U poplavi loših vijesti koje razotkrivaju sav jad i bijedu situacije na potresenim područjima Sisačko-moslovačke županije, najgorom se doima vijest o inertnosti hrvatske države. [Read more…]
Dobro mi je boljem se ne nadam, u čem hodam u tome i spavam
Čovjek je ustao i uzeo alat u ruke i sam, dok država ”promišlja i domišlja”, spašava gole živote po Petrinji, Glini, Sisku i bezbroju okolnih banijskih sela, gdje su ljudi još za Krajine pjevali, za turskog zemana i KundK, ”dobro mi je boljem se ne nadam, u čem hodam u tome i spavam”. [Read more…]
Građani će imati sve manje razumijevanja za neorganiziranost
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u ponedjeljak, tjedan dana nakon katastrofalnog potresa na području Sisačko-moslavačke županije, dokazao je kako neka prezimena u nas odista nije bez razloga. [Read more…]
Srećom, nije nestao Čovjek u nama
Na potresne i kataklizmatične scene koje nam dolaze iz Petrinje, Siska, Gline i drugih mjesta pogođenih potresom nitko ne može ostati imun. [Read more…]
Da sam ja stvarno NETKO, udružila bih sve koji mogu pomoći
Bila jednom jedna pjesmica, koje sam se sjetila u utorak navečer (29. prosinca) dok sam gledala Dnevnik HTV-a , u kojem su se političari natjecali tko će više ”utješiti” postradale u potresu, obećavajući im pomoć iz Europe i svijeta. [Read more…]
Magovi i istjerivači uroka umjesto psihologa
Ova strašna godina je na izdisaju. Neimaština, pandemija, nemogućnost putovanja, kretanja, druženja, napetost, strah za živote najmilijih, za vlastiti život i živote prijatelja… [Read more…]
Stjepan Mesić: ”Plenković mora čim prije ovladati HDZ-om”
Stjepan Mesić ovih će dana proslaviti 84. rođendan. U politici je, kaže, ”dulje od šezdeset godina”, računa li se njegovo predsjednikovanje Savezom studenata Pravnog fakulteta, polovinom pedesetih. Na početku intervjua s jednim od najvažnijih hrvatskih političara kraja prošlog i početka ovog stoljeća, zainteresiranim, duhovitim, angažiranim i vitalnim i danas, zanimalo nas je što ga je, zapravo, svih tih godina vuklo u politiku. [Read more…]
Sisački biskup je okupio strogo selekcionirane izlagače. Točka
Biskup sisački namjeravao je presjeći kontroverze o vrućoj temi spašavanja kozaračke djece u Sisku 1942.-1943. i o sisačkom logoru ”znanstvenim simpozijem”. Dobra namjera, nadasve potrebna, jer se u vezi s tom temom kao i svim drugima iz ”nacionalnim nabojem opterećenim pitanjima” barata poluistinama, nedovoljnim poznavanjem ili pukim neznanjem. [Read more…]
Tragedija djece s Kozare – istina o krvavoj brutalnosti ustaša
(Opaska uredništva: Donosimo CJELOVITO poglavlje ”Tragedija djece s Kozare i iz ‘dignutih srpskih sela”’ iz mnonografije Ive Goldsteina ”Jasenovac”, Fraktura, Zaprešić, 2018, s dozvolom autora, jer se JEDINO tako može razumjeti i epizoda u Sisku. Ovaj tekst, kako naglašava prof. Goldstein, ”nije odgovor biskupu Vladi Košiću i drugima, nego skrupulozno objašnjenje tragedije kozaračke djece” s obzirom da smo svjedoci podlog iskrivljavanje činjenica s prozirnom nakanom da se relativizira ustaški zločin.
Goldsteinova knjiga nije odgovor na revizionističke knjige koje se posljednjih godina objavljuju o Jasenovcu. Nacionalisti (ili revizionisti), ovisno o provenijenciji, ustraju u tvrdnji da Jasenovac nije bio logor smrti, štoviše, posežu za izmišljotinom da je tek 1945. postao stratište, dok se, s druge strane, broj jasenovačkih žrtava morbidno uvećava preko svake mjere. Međutim, taj revizionizam nije dostojan polemike.
Goldstein je pokušao, po svom najboljem znanju i uvjerenjima, napisati cjelovitu priču o Jasenovcu. Htio je pokazati da se Jasenovac ne može svoditi samo na broj stradalih, što ga banalizira i politizira. Jasenovac treba shvatiti izvan hrvatsko–srpskog prepucavanja, koje je Viktor Ivančić nedavno nazvao “šugavim hrvatskim revizionizmom i srpskom žrtvoslovnom pornografijom”.
Goldsteinova je monografija utemeljena na obilju arhivske građe, pročitanih memoara, knjiga i raznih drugih tekstova, pisana je akribično, odgovorno, bez ideoloških predrasuda, zadnjih namjera i politikantskih motiva). [Read more…]
Šoa: Rituali i (ne)sjećanja
Međunarodni dan sjećanja na ŠOU težak je spomen-dan i javne ceremonije uglavnom djeluju kao ”obavezne vježbe” patetike – ”Nikad više” (kao da se genocidi od tada nisu ponavljali) koja nadomješćuje empatiju, a odaje uglavnom nepoznavanje povijesnih činjenica: na dan 27. siječnja Crvena armija je kročila na areal konclogora Auschwitza i spasila živote ostatku ostataka zatočenika. [Read more…]