaju se Vijeće Europske Unije, Europska komisija i sve zemlje članice da učine sve što mogu da se zločini genocida više ne ponavljaju. [Read more…]
Jedinstvo nacije u tuposti
Kada je u nedjelju 3. svibnja, prigodom izlaska sa svete mise ubijen Vinko Žuljević Klica, pukovnik jedne od hrvatskih vojski i jedan od najuglednijih pripadnika hrvatskog podzemlja, o tome su izvijestile sve televizijske stanice, novine i informativni portali. [Read more…]
Prvi predsjednik – Nazor
Mlađi suradnik HAZU, predsjednik Sabora, slavan po recenzijama uprizorenja “Male Floramye” u konclogoru Jasenovac, priložio je ovih dana svoj prilog reviziji hrvatske povijesti: Vladimir Nazor nije otišao u partizane, nego su ga isti tvarno oteli i potvorili kao antifašista i neprijatelja Nezavisne Države Hrvatske. [Read more…]
Mi smo i potomci zločinaca
U intervjuu za Süddeutsche Zeitung, objavljenom prve subote u svibnju, pred dane kada se ujedinjena Europa tradicionalno bavi antifašizmom kao svojim temeljnim načelom i 1945. kao godinom svoga rođenja, njemački predsjednik Joachim Gauck izgovara rečenicu koja se posljednjih često citira (naravno, ne i u Hrvatskoj): “Mi nismo samo današnji ljudi, nego smo i potomci onih koji su tokom Drugoga svjetskog rata svud po Europi ostavljali tragove pustošenja – i u Grčkoj, između ostaloga, o čemu smo, što je sramotno, tako dugo vremena premalo znali. (…) Bilo bi ispravno kada bi zemlja svjesna svoje povijesti, kakva je naša, razmotrila mogućnosti reparacije.” [Read more…]
Poluotok u moru davljenika
Prvi put u svjetskoj se povijesti za Libiju čulo 1912. godine, kada se Italija pridružila Francuskoj, Velikoj Britaniji, Austro Ugarskoj i trima malenim balkanskim državama, u komadanju europskih i mediteranskih posjeda Otomanskog imperija.
Prije te godine ovaj je teritorij bio poznat kao Tripolitanijski vilajet (Vilâyet-i Trablus garb) ili Tripolitanijsko kraljevstvo, kojim je, pod vrhovnom upravom stambolskoga padišaha, neko vrijeme vladala karamanlijska dinastija. [Read more…]
- « Previous Page
- 1
- …
- 42
- 43
- 44
- 45
- 46
- …
- 54
- Next Page »